Povratak grčkog neonaciste koji je i iz zatvora vodio krajnju desnicu

Jedan od najkontroverznijih političara u poslijeratnoj Grčkoj u septembru je izašao iz zatvora nakon što je, prema grčkim propisima, odslužio 7,5 od ukupno 13,5 godina zatvorske kazne izrečene 2020. godine.

Oslobađanje Iliasa Kasidiarisa, nekadašnjeg čelnika sada zabranjene stranke Zlatna zora i ultradesničara koji na ramenu ima nacističku „svastiku“, izazvalo je nelagodu u vladajućim strukturama, tim više što im je popularnost u padu.

Usprkos svim pravnim pokušajima da ga zaustave, Kasidiaris je čak i u zatvoru smatran liderom radikalnih i krajnje desničarskih frakcija koje bi se, ako se obistine strahovi vlasti i dijela Grčke koji ne podržava agresivnu desnicu, mogle ujediniti oko njega i napraviti snažan front na predstojećim izborima.

Ko je Kasidiaris i šta zagovara? Po čemu je poznat i kako je iz zatvora upravljao dijelom političke scene? I, na kraju, zašto bi njegov izlazak iz zatvora mogao izazvati politički potres u Grčkoj?

Ko je Ilias Kasidiaris: Od zastupnika do osuđenog kriminalca

Ilias Kasidiaris je jedan od najpoznatijih pripadnika krajnje desnice u Grčkoj u posljednjih 15-ak godina. Bio je najpoznatije i najglasnije lice Zlatne zore, neonacističke grupe koja je tokom ekonomske krize u Grčkoj prerasla u parlamentarnu stranku.

Godine 2012. Zlatna zora je poslije izbora, na kojima je osvojila sedam posto glasova, dobila 18 zastupnika u parlamentu, a 2015. je bila treća najjača stranka u zemlji. AP je pisao da je djelovanje Zlatne zore bilo fokusirano na ultranacionalizam, oštro protivljenje imigraciji, ali i na nasilje prema migrantima.

Godine 2020. sud je tu stranku proglasio kriminalnom organizacijom i zabranio njen rad, presudivši da je funkcionirala kao „naoružana paravojna grupa koja je sistemski napadala ljevičare i migrante“. Glavni povod za hapšenje rukovodstva stranke bilo je ubistvo deklariranog antifašiste, repera Pavlosa Fyssasa 2013. godine, koje je bilo djelo člana Zlatne zore. Procesuirano je 68 članova stranke, a kompletno rukovodstvo, uključujući i Kasidiarisa, dobilo je zatvorske kazne u trajanju od 13 do 13,5 godina.

Nasilje pred kamerama i negiranje Holokausta

Kada je došao u zatvor, u majici bez rukava, javnost je na Kasidiarisovom ramenu mogla vidjeti „svastiku“, što je bilo previše čak i za radikala njegovog tipa.

Prije toga, Kasidiaris je 2012. godine, nakon ulaska Zlatne zore u parlament, u televizijskoj emisiji  zastupnicu Renu Dourou posuo vodom, a potom nasrnuo na predstavnicu Komunističke partije Lianu Kanelli, koju je nekoliko puta udario po licu. Taj snimak, kako je ocijenio Reuters, postao je simbol agresivnosti Zlatne zore.

To je bio samo jedan od Kasidiarisovih ispada. Godine 2015. je u parlamentu tokom rasprave o trećem paketu pomoći Grčkoj demonstrativno pocijepao dokumente.

U intervjuu za Skai TV iz Pireja 2012. odbio je osuditi nacističkog vođu Adolfa Hitlera, već je rekao da će se njegova historijska uloga „procijeniti s vremenom“, što je bio razlog da ga međunarodni mediji počnu povezivati s neonacističkom ideologijom.

Iste godine je u parlamentu citirao Protokole sionskih mudraca, antisemitski dokument (često nazivan i falsifikat i politička podvala) koji propagira teoriju o jevrejskoj dominaciju u svijetu.

Godinu kasnije je u parlamentu rekao da postoje zastupnici koji „ne vjeruju da se dogodio holokaust“.

Kako je iz zatvora utjecao na politiku?

