Lokalni izbori u Hrvatskoj: Iz političke penzije žele povratak u fotelje

Svaki izbori, koji su do sada provedeni u Hrvatskoj, donijeli su nešto novo i neka nova lica koja su odlučila da iskušaju svoju političku sreću. Neki od njih su i uspjeli, ali većina ih je vrlo brzo i nestala.

U nizu izbora uvijek su posebno interesantni lokalni izbori, pa tu bude i najrazličitijih slučajeva koji nasmijavaju naciju.

Postojali su slučajevi da su supružnici na različitim listama, da na jednoj listi bude i nekoliko članova iste obitelji, osoba koje su bile predstavljene kao pripadnici jedne nacionalnosti, pa su tražili da se to ispravi… Bilo je i kampanja koje ne da su bile čudne nego su bile bizarne.

Uz vjerojatni niz sličnih slučajeva lokalni izbori, koji će u Hrvatskoj biti održani 18. svibnja, ostat će zapamćeni i po pokušaju nekih već zaboravljenih lica da se ponovno vrate u politiku. Riječ je o osobama koje su bile na istaknutim mjestima u političkom životu Hrvatske, a koji su iz nekog od razloga nestali na više godina. Čekali su i dočekali lokalne izbore 2025. godine da pokušaju ponovno da se vrate u politički život i zasjednu u neku od fotelja.

Najpoznatiji takvi slučajevi su Branimir Glavaš, Željko Kerum, Zoran Vinković, Davor Bernardić, Josipa Pleslić (ex. Rimac)… Ima ih još, pa su tako tu i Vladimir Šišljagić, Ivica Lovrić, Pavle Kalinić… Svi oni su godinama bili netko i nešto u svojim gradovima i županijama, pa i državi, potom iz nekog razloga nestali, a sad ponovno ulaze u političku bitku.

Ivica Lovrić i Pavle Kalinić godinama su bili osobe od povjerenja Milana Bandića, dugogodišnjeg gradonačelnika Zagreba. I Davor Bernardić je poslije neuspješnog mandata na mjestu predsjednika SDP-a također nestao, ali zato sad želi da postane gradonačelnik Zagreba. Priča se i o vrlo vjerojatnoj kandidaturi Vladimira Šišljagića, bivšeg župana i umirovljenog liječnika, za mjesto župana Osječko-baranjske županije.

Nestali s političke scene

Ipak, najinteresantniji je kvartet Kerum – Pleslić – Glavaš – Vinković.

Željko Kerum je u razdoblju od 2009. do 2013. godine bio gradonačelnik Splita, a od 2011. do 2015. saborski zastupnik. Poslije tih nekoliko godina bavljenja politikom, koje su obilježile razne izjave i poruke, Kerum je nestao s političke scene i nastavio se dalje baviti svojim poslovima. Na ove izbore izlazi kao kandidat za gradonačelnika Splita.

Za razliku od preostalih troje kandidata iza Keruma nema nekih sudskih procesa, USKOK-ovih optužnica niti presuda za ratni zločin. Jedan od takvih je i Zoran Vinković, nekadašnji SDP-ov gradonačelnik Đakova koji je radi neslaganja sa vrhom stranke prešao u ultradesni Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB). Vinković je i optužen na deset mjeseci zatvora radi krivotvorenja isprava u vrijeme njegovog gradonačelničkog mandata što je odslužio radom za opće dobro. I on je nakon godina bavljenja politikom nestao iz društvenog i javnog političkog života da bi sad ponovno „osjetio“ da je vrijeme za njegov povratak na političku scenu. Vinković ponovno želi biti gradonačelnik Đakova.

Najteža kaznena djela

Branimir Glavaš je svakako najpoznatiji od tih starih i zaboravljenih političara koji se na ovim lokalnim izborima želi vratiti u velikom stilu. Ovaj nekadašnji član HDZ-a i osnivač HDSSB-a odlučio je kandidirati se za osječko-baranjskog župana. Glavaš se želi vratiti na mjesto koje je nekada obnašao. Ono što je posebno interesantno za Glavaša je da je on radi ratnih zločina nad Srbima u Osijeku tijekom Domovinskog rata nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora.

Josipa Pleslić ex. Rimac je sa 25 godina postala gradonačelnica Knina i tada je nazivana „kninskom kraljicom“. Pleslić je politički rasla pa je postala i državna tajnica, a onda je upala u probleme sa zakonom tako da postoje tri USKOK-ove optužnice protiv Pleslić. Nju, za razliku od Vinkovića i Glavaša, tek očekuje borba za zakonom.

Svi oni kažu kako na izbore idu sa željom da učine nešto dobro za građane i zajednicu u kojoj žive, ali s druge strane samo oni znaju koji su im pravi razlozi. Kada govore na tu temu građani kažu kako im smeta činjenica što običan građanin, kada želi da se zaposli u nekoj instituciji, mora predočiti i uvjerenje o nekažnjavanju dok to isto ne vrijedi za političare koji i s najtežim optužbama i presudama mogu postati načelnici, gradonačelnici, župani ili saborski zastupnici kojima će plaće osiguravati obični građani.

