Demografska kriza: Hrvatske vlasti udvostručuju naknade i produžuju roditeljski dopust

Problem demografije u Hrvatskoj, koji se naziva i “bijelom kugom”, već niz godina unazad jedan je od najvećih problema Hrvatske. Taj problem je postao posebno izražen od Domovinskog rata do danas s obzirom da je zbog ratnog vihora i svega što jedan rat nosi na desetine tisuća građana zauvijek napustilo Hrvatsku.

Problem je dodatno izražen od kada je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije poslije čega su ponovno na desetine tisuća građana, najčešće mladih i obrazovanih, odlučili iseliti u bogate države zapadne Europe.

Rezultat svega toga je da je posljednji popis stanovništva rekao da u Hrvatskoj živi ispod četiri milijuna stanovnika, a ono što dodatno zabrinjava je da se niz godina unazad bilježi ne samo sve manji broj novorođene djece nego i i sve veća razlika u broju umrlih i broju rođenih u jednoj godini,

Vatrogasne mjere

Svjesni problema i opasnosti koji on donosi u budućnosti u Ministarstvu demografije i useljeništva, koje je ustrojeno poslije prošlih parlamentarnih izbora, odlučili su donijeti određene mjere koje bi trebale utjecati na taj problem i stvari pokrenuti na bolje. Kako je prilikom predstavljanja rekao ministar Ivan Šipić pripremljeno je niz mjera, a u skoroj budućnosti očekuje se donošenje i drugih mjera. Šipić je rekao kako se drastično povećava proračun za demografiju tako da je za iduću godinu osigurano 685 milijuna eura.

Po riječima Šipića tri su ključne mjere koje bi vrlo brzo, kako se nadaju autori mjera, trebale rezultirati povećanjem rođene djece. Prema tim mjerama Vlada će od ožujka 2025. godine udvostručiti jednokratnu naknadu za novorođeno dijete sa sadašnjih 309 na 618 eura. Bit će povećan i limit naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Isto tako do sada zaposleni ili samozaposleni roditelji za tih drugih šest mjeseci roditeljskog, koji se može iskoristiti do osme godine djetetova života, nisu mogli mjesečno primati više od 995 eura, a od 2025. godine se taj limit diže na 3.000 eura neto. Drugim riječima to znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos svoje plaće ako se radi o plaći do 3.000 eura. Vlada će produžiti i trajanje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece.

Međutim, poslije predstavljanja mjera mnogi se pitaju hoće li one donijeti nešto konkretno ili će to biti još jedan od niza dokumenata kojeg ćemo imati, a od kojeg neće biti prevelike koristi. Govoreći o donesenim mjerama, ministar Šipić je kazao kako je prošle godine u Hrvatskoj rođeno 32.047 djece što je najmanje od 1991. godine.

“Demografija je prioritet svih prioriteta. Svaki put kada se o ovome govori u svrhu izbora, mi bilježimo negativne trendove. Ne možemo sakriti brojeve i zavarati narod. Potrebno je mnogo više od novca, potrebno je mijenjati mentalitet, treba zaustavljati negativne trendove. To se može i s pomoću medija, ali i akcijama koje radi Ministarstvo, Vlada”, rekao je Šipić.

Strateške mjere

U kreiranju ovih mjera sudjelovao je i poznati hrvatski sveučilišni profesor i demograf Stjepan Šterc koji kaže kako ove mjere na snagu stupaju 1. ožujka 2025. godine ali i da je to samo prvi korak.

“Ovo su odluke koje smo mogli predložiti i donijeti, a da se ne moraju mijenjati postojeći zakoni. Za ove mjere možemo reći kako su vatrogasne mjere nakon čega krećemo s donošenjem strateških mjera za koje ćemo morati mijenjati i postojeće zakone. Kako sam rekao radi se o strateškim mjerama koje moraju biti pokrivene zakonom kojeg planiramo donijeti tijekom iduće godine”, rekao je Šterc.

Govoreći o donesenim mjerama, kaže kako su njima obuhvatili sva četiri ključna modela, odnosno poticanje rađanja, selektivni migracijski povratak, zaustavljanje iseljavanja kao i usmjeravanje mladih u poticajne obrazovne politike. Istaknuo je i kako je od velike važnosti, što govori i koliko se ozbiljno prišlo ovom problemu, govori i činjenica da je Vlada Hrvatske osigurala značajna sredstva koja će pratiti donesene mjere.

