Kako AI utječe na ljudski um

Istraživači sa Univerziteta Stanford nedavno su testirali neke od popularnijih alata vještačke inteligencije (AI) na tržištu, od kompanija poput OpenAI i Character.ai, te kako su se pokazali u simulaciji terapije.

Istraživači su otkrili da, kada su oponašali nekoga ko je imao suicidalne namjere, ti alati su bili više nego beskorisni. Uopšte nisu primijetili da zapravo toj osobi pomažu da planira vlastitu smrt.

„AI sistemi se koriste kao saputnici, partneri za razmišljanje, povjerenici, treneri i terapeuti“, kaže Nicholas Haber, docent na Stanfordu i glavni autor nove studije. „To se događa u velikim razmjerama.“

AI postaje sve više ukorijenjen u životima ljudi i primjenjuje se u širokim naučnim istraživanjima, od liječenja raka do klimatskih promjena. Također postoji i rasprava da bi mogao uzrokovati kraj čovječanstva.

Kako se ova tehnologija i dalje usvaja u različite svrhe, glavno pitanje koje ostaje je kako će početi utjecati na ljudski um. Ljudi koji redovno „komuniciraju“ s vještačkom inteligencijom toliko su novi fenomen da naučnici nisu imali dovoljno vremena da pažljivije prouče kako bi to moglo utjecati na ljudsku psihologiju. Stručnjaci za psihologiju su, međutim, mnogo zabrinuti zbog njenog potencijalnog utjecaja.

Sklonost slaganja s korisnikom

Jedan zabrinjavajući primjer kako se ovo odvija može se vidjeti na popularnoj društvenoj mreži Reddit.

Prema medijskoj kompaniji 404 Media, nekim korisnicima nedavno je zabranjen pristup subredditu fokusiranom na vještačku inteligenciju jer su počeli vjerovati da je ona božanska ili da ih ona čini božanskim.

„Ovo izgleda kao da neko s problemima kognitivnog funkcioniranja ili sumanutim tendencijama povezanim s manijom ili shizofrenijom komunicira s velikim jezičkim modelima (LLM)“, kaže Johannes Eichstaedt, docent psihologije na Univerzitetu Stanford.

„Kod shizofrenije ljudi mogu davati apsurdne izjave o svijetu, a ovi LLM-ovi su malo previše ‘ulizivački’. Imate potvrdnu interakciju između psihopatologije i velikih jezičkih modela.“

S obzirom na to da programeri ovih AI alata žele da ljudi uživaju u njihovom korištenju i da ih nastave koristiti, programirani su na način koji ih čini sklonim slaganju sa korisnikom. Iako ovi alati mogu ispraviti neke činjenične greške koje korisnik može napraviti, pokušavaju se predstaviti kao prijateljski i afirmativni. To može biti problematično ako osoba koja koristi alat tone u “ćorsokak”.

„Može pojačati misli koje nisu tačne ili se ne temelje na stvarnosti“, kaže Regan Gurung, socijalna psihologinja na Univerzitetu Oregon State.

„Problem sa vještačkom inteligencijom – ovim velikim jezičkim modelima koji predstavljaju ogledalo ljudskog govora – jeste taj što oni slijede. Daju ljudima ono za šta program misli da bi trebalo uslijediti. Tu postaje problematično.“

Kao društveni mediji, vještačka inteligencija može pogoršati stvari ljudima koji pate od uobičajenih problema s mentalnim zdravljem poput anksioznosti ili depresije. To može postati još očitije kako se vještačka inteligencija nastavlja integrirati u različite aspekte naših života.

„Ako dolazite do interakcije s problemima mentalnog zdravlja, tada biste mogli otkriti da će se ti problemi zapravo pojačati“, kaže Stephen Aguilar, vanredni profesor na Univerzitetu Southern California.

Potreba za više istraživanja

Tu je i pitanje kako bi vještačka inteligencija mogla utjecati na učenje ili pamćenje. Učenik koji koristi umjetnu inteligenciju za pisanje svakog školskog rada neće naučiti kao onaj koji to ne čini. Međutim, čak i lagano korištenje vještačke inteligencije moglo bi umanjiti pamćenje nekih informacija, a njeno korištenje za svakodnevne aktivnosti moglo bi smanjiti svjesnost ljudi o tome šta rade u datom trenutku.

„Ono što vidimo je da postoji mogućnost da ljudi postanu kognitivno lijeni“, kaže Aguilar. „Ako postavite pitanje i dobijete odgovor, vaš sljedeći korak trebao bi biti ispitivanje tog odgovora, ali taj dodatni korak se često ne preduzima. Dolazi do atrofije kritičkog mišljenja.“

Mnogi ljudi koriste Googleove karte za kretanje po svom gradu. Mnogi su otkrili da su zbog toga manje svjesni gdje idu ili kako doći tamo u poređenju sa vremenom kada su morali pažljivo pratiti svoju rutu. Slični problemi mogli bi se pojaviti i kod ljudi sa tako čestom upotrebom vještačke inteligencije.

Stručnjaci koji proučavaju ove učinke kažu da je potrebno više istraživanja kako bi se riješili ti problemi. Eichstaedt je rekao da bi stručnjaci za psihologiju trebali početi s ovakvim istraživanjima sada, prije nego što vještačka inteligencija počne nanositi štetu na neočekivane načine, kako bi se ljudi mogli pripremiti i pokušati riješiti svaki problem koji se pojavi. Ljude, također, treba educirati o tome šta vještačka inteligencija može uraditi dobro, a šta ne može.

„Trebamo više istraživanja“, kaže Aguilar. „I svi bismo trebali imati razumijevanja za ono što predstavljaju veliki jezički modeli.“