„Nakon punih 35 godina od ‘Oluje’ situacija je takva da se ne može sjediti prekriženih nogu i ruku i gledati što se u ovoj nesretnoj državi događa. Ne mogu se načuditi tko sve sjedi u Saboru. Kada se usporedi sastav Sabora iz 1990. sve do Tuđmanove smrti, pa čak i 2001. kada je HDZ izgubio vlast, to je bila reprezentativna garnitura ljudi kvalificirana da govori, predlaže i glasuje. Danas je to skupljeno s koca i konopca i sjedi u Saboru, meni je to žao. Zato se treba aktivno uključiti da se ta situacija promijeni. Nakon toga sam odlučio da idem na izbore, ne samo zato što sam, ako budem izabran, uvjeren da ću bolje raditi posao od sadašnje garniture u Osječko-baranjskoj županiji, nego zbog razloga da će to biti šamar Vladimiru Šeksu i šamarčina hrvatskom pravosuđu”, rekao je Glavaš u najavi svoje kandidature.

Politička kultura

Komentirajući kandidature osoba koje poslije niza godina u političkom mirovanju i sjeni ponovno se kandidiraju, politički analitičar Davor Gjenero kaže kako su im redom izborne šanse vrlo male. Za neke kaže kako ne mogu ništa napraviti, jer se ipak dosta toga promijenilo proteklih godina, dok za neke kaže kako građani ne smiju dozvoliti da oni pobjede radi zbog optužbi i presuda koje imaju iza sebe.

„Kandidatura Željka Keruma i nije sporna. Čovjek se gubitkom izbora povukao i sad ponovno želi u politiku s tim da iza njega nema nekih USKOK-ovih optužnica i presuda. Međutim, slučajevi Pleslić, Vinković i Glavaš su nešto sasvim drugo. Zabrinjava i sama činjenica da oni danas, 2025. godine, i poslije svega misle da mogu pobijediti na izborima“, rekao je Gjenero.

Na upit treba li zakonom se zabraniti osobama koje su pravomoćno ili nepravomoćno sudski optužene ili se protiv njih vodi nekakva istraga da se mogu kandidirati na izborima, Gjenero kaže kako to nije rješenje jer zakonom se nikako ne mogu obuhvatiti sve mogućnosti do kojih može doći. Podsjetio je na činjenicu da protiv Pleslić postoje tri USKOK-ove optužnice, kao i na činjenicu da je Glavaš radi ubojstva i mučenja osječkih Srba nepravomoćno optužen na sedam godina zatvora. Kada je riječ o Vinkoviću, podsjetio je kako je iz liberalnog i lijevog SDP-a prešao u ultradesni HDSSB.

„Uvijek će se pojaviti nešto i netko tko bi se mogao provući jer to nije zakonom predviđeno. Političke stranke bi morale donijeti nekakav dogovor i riješiti taj problem. Ovo što danas imamo s pojedinim kandidaturama nije normalno za 21. stoljeće i 2025. godinu. Mora se pronaći načina da se uvede reda u cijelu tu priču, jer tko zna što nas čeka za četiri godine i tko će se tada odlučiti kandidirati. Sve to nam govori i kakvo je stanje u hrvatskim političkim strankama i kolika je suša kvalitetnih kadrova“, istaknuo je Gjenero.

Milanović kao primjer

Na istu temu smo razgovarali i s političkim analitičarom Žarkom Puhovskim koji je rekao kako sve to treba gledati iz dva kuta. Jedan je da se u osnovi situacija nije promijenila i da oni koji su se kandidirali prije 10-15 godina ponovno vide razloga da se kandidiraju. Dodaje i kako je ostao isti omjer snaga, iste fraze, poruke, ali i isti prijatelji i neprijatelji. Drugi kut je da ljudi koji su na sudovima ili su već svoje odslužili pokazuju kako postoji samo razlika da su jedne uhvatili, a druge ne. Kada je pak riječ o izbornim šansama nekih od njih kaže kako je o tome sada teško govoriti, ali i da ne treba nikoga čuditi ako netko i uspije u svom planu i ostvari planirano.

„Sve je to znak da se situacija u državi u bitnom ne mijenja na bolje i to je loša vijest. Politički gledano, ne bi se smjelo dopustiti kandidature nikoga protiv koga je potvrđena optužnica ili postoji osnovana sumnja policije i DORH-a za postojanje nekog kaznenog djela. To bi automatski morala biti njihova diskvalifikacija. Isto tako mislim kako DORH mjesec dana prije izbora ne bi trebao pokretati nikakve nove postupke kako se ne bi miješali u izbore, osim ako se ne radi o krvnim deliktima i slično“, rekao je Puhovski.

Kada je pak riječ o političarima koji su se poslije političkog mirovanja vratili u političko sedlo, posebno se ističe aktualni predsjednik Zoran Milanović. On se posije političke mirovine vratio i pobijedio već dva puta u utrci za predsjednika, a mnogi ga već danas vide i kao potencijalnog kandidata za predsjednika Vlade na predstojećim parlamentarnim izborima. Njegov primjer, iako on nije bio optuživan niti osuđivan, dok bi se o njegovoj uspješnosti kao premijera moglo govoriti, najbolji primjer je da je sve moguće.