Hoće li učešće američkog predsjednika pomoći ili naštetiti kampanji Harris
Stručnjaci kažu da bi prisustvo Joea Bidena na terenu moglo odmoći Kamali Harris dok njen pokušaj ulaska u Bijelu kuću dobija na snazi.
Bio je to prvi javni govor Kamale Harris nakon što se aktuelni američki predsjednik Joe Biden povukao iz predsjedničke utrke i potpredsjednica je provela veći dio vremena hvaleći svog šefa.
„Nasljeđu postignuća Joea Bidena u protekle tri godine nema ravnog u modernoj historiji“, kazala je Harris okupljenima na travnjaku Bijele kuće 22. jula, dan nakon što je Joe Biden odustao od predsjedničke utrke.
Nastavite čitati
list of 3 itemsDemonstranti poručili Kamali Harris: Nećemo glasati za genocid
Biden ‘nije uvjeren’ u mirnu tranziciju vlasti ako Trump izgubi izbore
„On je u jednom mandatu već nadmašio nasljeđe većine predsjednika koji su služili dva mandata.“
U sedmicama nakon što je ovo izjavila potvrđeno je da je Harris predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke. Osim toga, imenovala je potpredsjedničkog kandidata, guvernera Minnesote Tima Walza, a njena kampanja je unijela entuzijazam u ono što je do sada bila uglavnom blijeda izborna sezona.
Iako ga je Harris hvalila tog dana u Bijeloj kući, Biden je do sada bio većinom odsutan iz njene kampanje – potičući pitanja hoće li njegovo prisustvo na terenu pomoći ili odmoći njenim naporima da osvoji predsjednički mandat.
„Mislim da će Joe Biden biti stručna podrška ako to od njega zatraže iz kampanje Harris“, smatra Tatishe Nteta, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Massachusettsu i direktor UMass Amherst Polla.
Kazao je da će Biden, koji je vodio uspješnu predsjedničku kampanju 2020. i proveo decenije u Kongresu, biti u stanju dati savjet o tome „kako učinkovito i efikasno iskoristiti prednost“ njegovog iskustva, uključujući i korištenje njegovih veza širom ključnih država.
Ali Nteta je kazao Al Jazeeri kako smatra da strateški nema „mnogo smisla ponovno stavljati Bidena pred američki narod. Ne vidim korist od toga.“
Rezultati Bidenove administracije
Biden, koji je odustao od utrke usred pitanja o njegovoj dobi i kognitivnoj sposobnosti, izjavio je prošlog vikenda da planira voditi kampanju za Harris u ključnoj državi Pennsylvaniji. On je tijesno pobijedio svog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa u toj državi 2020. godine, čime je zapravo i osvojio Bijelu kuću.
„Vodit ću kampanje i u drugim državama. Radit ću sve ono što Kamala smatra da mogu, a da će biti najviše od pomoći“, američki predsjednik je kazao CBS Newsu u nedjelju.
Osim toga, Biden će se obratiti na prvoj noći Demokratske nacionalne konvencije, koja se održava od 19. do 22. augusta u Chicagu.
On će bez sumnje iskoristiti taj govor da pohvali Harris, istovremeno ističući uspjehe svoje administracije, uključujući usvajanje važnih zakona kao što su dvostranački Zakon o infrastrukturi i Zakon o smanjenju inflacije.
Ali, Biden se našao i na meti kritike zbog niza pitanja tokom njegovog mandata, od porasta broja migranata i tražitelja azila koji prelaze američko-meksičku granicu do njegove snažne podrške Izraelu koji vodi rat u Pojasu Gaze.
On je i dalje meta napada republikanskih zakonodavaca i Trumpa, republikanskog predsjedničkog kandidata za izbore 2024, a neki od njihovih stavova protiv Bidena prešli su na Harris nakon što je postala kandidatkinja za predsjednicu.
