Šta je i kada je hadž: Ilustrovani vodič i odgovori na 10 uobičajenih pitanja

Više od 1,8 miliona muslimana priprema se za hadž u Meki, koji počinje 4. juna.

Hadž je najveće godišnje okupljanje muslimana iz cijelog svijeta i putovanje koje se događa jednom u životu za mnoge.

U ovom vizuelnom objašnjenju obrađujemo 10 često postavljanih pitanja o hadžu, pružajući uvid u njegov značaj, obrede i koristi koje nudi.

1. Šta je hadž?

Hadž je godišnje hodočašće u Meku u Saudijskoj Arabiji. Peti je i posljednji stub islama, uz ispovijedanje vjere (šehadet), pet dnevnih molitvi, obaveznu milostinju (zekat) i post tokom mjeseca ramazana.

Riječ dolazi od arapskog korijena “h-j-j”, koji nosi značenje “namjeravati putovanje” ili “krenuti s određenom svrhom”.

Obavezan je jednom u životu za sve odrasle muslimane koji su fizički i finansijski sposobni poduzeti putovanje.

2. Kada se obavlja hadž?

Hadž se obavlja između 8. i 12. (ili 13.) zul-hidždžeta, dvanaestog i posljednjeg mjeseca islamskog kalendara. Vrijeme obavljanja pada otprilike 70 dana nakon završetka ramazana, iako se to može neznatno razlikovati ovisno o lunarnom ciklusu.

Hadž će se 2025. godine održati od 4. do 8. ili 9. juna, ali mnogi počinju dolaziti sedmicama unaprijed kako bi se pripremili za putovanje.

Budući da islamski kalendar slijedi lunarni ciklus, s mjesecima koji traju 29 ili 30 dana, hadž se pomiče 10 do 12 dana ranije svake godine u gregorijanskom kalendaru. Važno je napomenuti da je ova godina posljednji put u sljedećih 16 godina da će hadž pasti tokom vrhunca ljetnih vrućina u Meki.

3. Zašto muslimani obavljaju hadž?

Muslimani vjeruju da je hadž direktna zapovijed od Allaha (Boga), kako je navedeno u svetoj muslimanskoj knjizi Kur'anu.

Potvrđen je tokom “oproštajnog hodočašća” poslanika Muhameda 632. godine, u desetoj godini islamskog kalendara.

Islamska tradicija drži da je Kabu, kamenu građevinu prekrivenu crnom svilom u središtu Velike džamije u Meki, gdje se odvijaju mnogi obredi hadža, sagradio poslanik Ibrahim i njegov sin Ismail pod Božjom zapovijedi. To označava porijeklo hadža, koji je tada prvi put ustanovljen kao obred.

Putovanje je duhovno i smatra se da omogućuje muslimanima da traže oprost, očiste svoje duše i pokažu svoju predanost Bogu. Riječ hadž spominje se 12 puta u Kur'anu, uključujući jedno poglavlje nazvano po njemu.

Hadž također služi kao podsjetnik na Sudnji dan, a njegovim obavljanjem muslimani slijede primjer poslanika Ibrahima i njegove porodice, čija se djela obilježavaju tokom hodočasničkih obreda. U konačnici, to je način ispunjenja ključne vjerske obveze i jačanja vjere.

4. Koliko traje hadž?

Hadž traje pet do šest dana, ovisno o načinu obavljanja. Počinje 8. zul-hidždžeta, dan poznat kao tervija, kada mnogi hodočasnici putuju na Minu, pustinjsku dolinu smještenu osam kilometara od Meke, gdje provode noć pripremajući se za obrede sljedećeg dana.

Završava danima tešrika, kada se hodočasnici vraćaju u Minu radi simboličnog kamenovanja đavola na mjestu zvanom Džemarat, nakon čega obavljaju završne obrede koji simboliziraju kraj hadža. Neki mogu otići 12, ako rano završe svoje obrede, dok drugi ostaju do 13.

5. Koja je razlika između hadža i umre?

Iako je hadž obavezno hodočašće za sve sposobne muslimane jednom u životu, umra je preporučeno, manje i jednostavnije hodočašće koje muslimani mogu obaviti u bilo koje vrijeme tokom godine, čak i tokom mjeseca hadža.

