Euroizbori u Hrvatskoj: Odluku o zastupnicima donosi ‘stranačka vojska’

Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. godine punopravna članica Europske unije. Unatoč tome, mnogo toga što se radi i događa u Bruxellesu hrvatske građane ne interesira previše.

Što više, građani o samome funkcioniranju Europske unije, odnosno tko donosi odluke, što radi Europski parlament, a što Europska komisija znaju malo ili gotovo ništa. Koliko građane zapravo (ne) interesiraju izbori za Europski parlament, koji se održavaju u nedjelju, 9. lipnja, govori i to da dobar dio njih niti ne zna za izbore ili ih oni ni ne interesiraju.

Na izborima u Hrvatskoj građani s pravom glasa biraju 12 zastupnika koji će predstavljati hrvatske interese u Europskom parlamentu, a onda samim tim i u Europskoj uniji. Sama predizborna kampanja traje već nekoliko tjedana. Unatoč tome, sve to što se događa oko euroizbora građane ne interesira previše.

Većina građana s kojima smo razgovarali na ovu temu ne zna o kakvim izborima se radi, koliko Hrvatska ima zastupnika, što oni rade, a više njih nam je odgovorilo da niti ne zna da se u nedjelju održavaju nekakvi izbori, niti što se i tko bira.

U prilog tome ide i činjenica da se europarlamentarni izbori održavaju mjesec i pol nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji su prošli s mnogo tenzija, teških riječi, međusobnih optužbi. U toj slaboj vidljivosti euroizbora veliku ulogu ima i gotovo nevidljiva kampanja koju provode političke stranke širom države.

Borba za plaću od 8.000 eura

Saša Bjelanović, predsjednik Mirovne grupe mladih Dunav (MGMD) iz Vukovara, kaže kako ovi izbori gotovo da i ne interesiraju mlade tako da je za očekivanje da će na nedjeljne izbore izaći zanemariv broj njih.

“Mladi su i, inače, prilično apolitični, a kada su u pitanju euroizbori, onda je to još više izraženo. Jedan od razloga tome je i činjenica da mladi, a niti stariji, ne znaju što radi Europarlament, kakve su im ovlasti, što mogu, a što ne mogu… Mi, zapravo, ne znamo niti što su proteklih godina radili hrvatski europarlamentarci, koliko su bili aktivni, koliko su kvalitetno zastupali Hrvatsku i njene građane. Znamo samo da imaju ekstremno visoke plaće i da oni za mjesec dana zarade koliko mnogi obični građani Hrvatske tijekom cijele godine. Rezultat svega toga je ovo što danas imamo, a mislim da su najveći krivac za to upravo političke stranke koje nisu ništa napravile kako bi podigle svijest o važnosti da se izađe na izbore među mladima“, rekao je Bjelanović.

Govoreći o predstojećim izborima kaže kako mlade nešto više interesiraju lokalni i parlamentarni izbori, dok je interes za predsjedničke izbore već osjetno manji. Zbog svega toga očekuje nisku izlaznost, a smatra i kako će pobjednika na izborima odlučiti tko ima bolje organiziranu „stranačku vojsku“. To se odnosi i na mlade, pa dodaje kako će na izbore sigurno izaći mladi koji su „stranački mobilizirani“, ali da je njih malo, dok će većina njih ostati u svojim kućama.

“Ista je priča i kada je riječ o starijim ljudima jer kako nekoga motivirati da izađe na izbore kada se o eurozastupnicima zna samo da zarađuju preko 8.000 eura mjesečno, dok u isto vrijeme ljudi koji u Hrvatskoj glasaju za njih rade za minimalac. Veliki je tu jaz i stoga je jako teško ljude animirati da izađu na izbore, osim članova stranke i onih koji redovito izlaze na sve izbore“, rekao je Bjelanović.

Građani ne prepoznaju značenje Europarlamenta

Svjesni su problema i u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj, koji danima organiziraju razna događanja kako bi animirali što veći broj ljudi da izađu na nedjeljne izbore. Oni u svojim objavama navode kako na razini EU pravo glasa ima više od 370 milijuna građanki i građana koji biraju ukupno 720 zastupnika među kojima i 12 njih iz Hrvatske. Iz Ureda navode kako je, prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, interes za europske izbore iskazalo 61 posto ispitanika u Hrvatskoj.