Zatvor nije ugasio Kasidiarisove ambicije. Nakon raspuštanja Zlatne zore 2020. osnovao je Grčku nacionalnu stranku, koju je nastavio voditi i iz ćelije. The Guardian je tada napisao da je Kasidiaris, koristeći telefon i YouTube kanal s više od 160.000 pratilaca, podigao rejting stranke dovoljno da može ući u parlament.

No, ta stranka, zbog pooštrenja zakona protiv stranaka čiji su čelnici, stvarni ili prikriveni, osuđeni za teška krivična djela, nije mogla učestvovati na izborima. Prema Reutersovim anketama, Hellenes bi bio blizu ulaska u parlament.

No, ni to ga nije zaustavilo, već je politiku vodio na drugačiji način, pozivajući iz zatvora svoje pristalice da glasaju za do tada nepoznatu desničarsku stranku Spartanci, koja je upravo zahvaljujući tome ušla u parlament. No, to je izazvalo reakciju Vrhovnog suda koji je pokrenuo postupke i protiv Spartanaca. Istraga je, prema Reutersu, pokazala indicije da je Kasidiaris bio stvarni lider stranke, dok je službeni bio Vassilios Stigas.

Može li se Kasidiaris ponovno kandidirati?

Prema Kathimeriniju, Kasidiaris je najavio povratak na političku scenu. Tvrdi da ima puna politička prava da bude biran, no, Vrhovni sud Grčke ima još mehanizama kojima može blokirati rad stranaka čiji su stvarni čelnici osuđivani za vođenje kriminalne organizacije.

Grčki zakon je upravo zbog Zlatne zore promijenjen. Reuters je 2023. izvijestio o zakonskim izmjenama kojima se strankama čiji je stvarni ili prikriveni lider osuđena osoba onemogućava izlazak na izbore.

Grčke vlasti danas zato tvrde da postoje pravni mehanizmi koji mogu spriječiti njegov direktni politički povratak. Kada je riječ o povratku Kasidiarisa, ministar zaštite građana Michalis Chrysochoidis je upozorio na „zaokret prema nasilju i krajnjoj desnici“.

No, konačna odluka o Kasidiarisovim političkim granicama je na Vrhovnom sudu.

Grčki mediji navode da Kasidiaris razmatra i mogućnost kandidature kao nezavisni kandidat, jer mu postojeći zakonski okvir otežava da bude formalni čelnik nove stranke.

Je li moguće veliko ujedinjenje krajnje desnice?

Ono što je moguće i o čemu se polemizira u Grčkoj jeste da Kasidiaris oko sebe okupi birače krajnje desnice čak i ako formalno ne bude vođa nijedne stranke.

Kasidiaris je i prije izlaska iz zatvora uspio zadržati politički utjecaj, dokazujući da fizičko odsustvo sa scene ne znači i gubitak moći. „Zlatna zora“ je nestala kao stranka, no, nije nestala biračka baza krajnje desnice, koja je s nekoliko stranaka na izborima 2023, kako je procijenio Reuters, osvojila više od 12 posto glasova.

Dalje, pred izbore sljedeće godine otvara se prostor novim političarima i strankama, koji mogu „oteti“ birače koji su nezadovoljni tradicionalnim strankama. U tome, prema iskustvima iz drugih zemalja, obično profitiraju desničari.

Zašto Kasidiaris unosi nemir u vlast?

Konzervativna stranka Nova demokratija i premijer Kyriakos Mitsotakis su najjača politička snaga u zemlji, ali njihova popularnost nije na visokom nivou. Na izborima 2023. Nova demokratija osvojila je 40,5 posto glasova, ali joj je do septembra 2026, piše Reuters, podrška pala na otprilike 29 posto, većinom zbog ekonomije i afera povezanih s korupcijom. Neke ankete čak navode i brojku od samo 25 posto.

Činjenice da je Nova demokratija u padu, opozicija fragmentirana, ekonomija u problemima, a krajnje desničarske i nacionalističke stranke drže stabilan rejting pogoduju Kasidiarisu, tim prije što se pitanja migracije, nacionalnog identiteta i sigurnosti ponovno nameću kao hrana za populiste poput njega.