Nova i stara dijaspora: Kuda su ljudi s Balkana otišli u posljednjih deset godina

Kada se govori o iseljavanju sa Zapadnog Balkana, javnost najčešće zamisli sliku iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća – “gastarbajteri” koji s koferima kreću put Njemačke, Austrije ili Švicarske i ratni val iz devedesetih. Ta “stara” dijaspora danas je uglavnom integrirana, starija populacija, sa djecom i unucima koji sve slabije govore jezik predaka.

No, paralelno s njom, u posljednjih deset godina formirala se nova dijaspora – mlađa, obrazovanija i, prema pravilu, direktno iz struke, koja mijenja i destinacije i razloge odlaska. Gdje su tačno ti ljudi otišli i kako se taj obrazac razlikuje od države do države, pokazuju podaci nacionalnih zavoda za statistiku, Eurostata i Svjetske banke.

Bosna i Hercegovina

Zvanične evidencije i precizni zvanični podaci o iseljavanju iz BiH, odnosno broju građana koji su otišli da žive i rade u drugim državama, ne postoje, ali procjene nevladinih organizacija govore da je zemlju u posljednjih desetak godina napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi.

Stručnjaci upozoravaju da će se iseljavanje nastaviti dok razvijenost ovih prostora ne bude bliža zemljama Evropske unije. Prema procjenama, BiH je od 1991. do kraja 2024. izgubila više od trećine stanovništva, što je najdrastičniji pad u Evropi, a demografski stručnjaci upozoravaju da negativan prirodni priraštaj, starenje stanovništva i masovno iseljavanje ozbiljno ugrožavaju ekonomski i društveni razvoj zemlje.

Prva destinacija ostaje Njemačka, gdje je krajem prošle godine, u okviru takozvanog Pravila za Zapadni Balkan, bilo prijavljeno 79.500 osoba iz šest zemalja regije, među kojima je najveći broj državljana Kosova, a odmah iza njih slijede državljani BiH.

Srbija

Srbija godinama važi za jednu od zemalja regije s najizraženijim odlaskom – prema pojedinim analizama, u svijetu je gora samo zapadnoafrička Gvineja Bisao.

Prema podacima Eurostata, udio stanovništva Srbije koji se godišnje seli u države Evropske unije gotovo se udvostručio u odnosu na 2013: sa 0,33 posto tada na 0,70 posto u 2024. godini. Gotovo polovina od 2024. iseljenih, njih 24.000, otišla je zbog zaposlenja – najviše u Hrvatsku (10.000), zatim Njemačku (oko 3.500) i Sloveniju (2.500).

Gledano kumulativno od 2012. do 2024, najviše građana Srbije otišlo je u Hrvatsku (54.305), Njemačku (45.633), Sloveniju (28.363), Slovačku i Mađarsku.

Zanimljivo, Eurostat je ranije bilježio i do 51.000 iseljenih godišnje, odnosno više od 4.000 mjesečno. Istovremeno, istraživanje Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) pokazalo je suprotan signal jednog dijela populacije: između 2015. i 2019. godine oko 90.000 visokoobrazovanih mladih ljudi odlučilo je karijeru graditi baš u Srbiji, dijelom zahvaljujući dolasku stranih studenata iz BiH i Crne Gore te sve većem broju visokoobrazovanih stranaca koji dolaze zbog posla.

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija je, prema istraživanju Westminsterske fondacije za demokraciju, u posljednjih 30 godina izgubila deset posto stanovništva zbog iseljavanja visokokvalificiranih studenata, a zemlja godišnje ulaže između 116 i 433 miliona eura u obrazovanje mladih koji potom odu.

Državni zavod za statistiku uopće ne vodi evidenciju o broju građana koji studiraju u inozemstvu, iako se zna da trenutno 400 makedonskih stipendista studira na nekom od 100 najprestižnijih svjetskih univerziteta.

Kao i kod ostatka regije, riječ je uglavnom o STEM strukama – informacionim tehnologijama, inženjerstvu i medicini – dok su umjetnički i kreativni smjerovi, zbog manje atraktivnih uvjeta kod kuće, dodatni podsticaj za odlazak. Više od trećine zahtjeva za američku vizu iz Sjeverne Makedonije bilo je odbijeno 2024. (stopa odbijanja iznosila je 28 posto), što dodatno usmjerava mlade ka Evropi.

Crna Gora

Prema podacima Društva statističara i demografa Crne Gore, na dan popisa 2023. gotovo trećina crnogorskih državljana – 213.478 osoba – živjela je izvan zemlje, s tim da je metodološki obuhvaćeno samo 20 posto procijenjene dijaspore.

Iako Ministarstvo unutrašnjih poslova nema tačne podatke o razlozima odlaska jer se iseljenici najčešće ne odjavljuju sa prebivališta, istraživanja pokazuju da 50 posto mladih želi napustiti zemlju, a dugotrajna nezaposlenost je sa 12 posto 2019. skočila na 72 posto od ukupne nezaposlenosti u 2023.