Ovdje su neke od ključnih razlika između hadža i umre:

6. Koje ključne obrede muslimani obavljaju tokom hadža?

Postoji mnogo obreda i obreda koje muslimani obavljaju tokom dana hadža, što se može objasniti u sljedećim koracima:

1. DAN

• Ihram – Ulazak u stanje ihrama je i fizičko i duhovno stanje, koje uključuje nijjet ili namjeru obavljanja hadža, nošenje određene odjeće (dva nešivena komada platna za muškarce i skromna odjeća za žene) i pridržavanje propisanog ponašanja. Ovaj obred se mora obaviti prije ulaska u Meku, bilo u domovini hodočasnika ili na jednoj od određenih lokacija na periferiji Meke. Nakon što hodočasnik uđe u stanje ihrama, potiče se da izgovori telbiju – posebnu molitvu koju hodočasnici ponavljaju nakon ulaska u stanje ihrama za hadž ili umru. To je izjava hodočasnikove namjere da odgovori na Božji poziv da obavi hodočašće.
• Tavaf po dolasku – Nakon ulaska u Meku u ihramu, mnogi hodočasnici obavljaju početni tavaf kružeći oko Kabe sedam puta u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. To simbolizira jedinstvo u vjeri u jednog Boga. Hodočasnici zatim mogu obaviti sa'j, obred hodanja sedam puta između brda Safa i Merva, koja se nalaze unutar džamije Mesdžidul-haram.
• Mina – Hodočasnici nastavljaju prema Mini, koja se nalazi osam kilometara istočno od Kabe, gdje će provesti noć u molitvi i razmišljanju. Mina je poznata kao “grad šatora” zbog ogromnog prostranstva bijelih šatora koji ugošćuju milione hodočasnika.

2. DAN

• Dan Arefata – Drugog dana hadža, hodočasnici rano stižu na ravnice Arefata, oko 15 kilometara od Mine. Poslijepodne provode u stajanju, od podneva do zalaska sunca, moleći i tražeći oprost od Boga. Arefat je najvažniji obred hadža i simbolizira okupljanje na Sudnjem danu. Muslimani širom svijeta potiču se da na ovaj dan poste, mole se i promišljaju.
• Muzdelifa – Nakon zalaska sunca, hodočasnici putuju na Muzdelifu, udaljenu oko devet kilometara, gdje obavljaju popodnevnu i večernju molitvu prije nego što sakupe kamenčiće za sljedeći dan. Tamo provode noć pod vedrim nebom.

3. DAN

Na ovaj dan muslimani iz cijelog svijeta slave prvi dan Kurban-bajrama, odnosno proslavu žrtvovanja.

• Bacanje kamenčića – Hodočasnici se vraćaju na Minu gdje bacaju sedam kamenčića na najveći od tri kamena stuba. Ovaj obred predstavlja kamenovanje đavola, što simbolizira odbacivanje sotonskih iskušenja.
• Kurban (žrtvovanje životinja) – Hodočasnici, ili njihovi zastupnici, prinose životinjsku žrtvu u spomen na Ibrahimovu spremnost da žrtvuje svog sina u poslušnosti Bogu.
• Brijanje ili šišanje kose – Muškarci briju ili šišaju kosu, a žene šišaju mali dio kose. Ovo simbolizira duhovnu obnovu.
• Glavni tavaf – Hodočasnici se vraćaju u Meku kako bi obavili tavaf, kružeći oko Kabe, a zatim slijedi sa'j, hodanje sedam puta između brda Safa i Merva. Ovaj obred ponovo prikazuje Hadžerinu očajničku potragu za vodom za njenog sina Ismaila i predstavlja počast njenoj nepokolebljivoj vjeri i ustrajnosti.

4. i 5. DAN

• Mina – Hodočasnici se vraćaju na Minu i obavljaju kamenovanje sva tri kamena stuba oba dana.

6. DAN (nije obavezno)

• Mina – Hodočasnici koji ostanu još jedan dan ponavljaju obred kamenovanja sva tri stuba još jednom.

