Nove mjerne jedinice: Zemlja teži šest ronagrama

Rona i kveta postaju oznake za najveće mjerne jedinice, a ronto i kvekto za najmanje, odlučili su u Parizu međunarodni naučnici.

Zemlja teži otprilike šest ronagrama, što je 'šestica iza koje slijedi 27 nula' (NASA)

Međunarodni naučnici okupljeni u Francuskoj izglasali su nove najmanje i najveće mjerne jedinice, potaknuti stalno rastućom količinom podataka, a to su ronagrami i kvetametri.

Po prvi put u više od tri desetljeća, nove mjerne jedinice dodane su Međunarodnom sistemu jedinica (SI), dogovorenom globalnom standardu za metrički sistem.

Rona i kveta postaju oznake za najveće mjerne jedinice, a ronto i kvekto za najmanje, prenosi Hina.

O promjeni su glasali naučnici i predstavnici vlada iz cijelog svijeta koji su prisustvovali 27. generalnoj konferenciji za utege i mjere, koja upravlja SI-om i održava se svake četiri godine u dvorcu Versailles, zapadno od Pariza.

Nacionalni fizikalni laboratorij Velike Britanije, koji je pokrenuo inicijativu za nove mjerne jedinice, potvrdio je da je usvojena rezolucija.

‘Blizu granice o izražavanja podataka’

Time se olakšava izražavanje velikih količina.

Otkako je SI uspostavljen 1960. godine, naučna potreba dovela je do sve većeg broja mjernih jedinica.

Posljednji put su 1991. godine hemičari uveli zetu i jotu kako bi lakše izrazili velike molekuralne količine.

Jotametar je jedinica iza koje slijede 24 nule.

Čak niti moćna jota nije dovoljna za sve veću količinu podataka, prema Richardu Brownu, direktoru odjela za mjerne jedinice u Nacionalnom laboratoriju za fiziku Velike Britanije.

“Vrlo smo blizu granice po pitanju izražavanja podataka u najvećoj mjernoj jedinici jotabajtima”, rekao je Brown za AFP.

“Na donjem kraju ima smisla imati simetrično širenje, što je korisno za kvantnu nauku, fiziku čestica – kada mjerite stvarno, stvarno male stvari.”

Nove mjerne jedinice mogu pojednostaviti govor o nekim prilično teškim objektima.

‘Šestica iza koje slijedi 27 nula’

“Ako razmišljamo o masi, umjesto o udaljenosti, Zemlja teži otprilike šest ronagrama,” što je šestica iza koje slijedi 27 nula, kazao je Brown.

“Jupiter [je težak] oko dva kvetagrama”, dodao je.

Iza kvetagrama slijedi 30 nula.

Brown je rekao da je dobio ideju za ažuriranje kada je vidio da se koriste neodobrene mjerne jedinice za pohranu podataka kao što su brontobajti i helabajti.

Google koristi “helabajte” od 2010. godine.

To su bili termini koji su neslužbeno bili u opticaju, pa je bilo jasno da SI mora nešto poduzeti, kazao je Brown.

Izvor: Agencije