Najčešća destinacija je Njemačka, gdje trenutno živi 10.413 crnogorskih državljana, dok je najveći broj onih koji rade ili studiraju u inostranstvu prijavljen iz Podgorice. Zanimljivo, Crna Gora je ujedno i zemlja u koju dolaze studenti iz regije – gotovo 3.607 crnogorskih studenata trenutno studira u Srbiji, dok istovremeno mladi iz Sjeverne Makedonije i drugih zemalja odlaze na crnogorske i regionalne univerzitete, tražeći jeftinije alternative zapadnim školarinama.

Albanija

Albanija bilježi jedan od najintenzivnijih iseljeničkih valova u regiji: prema izvještaju UN-a, u posljednje tri decenije zemlju je napustilo 1,7 miliona ljudi, odnosno 37 posto stanovništva. Samo u posljednjoj deceniji otišlo je oko 700.000 ljudi, dok je opozicija iznijela procjenu od pola miliona u istom periodu, uz napomenu da se u istom periodu vratilo više od 260.000 ljudi.

Prema podacima INSTAT-a, popis iz 2023. pokazao je pad broja stanovnika za 14,5 posto u odnosu na 2011, a samo tokom jedne godine (2022) zemlju je napustilo više od 40.000 ljudi – približno isti broj kao iz Hrvatske, iako je Albanija tek na početku pristupnih pregovora s EU, za razliku od Hrvatske koja je taj val iseljavanja imala nakon ulaska u Uniju.

Velika Britanija je posebno osjetljiva tema: tokom protekle dvije godine britanske vlasti zabilježile su više od 15.000 albanskih državljana koji su u gumenim čamcima prešli Kanal, a samo dio njih dobio je azil.

Kosovo

Kosovo ima jedan od najintenzivnijih iseljeničkih obrazaca u regiji. Prema podacima Eurostata, između 2015. i 2024. godine ukupno 360.000 građana Kosova prvi put je dobilo dozvolu boravka u EU, od čega je samo u 2024. taj broj iznosio 38.770. Najveći dio odlazaka desio se od 2020. do 2024, kada je više od 210.000 osoba dobilo državljanstvo neke evropske zemlje.

Nacionalne procjene iz 2023. pokazuju da 359.244 ljudi s Kosova, odnosno 22,6 posto stanovništva, živi u inozemstvu. Remitence (novčane doznake iz inozemstva) pritom su ogroman dio ekonomije – 2023. su iznosile 1,34 milijarde eura, odnosno 13,8 posto BDP-a, uz rast od gotovo 68 posto u odnosu na 2018. Glavne zemlje porijekla doznaka su Njemačka (38,2 posto), Švicarska (18,8 posto) i SAD (sedam posto), što odražava i glavne destinacije iseljavanja.

Aplikacije Kosovara u EU porasle su sa 1.515 u 2020. na rekordnih 5.635 u 2024, dijelom kao posljedica liberalizacije viznog režima uvedene u januaru te godine.

Turska

Turska istovremeno gubi i prima stanovništvo, ali obrazac je posljednjih godina sve izraženiji među mladima. Prema Turskom zavodu za statistiku (TÜİK), 2024. je zemlju napustilo 424.345 ljudi (uključujući strane državljane), dok je 314.588 useljeno.

Kada se posmatraju samo turski državljani, broj iseljenih je porastao sa 136.740 u 2018. na rekordnih 291.377 u 2023, da bi 2024. pao na 151.140. Najviše odlazi starosna grupa od 25 do 29 godina, a od deset mladih Turaka između 15 i 24 godine manje od četvero je dio radne snage uopće.

Nezaposlenost među nedavnim univerzitetskim diplomcima dostigla je gotovo 25 posto. Istraživanje iz 2024. pokazalo je da najviše odlaze diplomci informacijsko-komunikacijskih tehnologija (6,7 posto), potom inženjerstva (4,4 posto) i prirodnih nauka (2,7 posto), a glavne destinacije su SAD, Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska i Kanada.

Grčka

Grčka je poseban slučaj jer se, nakon više od decenije velikog egzodusa, trend počeo okretati. Tokom dužničke krize, između 2010. i 2021, zemlju je napustilo više od 600.000 uglavnom mladih i visokoobrazovanih Grka, a ukupno je između 2010. i 2022. iz zemlje otišlo 1.079.992 radno sposobnih ljudi.

Od tada se situacija mijenja: prema podacima od 2023, prvi put od početka krize u zemlju se vratilo više ljudi nego što je otišlo, a Grčka vlada – uključujući delegacije poslodavaca koje putuju po Evropi kako bi uvjerile stručnjake da se vrate – nudi 50-postotno umanjenje poreza na dohodak tokom sedam godina za povratnike.