“Kada je riječ o tome kada bi se mogli očekivati nekakvi rezultati donesenih mjera tu nema nekakve egzaktnosti. Pretpostavka je da će one pokazati neke svoje rezultate relativno brzo. Ključne će biti one strateške mjere koje ćemo donijeti kada ih pripremimo i kad bude pripremljen i odgovarajući zakon koji će jamčiti njihovu provedbu. Mislim kako je važno da se za početak to želi napraviti. Isto tako treba naglasiti kako ovdje nije riječ o mjerama ove Vlade. Važno je da se mjere kontinuirano provode bez obzira tko je na vlasti. Demografski oporavak jamči razvijenost i opstanak zemlje”, rekao je Šterc.

Ništa preko noći

Donesenim mjerama zadovoljni su i sami demografi koji također smatraju kako su mjere dobre, ali i pri tome upozoravaju na demografsku situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska za koju kažu kako niti malo nije zavidna. Tako razmišlja i demograf Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koji kaže kako je demografska situacija u Hrvatskoj loša posljednjih 50 godina.

“Preko noći se takvo stanje ne može popraviti. To je nemoguće. Kada znamo da smo demografske probleme zanemarili posljednjih 50 i više godina treba znati kako će nam trebati isto toliko da ih dovedemo u red, ali samo ako budemo kontinuirano radili na tome. Svaka mjera koja pridonosi nekakvom poboljšanju sigurno je dobrodošla, ali isto tako treba znati i da ne treba očekivati čuda od njih. Nadam se kako bi ove mjere mogle pridonijeti rađanju više djece”, rekao je Turk.

Govoreći dalje na ovu temu kaže i kako nam je potrebno puno više demografskih mjera od ovih nekoliko te da je ključno da se one kontinuirano provode, a ne da ih se poslije nekog vremena ukida, mijenja ili slično. Ono što je veoma važno, kako kaže Turk, jeste činjenica da se radi o poboljšanju i da je pokazana dobra volja da se konačno nešto napravi po ovom pitanju.

Kap u moru

Kako je za kontinuiranu provedbu ovih mjera iznimno važno vrijeme i kontinuitet važna je i politika koja u Hrvatskoj određuje sve. Tako predsjednik Hrvatskih suverenista i saborski zastupnik Marijan Pavliček kaže kako su prve reakcije na predstavljene mjere pozitivne, ali i da trebamo svi zajedno biti realni i reći da prve rezultate možemo očekivati tek za nekoliko godina.

“Ovo je samo kap u moru kada znamo s kakvim se demografskim problemima suočava Hrvatske i kolike su nam i kakve potrebe. Ove mjere nisu ni približno dovoljne za neke konkretne rezultate. Prioritet bi moralo biti donošenje dječjeg doplatka za svu djecu bez obzira na primanja roditelja jer i sama riječ kaže da se radi o dječjem doplatku. Još uvijek nismo vidjeli one ključne mjere poput osiguravanja povoljnih stambenih kredita kako bi mlade obitelji pod povoljnim uvjetima osigurale si krov nad glavom. Puno tu ima toga što se još može popraviti i napraviti, a hoće li tek ćemo vidjeti”, kaže Pavliček.

Podsjetio je i kako je njemu prilikom izglasavanja državnog proračuna za 2025. godinu odbijeno nekoliko amandmana koji se direktno tiču demografije na istoku Hrvatske koja je posebno pogođena “bijelom kugom”. Smatra i kako bi trebalo donijeti još niz mjera te da ako već ne znamo sami što i kako onda preslikati pozitivna iskustva drugih država. Dodaje i kako bi se morale osmisliti i neke mjere koje bi dovele do povratka iseljenih građana koji su Hrvatsku napustili tijekom proteklih desetak godina jer je to nenadoknadiv gubitak za državu.

“Sve te mjere su dobre, ali nitko ne treba očekivati nikakvo čudo. Da bi se nešto popravilo na bolje ili da bi se ljudi vratili iz Njemačke ili Irske moraju se građanima osigurati dobri i kvalitetni poslovi ali i osjetno više plaće. Potrebno je u selima izgraditi vrtiće i druge sadržaje jer drugačije tamo ljude nećemo moći zadržati. I u gradovima su potrebni razni sadržaji. Na taj način možemo početi poticati rađanje, zaustaviti iseljavanje i možda vratiti dio onih kojih su otišli. Međutim, vladajući umjesto toga, i u vrijeme kad donose demografske mjere, uvode i porez na nekretnine s kojim će oporezivati najviše one koji su otišli trbuhom za kruhom. Je li i to demografska mjera? Po meni nije i to je antidemografska mjera čije ćemo posljedice tek osjetiti”, zaključio je Pavliček.