NASA će na Jupiterovom satelitu tražiti uvjete za život van Zemlje

Svemirska letjelica američke svemirske agencije NASA poletjela je u istraživanje Jupiterovog satelita Evropa u pokušaju da otkrije njegov ogroman skriveni okean. Ako zaista postoji, smatraju naučnici, mogao bi da sadrži „ključeve života“, javlja AP.

Evropa se smatra jednom od najperspektivnijih tačaka Solarnog sistema u potrazi za životom izvan Zemlje.

Robotska letjelica „Europa Clipper“ na solarni pogon američke svemirske agencije lansirana je raketom SpaceX Falcon Heavy iz Svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu. Nosi devet naučnih instrumenata. Nakon što prijeđe 2,9 milijardi kilometara u sklopu putovanja koje bi trebalo trajati skoro 5,5 godina i koštati 5,2 milijarde dolara, „Europa Clipper“ bi u orbitu oko Jupitera trebao ući 2030. godine, prenosi Reuters.

Naučnici su jako zainteresirani za okean sa slanom tekućinom s obzirom na to da su prethodna posmatranja pokazala da je smješten ispod ledene kore Jupiterovog satelita.

Vrlo uvjerljivi dokazi da postoje uvjeti za život

„Imamo vrlo uvjerljive dokaze da na Evropi postoje uvjeti za život, no moramo otići tamo da bismo se u to i uvjerili“, rekla je naučnica Bonnie Buratti iz Laboratorije za mlazni pogon agencija NASA, ujedno i zamjenica projektnog voditelja misije. „Željela bih samo istaknuti sljedeće: mi ne krećemo u misiju otkrivanja života, već samo tragamo za uvjetima za život“.

„Europa Clipper“ je najveća svemirska letjelica koju je NASA ikada napravila za jednu planetarnu misiju. Dugačka je gotovo 30,5 metara, široka 17,6 metara i teška gotovo šest tona. Veća je od košarkaškog igrališta zbog svojih pozamašnih solarnih polja za prikupljanje sunčeve svjetlosti kojima se napajaju naučni instrumenti, elektronika i ostali podstistemi.

Svemirska letjelica trebala bi proletjeti pokraj Marsa, a zatim se vratiti natrag na Zemlju, koristeći gravitaciju svakog od planeta da bi povećala svoj zamah, poput praćke.

Tri glavna cilja misije

Naučnici su postavili tri glavna cilja ove misije: izmjeriti vanjski sloj leda Evrope i njegovu interakciju s podzemljem, odrediti sastav satelita i odrediti njegovu geologiju.

U trogodišnjem periodu NASA planira svojom svemirskom letjelicom realizirati 49 bliskih preleta do Evrope.

Promjer Evrope je na ekvatoru oko 3.100 kilometara, što je otprilike 90 posto promjera Mjeseca. Trenutno se vjeruje da je ledeni pokrov Evrope debeo između 15 i 25 kilometara i da pluta površinom okeana koji je dubok između 60 i 150 kilometara.

Ovaj satelit smatra se „svijetom okeana“ i premda Evropa čini samo četvrtinu promjera Zemlje, njezin bi podzemni okean mogao sadržavati dvostruko više vode nego Zemljini okeani.

„Kao okeanski svijet, Evropa nam je vrlo intrigantna, a ova će nam misija pomoći da shvatimo složeni dio Sunčevog sistema“, rekla je Gina DiBraccio, vršiteljica dužnosti direktora NASA-inog odjela za planetarnu nauku.

„Clipper će biti prva ovakva misija koja će nam omogućiti da okarakteriziramo nastanjivost nečega što bi se moglo smatrati najčešćom vrstom naseljenog svijeta u našem svemiru“.

Uprkos neprijateljskoj i hladnoj površini, naučnici vjeruju da bi Evropa mogla ispunjavati uvjete za život. Buratti podsjeća da su tri glavna uvjeta za nastanak života: tekuća voda, određeni tip kemijskih spojeva, posebno organski spojevi koji bi mogli poslužiti kao hrana za bilo koji primitivni organizam i, na koncu – izvori energije, prenosi Hina.