U periodu 2022–2024. u Grčku se vratio 130.101 građanin, oko 20.000 više nego što je u istom periodu otišlo (110.223), a 2024. je bila rekordna godina povratka sa 51.993 repatrijacije. Od procijenjenih 600.000 do 680.000 Grka koji su otišli između 2010. i 2021, do 2024. se vratilo oko 350.000, iako i dalje nedostaje oko 300.000 građana u odnosu na 2010.

Hrvatska

Hrvatska je, slično Grčkoj, primjer regionalnog preokreta. Ulaskom u EU 2013. otvorio se val iseljavanja: procjenjuje se da se samo do 2016. u Njemačku, Austriju i Irsku iselilo oko 200.000, uglavnom mladih i visokoobrazovanih ljudi, a zemlja je između popisa 2011. i 2021. izgubila oko pola miliona stanovnika.

Međutim, broj hrvatskih državljana koji se iseljavaju pao je sa 45.367 u 2017. na 13.138 u 2025, dok je broj povratnika u 2025. iznosio 16.843 – prvi put je migracijski saldo hrvatskih državljana pozitivan, plus 3.705. Najdrastičniji obrt vidljiv je u odnosu s Njemačkom: 2025. je iz Hrvatske u Njemačku doselilo 10.346 osoba, dok su se u suprotnom smjeru, iz Njemačke u Hrvatsku, vratile 20.504 osobe – gotovo dvostruko više.

Irska, donedavno popularna destinacija, više ne privlači: godine 2024. je više ljudi doselilo iz Irske u Hrvatsku nego obrnuto. Analitičari DataPulse Researcha ističu da je neto iseljavanje osoba rođenih u Hrvatskoj palo za gotovo 80 posto između 2019. i 2024, na svega 3.429 osoba godišnje.

Slovenija

Slovenija ima dvostruku ulogu – i dalje bilježi blagi neto odliv vlastitih državljana, ali je istovremeno postala popularna destinacija za studente i radnike iz ostatka regije.

U posljednjih pet godina iz Slovenije se odselilo oko 25.000 slovenskih državljana, a doselilo oko 14.000, pri čemu je zemlja izgubila gotovo hiljadu visokoobrazovanih građana starosti između 25 i 44 godine. Istovremeno, Slovenija je od 2018. postala najpopularnija zemlja za regionalne studente koji žele studirati u inozemstvu, preuzevši tu ulogu od Austrije.

Kod stranih državljana koji dolaze u Sloveniju, više od polovine (53 posto) dolazi zbog zaposlenja, a njihova stopa zaposlenosti (70 posto) znatno je viša nego kod slovenskih državljana koji se doseljavaju nazad u zemlju (35 posto) – što govori da je Slovenija za susjede radno tržište, dok slovenski državljani koji odlaze to čine iz sličnih razloga kao i ostatak regije.

Bugarska

Bugarska je zemlja s jednim od najdužih i najdubljih demografskih padova u Evropi. Od prelaska iz komunizma u kapitalizam broj stanovnika je pao s devet miliona na 6,5 miliona, a samo u deceniji između popisa 2011. i 2021. zemlja je izgubila gotovo 850.000 stanovnika, odnosno 11,5 posto populacije.

Za razliku od ostatka regije gdje mladi uglavnom odlaze u Njemačku ili Austriju, bugarsko iseljavanje je historijski bilo usmjereno i prema drugim članicama EU te prekomorskim destinacijama, a demografski pad dodatno pogoršava i jedan od najnižih nataliteta u Evropi.

Iz UN-a procjenjuju da bi broj stanovnika Bugarske do 2050. mogao pasti na gotovo 5,4 miliona ako se sadašnji trend nastavi.

Tri jasne linije

Kroz sve ove primjere provlače se tri jasne linije.

• Prvo, promjena profila migranta: za razliku od gastarbajtera iz prošlog stoljeća, danas najčešće odlaze mladi, visokoobrazovani ljudi iz IT-ja, inženjerstva i medicine, direktno iz struke.
• Drugo, Njemačka ostaje dominantna destinacija za gotovo cijelu regiju, ali s novim konkurentima – Austrijom, Irskom (mada ona gubi na značaju), Nizozemskom i skandinavskim zemljama.
• Treće, pojavljuje se obrazac koji prije deceniju gotovo niko nije predviđao: zemlje koje su nekada bile sinonim za egzodus – Hrvatska i Grčka najizrazitije, ali i dijelom Srbija kod visokoobrazovanih – počinju bilježiti povratak, dok BiH, Kosovo, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i dalje uglavnom samo gube stanovništvo, bez sistemskih mehanizama povratka poput grčkih poreskih olakšica ili hrvatskog rasta plaća i pada nezaposlenosti.