Oproštajni tavaf

Prije nego što napuste Meku, hodočasnici obavljaju posljednji tavaf oko Kabe, poznat kao Tawaf al-Wada ili “oproštajni tavaf”, što označava duhovni oproštaj od svetog mjesta.

7. Koje su različite vrste hadža?

Postoje tri različite vrste hadža koje musliman može obaviti.

• Temettu (‘olakšani’) hadž – Temettu hadž je najčešći oblik hadža, posebno za međunarodne hodočasnike ili one koji žive izvan Meke. U ovom obliku hadža, hodočasnici prvo obave umru, napuste stanje ihrama, a zatim se ponovo vrate u ihram kako bi obavili hadž. Naziv Teemettu (što znači „užitak“ ili „olakšanje“) odražava činjenicu da je hodočasnicima dopušteno privremeno uživati ​​u onome što je obično zabranjeno tokom ihrama, poput nošenja obične odjeće ili korištenja parfema, prije ponovnog ulaska u ihram radi hadža. Ovaj prekid ograničenja čini ga različitim od drugih vrsta hadža. Temettu je najčešće prakticirani oblik hadža, jer većina hodočasnika putuje izvan Meke. Dozvola za obavljanje umre i hadža na ovaj način pominje se u drugom poglavlju Kur'ana. Za one koji obavljaju temattu hadž, žrtvovanje životinje je obavezno, osim ako to neko ne može priuštiti, u kom slučaju je umjesto toga potreban post.
• Kiran (‘kombinirani’) hadž – U kiran hadžu hodočasnici kombiniraju umru i hadž, slično kao kod temettua, ali bez izlaska iz stanja ihrama. Hodočasnici ostaju u ihramu tokom oba obreda. Žrtvovanje životinje također je obavezno za one koji obavljaju kiran hadž. Ako to ne mogu priuštiti, post se propisuje kao alternativa.
• Ifrad (samostalni) hadž – Ifrad hadž namijenjen je hodočasnicima koji obavljaju hadž samostalno, bez kombiniranja s umrom. Ovaj oblik obično obavljaju stanovnici Meke. Za razliku od temettua i kirana, ifrad hadž ne zahtijeva žrtvovanje životinje, iako se može obaviti dobrovoljno.

8. Šta nije dopušteno tokom hadža?

Bonton hadža zabranjuje nekoliko radnji koje su inače dopuštene u islamu, uključujući seksualne odnose (i sve što vodi do njih, poput grljenja ili ljubljenja), psovanje, svađu, lov, brijanje ili rezanje kose i noktiju, korištenje parfema, sklapanje ili provođenje braka, nošenje šivene odjeće (za muškarce), pokrivanje glave (za muškarce) i pokrivanje lica (za žene).

Ako hodočasnik nenamjerno ili nesvjesno učini nešto zabranjeno tokom hadža, obično postoje određene radnje i koraci za ispravljanje njihove situacije. To često uključuje pokajanje, kao i ispravljanje greške davanjem milostinje ili žrtvovanjem životinje.

9. Šta treba spakovati za hadž?

Pakovanje za hadž zahtijeva pažljivo planiranje kako biste osigurali da imate sve što vam je potrebno bez preopterećenja. Grafika ispod pruža praktičan popis stvari koje treba spakovati prije polaska na putovanje.

10. Kako muslimani obilježavaju kraj hadža?

Muslimani obilježavaju kraj hadža Kurban-bajramom, koji se slavi 10. zul-hidždžeta i traje do tri dana u mnogim zemljama.

Dan počinje posebnom molitvom ubrzo nakon izlaska sunca, dok se muslimani okupljaju u džamijama ili na otvorenim prostorima noseći svoju najljepšu odjeću. Ostatak dana provode dijeleći obroke, razmjenjujući darove i posjećujući porodicu i prijatelje. Uobičajeno se izgovara pozdrav “Eid Mubarak”, što znači “Blagoslovljeni Bajram”.

Kurban-bajram također uključuje obred žrtvovanja životinja, poznat kao kurban. Muslimani koji to mogu učiniti žrtvuju ovcu, kozu, kravu ili devu, a meso se dijeli na tri dijela: jedan za porodicu, jedan za rodbinu i prijatelje, te jedan za one kojima je potreban.