Izraelska okupacija sirijskih teritorija: Čeka se Trumpova reakcija

Tokom prvog mandata, tačnije 25. marta 2019. godine, tadašnji američki predsjednik Donald Trump saopćio je da Washington službeno priznaje suverenitet Izraela nad okupiranom sirijskom Golanskom visoravni. Bio je to veliki zaokret u odnosu na politiku koju su prije njega slijedila petorica američkih predsjednika, uključujući i republikance i demokrate, otkako je Izrael anektirao ovo područje na osnovu zakona iz 1981. godine.

Predsjednici Ronald Reagan, George H. W. Bush, Bill Clinton, George W. Bush i Barack Obama odbijali su da njihova zemlja prizna ovaj potez Izraela. Golansku visoravan smatrali su okupiranom sirijskom teritorijom s koje se Izrael mora povući nakon mirovnih pregovora sa sirijskom državom.

Izrael je okupirao Golansku visoravan u ratu 1967. godine, a onda su “Sporazumom o razdvajanju snaga sa Sirijom” 1974. uspostavljene linije razgraničenja između Izraela i Sirije. Međutim, izraelske okupatorske vlasti iskoristile su pad režima Bashara al-Assada i proglasile krah sporazuma sa Sirijom te prodrle na područja na planini Hermon i druge sirijske teritorije.

“Želim zahvaliti svom prijatelju, novoizabranom predsjedniku Donaldu Trumpu, što je ispunio moj zahtjev za priznanje suvereniteta Izraela nad Golanskom visoravni 2019. godine”, poručio je ovih dana izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Ovakva izjava šalje negativne signale u vezi s budućim potezima Washingtona, pogotovo ako se uzme u obzir da dolazi samo 40-ak dana prije inauguracije novog predsjednika Donalda Trumpa.

Trump i budućnost Sirije

Odmah nakon pada Assadovog režima novoizabrani američki predsjednik Donald Trump objavio je na platformi X: ”Sirija je u haosu, ali ona nije naš prijatelj. Sjedinjene Američke Države ne bi trebale imati ništa s tim. To nije naša bitka. Neka se to samo odvija, mi se ne bismo trebali miješati”.

Iako je teško predvidjeti Trumpove poteze, oni će u velikoj mjeri zavisiti od toga ko će imati najveći utjecaj na njega i čije će savjete uvažiti.

Thomas Warrick, bivši pomoćnik državnog sekretara za antiterorističku politiku u Američkom ministarstvu unutrašnje sigurnosti i stručnjak u Američkom atlantskom vijeću, u svom izvještaju koji je objavio ovaj istraživački centar navodi: “Postoje različiti glasovi koji će se natjecati za Trumpovu pažnju. Izolacionistički blok će tvrditi da druge vlade trebaju preuzeti vodeću ulogu u Siriji nakon rata”.

“Iako ti glasovi nisu potpuno u krivu, drugi glasovi će podsjećati Trumpa da bi slabljenje iranskog utjecaja, podrška sigurnosti Izraela i mir u Libanu, sve zajedno, mogli biti jedan od najvećih uspjeha kojima se Trumpova administracija može nadati”, smatra Warrick.

“Historija nas uči da su Izraelci vrlo vješti u tome da iskoriste ozbiljne greške svojih susjeda. Osim toga, njihova vojna strategija uvijek teži tome da se osigura kontrola nad uzvišenjima”, ukazuje ambasador David Mack, bivši zamjenik državnog sekretara za pitanja Bliskog istoka.

Ambasador Mack je izjavio za Al Jazeeru kako smatra da postoji velika vjerovatnoća da će “novoizabrani predsjednik Trump prihvatiti još jedno izraelsko zauzimanje sirijskih teritorija”.

“To bi pred američkom javnošću mogao opravdati tvrdnjom da Izraelci poduzimaju ovakve korake kako bi spriječili terorističke aktivnosti s tih područja u budućnosti”.

Američka profesorica i stručnjakinja za međunarodne odnose Asal Arad istakla je u razgovoru za Al Jazeeru da se izraelske akcije uklapaju u obrazac ponašanja Izraela koji je u suprotnosti s osnovnim načelima međunarodnog prava i normi, naročito u pogledu kontinuiranog širenja teritorija koje je nezakonito okupirao.

“Tu je, naravno, i višedecenijska okupacija palestinskih teritorija i sirijske Golanske visoravni. Krajnje desničarska Izraelska vlada koristi trenutne nemire u Siriji kako bi prodrla dublje na sirijsku teritoriju, što predstavlja još jedno očito kršenje međunarodnog prava i sirijskog suvereniteta”, rekla je.

Američka podrška

Arad dalje ističe da je “administracija Josepha Bidena pružila podršku izraelskom prodoru u Siriju, opravdavajući ga kao privremenu operaciju bez postavljanja posebnih uvjeta, granica ili vremenskih okvira. Trumpova administracija bi mogla nastaviti tu politiku. S obzirom na to da je već priznala Golansku visoravan kao izraelsku, nova administracija bi mogla priznati i dodatne teritorije kao izraelske”.

Istovremeno, Arad smatra da je teško predvidjeti šta će nova Trumpova administracija učiniti, pogotovo jer je pozvao Sjedinjene Američke Države da se drže podalje od uplitanja u sirijska pitanja te izjavio da želi okončati ratove. “Ako bismo željeli vjerovati tim izjavama, Izrael bi se trebao povući sa sirijskih teritorija izvan Golanske visoravni, koju je Trump već priznao kao izraelsku teritoriju, iako je to u suprotnosti s međunarodnim pravom”.

U analizi koju je objavio portal Instituta za Bliski istok, profesor Paul Scham sa Univerziteta Maryland istakao je da je Izrael, nakon što je shvatio da će Damask pasti u ruke “pobunjenika”, pojačao svoje vojno prisustvo na Golanskoj visoravni. Izraelska pješadija i oklopne jedinice su zatim prešle linije razdvajanja iz 1974. godine i zauzele napuštene položaje na sirijskoj strani planine Hermon, kao i “brojne druge položaje koji su smatrani ključnim za stabilizaciju kontrole nad područjem”, saopćila je izraelska vojska.

Scham smatra da bi Izrael mogao najaviti povlačenje svojih trupa na položaje dogovorene sporazumom o razdvajanju čim se uvjeri da postoji stabilno vojno i civilno prisustvo u jugozapadnoj Siriji i da namjerava poštovati linije iz 1974. Prema prvim procjenama, to bi moglo potrajati sedmicama ili mjesecima.

Važno je napomenuti da je granica sa Sirijom bila najmirnija granica za Izrael od 1974. godine, kao i tokom više od pola stoljeća vladavine porodice Assad.

Bruce Riedel, stručnjak s Instituta Brookings i bivši obavještajac, smatra da je mala vjerovatnoća da će situacija na toj granici ostati mirna kao što je bila tokom dugogodišnje vladavine Hafeza i Bashara al-Assada. Riedel to pripisuje odlučnosti vođa naoružane opozicije, koja trenutno kontrolira vlast u Damasku, da nastavi borbe s Izraelom i bude spremna za borbu protiv njega.