“Na lokalne i parlamentarne izbore obavezno izlazim, ali na euroizbore do sada nisam izlazio, a neću niti na ove. Osobno ni ne znam tko je na listama, koliko se ljudi bira, niti me to nešto posebno interesira. Nekako mi je sve to tamo daleko, pa ni ne znam o čemu se radi, što se priča i slično. Mislim kako bi mi trebali urediti stanje kod nas u državi, jer nas se na ono što se radi i događa u EU malo ili niti malo ne pita. Premali smo za bilo što ozbiljnije, tako da ti izbori znače najviše onima koji će biti izabrani, jer će primati visoke plaće i imati razne beneficije, a mi ćemo i dalje živjeti kako smo živjeli do sada“, kaže nam Milan Lazić iz Vukovara, odgovarajući na pitanje hoće li izaći na nedjeljne izbore.

Govoreći o razlozima zašto su europarlamentarni izbori građanima Hrvatske manje važni ili nevažni za razliku od domaćih izbora, politički analitičar Davor Gjenero kaže kako je to iz razloga što građani ne prepoznaju značenje Europskog parlamenta. Drugi razlog je, prema njegovom mišljenju, taj što građani ne vide relevantan utjecaj svoga glasa na to kako se politika EU razvija.

“U Hrvatskoj najveći interes građana vlada za parlamentarne izbore bez obzira što ljudi misle o Hrvatskom saboru, zastupnicima i njihovom radu. To je iz razloga što mogu utjecati kako će biti formirana izvršna vlast. Manji interes vlada za predsjedničke izbore kao i lokalne izbore, dok je daleko najmanji interes za europarlamentarne izbore. EU parlament je građanima Hrvatske najdalje i građani ne vide svoj izravan utjecaj. Drugi razlog je što se malo zna kakve se odluke donose u Bruxellesu, a tu je i činjenica što Hrvatska ima vjerojatno najslabiju mrežu izvjestitelja iz EU od svih članica što, pak, puno govori i o hrvatskim medijima“, rekao je Gjenero.

Sve ostaje isto

Na istu temu razgovarali smo i s političkim analitičarom Žarkom Puhovskim koji smatra kako će u nedjelju izlaznost na EU izbore biti osjetno niža od izlaznosti na nedavne parlamentarne izbore što, kako je rekao, govori o interesu hrvatskih birača za EU izbore.

Pojašnjavajući razloge tome, Puhovski kaže kako je mnogima u Hrvatskoj teško prihvatiti da osim Zagreba postoji još jedan glavni grad i da je to Bruxelles.

“U Hrvatskoj se krivo predstavljaju izbori da se bira reprezentacija Hrvatske za EU jer se zapravo biraju osobe koje će prije svega zastupati interese svojih političkih grupacija. Oni će zastupati i hrvatske interese, ali je to manji dio njihove funkcije. Svakako kao jedan od važnih razloga manjoj izlaznosti koja se očekuje je i taj što oni dolaze mjesec i pol nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, kao i pred skoro Europsko prvenstvo u nogometu i vrijeme godišnjih odmora. Sve to govori kako građani imaju puno više važnijih stvari za njih, koliko god oni bili zapravo nevažni, od europarlamentarnih izbora“, rekao je Puhovski.

Dodaje i kako građani ne znaju koji su zapravo rezultati rada hrvatskih europarlamentaraca, osim nastojanja Biljane Borzan da se ujednači kvaliteta robe u prodavaonicama. Ne zna se niti koliko puta je, i jesu li uopće, 12 hrvatskih europarlamentaraca o nekoj točki glasalo identično, što bi nam pokazalo imamo li hrvatsku reprezentaciju u Europskom parlamentu ili ne.

Prema riječima Puhovskog, za devet od 12 euromandata se i prije izbora zna kome idu, tako da će se, zapravo, najveća borba voditi za preostala tri mjesta u Europskom parlamentu. Smatra i kako će nedjeljne izbore biti interesantno pratiti i da se vidi koliko će birači kazniti Domovinski pokret zbog koalicije s HDZ-om.

“Za očekivati je kako će stanje kada je riječ o izlaznosti na euroizbore, kao i o radu i djelovanju hrvatskih europarlamentaraca, do daljnjeg ostati identično, odnosno da se neće ništa puno mijenjati. Izlaznost će biti mala, a ona niti i u većini država EU nije pretjerano visoka, a i dalje ćemo nedovoljno znati o radu naših europarlamentaraca. Samim tim ne može niti očekivati da će doći do neke promjene među građanima kako gledaju na euroizbore, kao i na europske zastupnike“, zaključio je Puhovski.