Muslimani obilježavaju Kurban-bajram

Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.

Bajram-namaz klanjan je u džamijama širom regije (Stipe Majić / Anadolu Agency)

Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta obilježavaju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski bajram, vrijeme obavljanja hadža.

Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno.

Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i kada stekne materijalne uslove za to.

Boravak na Arefatu

Hadž podrazumijeva hodočastiti Meku i Medinu, boraviti na Arefatu (mjestu sa kojeg je Božiji poslanik Muhammed a.s. održao posljednju hutbu, propovijed, prije 14 stoljeća), zatim izvršiti obilazak K'abe, ubrzano hodati između Safe i Merve, te obaviti ostale obrede.

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata).

Boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža.

Na Brdu Milosti (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva.

Muhammed a.s. je svoj govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu.

Opraštanje svih grijeha

S obzirom na to da je hadžija Allahov gost, Arefat je prilika da mu budu oprošteni svi grijesi, da mu budu uslišane dove.

Vjernici u svojim dovama, osim što mole za svoje najmilije, molitve upućuju i za svoju domovinu te mir u svijetu.

Nakon ikindije-namaza hadžije će krenuti prema Muzdelifi gdje će malo odmoriti i klanjati, a potom će u ranim jutarnjim satima, kada nastupa prvi dan Bajrama, na Mini obaviti obred gađanja šejtana kamenom, te obaviti tavvaf K'abi.

Stoga, dvije su radosti ovog blagdana – prva radost je žrtvovanje kurbana, time muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

Izvor: Agencije

Reklama