Republikanci su je kritikovali zbog imigracije, neosnovano je nazvavši „caricom granice“. U stvarnosti ona nije imala ovlasti nad granicom, nego joj je povjeren zadatak da se pozabavi „uzrocima“ migracija u SAD-u iz dijelova Centralne Amerike i Meksika.
Osim toga, Harris se suočila s protestima ključnih dijelova baze Demokratske stranke zbog politike administracije prema Izraelu. Javno su tražili od nje da podrži uvođenje embarga na oružje glavnom američkom savezniku u odgovoru na njegove smrtonosne vojne napade širom Gaze.
„Mislim da je genocid u Gazi zaista velika mrlja na Bidenovom nasljeđu“, kazao je Hasan Pyarali, predsjedavajući Muslimanskog kokusa za Demokrate američkog fakulteta, univerzitetski ogranak Demokratske stranke.
Kao rezultat toga, prisustvo Bidena u kampanji moglo bi odmoći Harris, kazao je Pyarali Al Jazeeri. Rekao je kako vjeruje da bi se Harris trebala jasno distancirati od Bidenovog stava prema Izraelu.
„Mislim da u ovom slučaju ona ima uistinu rijetku šansu u politici da zauzme drugačiji stav kao progresivnija i više usmjerena na mlade.
Politika, a ne samo energija
Ali, i Pyarali i Nteta su rekli da — iako je kampanja Harris uspjela uzeti zamah u prvim sedmicama, zahvaljujući dijelom i snažnom medijskom prisustvu – morat će otići korak dalje od retorike i iznijeti jasne politike da bi se dopala biračima.
„Ona objavljuje mimove, ali oni imaju ograničen domet“, kazao je Pyarali.
Naglasio je da je ovo posebno ključno kada je riječ o ratu u Gazi. Pyarali je kazao da se Harris mora distancirati od Bidena kada je riječ o Gazi „i pozvati ne samo na prekid vatre, nego i na uvođenje embarga Izraelu dok se ovaj rat ne okonča“.
Bidenova administracija je u utorak objavila da je odobrila potencijalnu prodaju oružja Izraelu u vrijednosti od više od 20 milijardi dolara, izazvavši ponovni prijekor.
„Ukoliko ne promijeni politiku, naići će na mnogo istih problema kao i Joe Biden“, kazao je Pyarali. „Ona ovdje ima priliku da uistinu ujedini stranku iza nove progresivne vizije za mir i nadam se da će je iskoristiti“.
Nteta je kazao kako smatra da Harris svejedno treba isticati uspjehe Bidenove administracije i svoju ulogu u njima, ali da vjerovatno namjerava krenuti svojim putem da bi se dopala Amerikancima koji su bili frustrirani ranijim opcijama u predsjedničkoj utrci.
Biden se prvobitno trebao suočiti s Trumpom – kojeg je porazio 2020. – u onom što je jedan stručnjak za političke nauke nazvao „Izbori 2.0“, što bi zapravo bio „revanš“ između njih dvojice.
Ali, birači su pokazali ograničen entuzijazam za ponuđene opcije. Anketa istraživačkog centra Pew iz aprila pokazuje da bi gotovo polovina registrovanih birača zamijenila i Bidena i Trumpa na glasačkom listiću da može.
Anketa UMass Amhersta s početka augusta pokazala je da 66 posto ispitanika koji podržavaju kandidaturu Harris kažu da to čine zato što ona „predstavlja novu generaciju“. Ako bude izabrana, Harris će biti prva žena i prva predsjednica crnkinja južnoazijskog porijekla.
„Ljudi traže nešto drugačije, nešto novo“, kazao je Nteta.
Dodao je da će Harris uskoro morati „početi artikulisati koje su njene političke pozicije, a ne samo općeniti entuzijazam i energiju.“
„Mislim da je nužno da se ona odredi“, kazao je Nteta Al Jazeeri, „jer u ovom trenutku Amerikanci zapravo reaguju na njenu energiju, a ne nužno na politiku.“