Kako zaustaviti huligane: ‘Opasni tipovi kojima se i politika dodvorava’

Masovni neredi proteklog vikenda u Splita, prije i poslije hrvatskog fudbalskog derbija između Hajduka i Dinama u kojima je povrijeđeno više desetina te uhapšeno gotovo 200 osoba, ponovo su aktuelizirali pitanje ko su huligani na stadionima u regiji i kako se suprotstaviti sociološkom fenomenu mladih ljudi kojima sportska borilišta služe za ispoljavanje nasilja i mržnje, nacionalizma, rasizma, korištenja nedozvoljene i po zdravlje štetne pirotehnike…

Fizički sukobi proteklih mjeseci dešavali su se i na ulicama Mostara, gdje su najvatreniji navijači Veleža i Zrinjskog vodili i tzv. „ratove za transparente“. Događali su se upadi u kuće, privatne posjede, pa i naselja gdje su napadani i ljudi koji nemaju veze sa „navijačkim pokretom“. Uništavana je njihova imovina, isticano je u policijskim izvještajima nakon uviđaja.

Dogovorene tuče, poput subotnje u Splitu, dobro upućeni tvrde „nerijetke su među pristalicama gradskih rivala Sarajeva i Željezničara u glavnom gradu Bosne i Hercegovine“. Možda i najbrutalnije nasilje događa se u srbijanskoj prijestolnici Beogradu, u kojima često učestvuju navijači Partizana i Crvene zvezde.

„Huligani su iskompleksirani tipovi i njih se mora razdvojiti od pravih navijača. To su uglavnom nedorečene osobe, koje imaju potrebu da se dokažu, a nemaju nikakav drugi način nego huliganstvom“, rekao je za Al Jazeeru Nermin Pećanac, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Smatra da se teško mogu resocijalizirati, te „zato pravna država u slučaju huligana mora da nastupi sa svim instrumentima“.

„Oni su formirani, organizovani, vrlo opasni tipovi i mnogi im se pokušavaju dodvoravati. Međutim, sa njima nema priče i dodvoravanja određenih političara, države pa i sportskih klubova i organizacija potpuno su pogrešan put. Ponovit ću: instrumenti pravne države na pravi način moraju reagovati“, istakao je Pećanac.

‘Neadekvatne kazne’

Mišljenja je i da „država i klubovi trebaju izaći u susret pravim navijačima koji vole klubove”. Naglašava i kako „huliganima nije do klubova, jer da jeste ne bi radili što rade i ne bi se bavili pojedinim poslovima“.

„Zakonodavstvo u državama regije uglavnom je blago prema njima i kazne za prekršaje u mnogim slučajevima nisu adekvatne. I kvalifikacije nekada nisu adekvatno izrečene – da li su počinili prekršaj ili krivično djelo“, kazao je Pećanac.

Prije nešto više od dvije decenije bio je i predsjednik Disciplinske komisije Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, gdje je direktno izricao kazne za prekršaje na stadionima, među njima i navijačke nerede.

„Ni sankcije u disciplinskim pravilnicima Saveza nisu idealne. Kazne moraju biti strožije za izgrede na stadionima, ali kako sam ranije rekao i van njih. Ukoliko se huliganima progleda kroz prste, naredni prekršaji po pravilu budu još gori i masovniji“, rekao je Pećanac.

Ne misli da se huliganizam može iskorijeniti, ali tvrdi da postoje mehanizmi kako bi se suzbilo djelovanje izgrednika.

„Engleska je najbolji primjer kako suzbiti huliganizam i sve pošasti koje idu uz njega barem na stadionima. Izgrednicima i na našim prostorima treba zabraniti prisustvo utakmicama i problem bi u velikoj mjeri gotovo sigurno bio riješen, ako ništa unutar sportskih kompleksa“, pričao je Pećanac.

‘Koriste ih za političke ciljeve’

Kao poseban problem u regiji vidi „spregu pojedinih ljudi iz vlasti i huligana“.

„Svjedoci smo da se huligani u jednoj od država regije koriste i za političke ciljeve. Huligani imaju firme, pa im se dodjeljuju i pojedini poslovi, čak posluju i preko nekih klubova, pa onda i ne treba da čudi kada prave probleme, a pojedini klupski funkcioneri šute, itd“, istakao je Pećanac.

Kaže i da treba više pričati o problemu huliganizma u kućama, školi, institucijama…

„Očigledno da nije pomoglo ili nije bilo dovoljno edukativno proteklih godina. Međutim, represivne mjere jednostavno moraju se primjenjivati u ovakvim situacijama i ne bih ih nikada isključivao“, rekao je Pećanac.

‘Strukturalno nasilje i beznadežnost’

Dio mladih osoba u navijačkim pokretima i grupama dolazi u konfliktne situacije, odnosno prave huliganske ispade i zbog višegodišnje situacije u društvu, mišljenja je Asim Mujkić, bosanskohercegovački sociolog.

„Na ovim prostorima predugo živimo u društvima koja karakteriziraju strukturalno nasilje, izazvano objektivnim ratnim dejstvima, ali i ekonomskom tranzicijom klasnih raslojavanja, gdje se egzistencijalna beznadežnost i očaj afirmiraju i na nasilan način“, kazao je Mujkić.

Istakao je da se regija Zapadnog Balkana ne razlikuje od ostatka Evrope, koja „svjedoči kao pogodno tlo za huliganstvo i nasilje“.

„Huliganstvo i nasilje viđamo na ulicama gotovo konstantno i u cijeloj Evropi. Pogotovo je naglašeno ako su unutar tih ekonomski opustošenih područja, poput naših, gdje su krivci identificirani kao drugi, koji ‘ugrožavaju naš način života’.

Nažalost, još uvijek ovdje kolaju nacionalističke ideologije i proizvode mržu i nasilje, kojom nisu zaobiđena ni sportska borilišta, ali i gradovi tokom održavanja pojedinih sportskih manifestacija“, rekao je Mujkić.