Vršnjačko nasilje u školama Crne Gore: Vlasti ne prepoznaju ozbiljnost problema

Dominantna većina učenika smatra da je vršnjačko nasilje prisutno u njihovoj školi ili sredini, pokazalo je istraživanje koje je proveo Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice.

“Svaki peti učenika/ca bio je žrtva vršnjačkog nasilja, i to uglavnom psihičkog i socijalnog nasilja, a većina žrtava (64,2 posto) prijavila je nasilje”, kažu iz CGO-a.

U Crnoj Gori ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije za vršnjačko nasilje, a vlasti izgleda i dalje ne prepoznaju ozbiljnost problema. Zategnuti nacionalni i politički odnosi ovaj izazov dodatno usložnjavaju.

Posljednji slučaj vršnjačkog nasilja koji se desio u barskoj Gimnaziji “Niko Rolović”, kada je u dvorištu škole izboden učenik Daris Mujić (18), ponovo je uznemirio crnogorsku javnost. Ovaj napad nije izolovan jer se radi o ozbiljnom problemu u crnogorskim školama.

Povratnik u činjenju krivičnih djela kojeg sud ne prepoznaje

Osumnjičeni za pokušaj ubistva A.K. je povratnik u činjenju krivičnih djela. Međutim, nadležni sud je nakon devet dana pritvora dozvolio da se brani sa slobode. U službenom saopćenju Sud tvrdi da nije bio upoznat s informacijom da se radi o osobi koja je u aprilu 2023. godine napala maloljetne sportiste iz Sarajeva.

Darisove roditelje je primio i premijer Milojko Spajić i nadležni ministri te su obećali podršku i promjenu zakonskog okvira. Porodica Mujić i aktivisti koji su organizovali dva protesta u Baru zahtijevaju izmjenu Zakona o maloljetnicima koji je omogućio da napadač izađe iz pritvora prije nego Daris iz bolnice. Ovaj apsurd na najbolji način pokazuje u kakvom stanju se nalazi crnogorsko tužilaštvo i sudstvo.

Trenutno porodica Mujić prikuplja dokumentaciju za svog advokata i Tužilaštvo. Za njih se najveće razočarenje desilo kad se obznanilo da Sud nije imao informaciju da napadač ima krivični dosje.

“To je strašno, jer mi kao stanovnici ovog grada znali smo za napad na djecu iz Bosne. Nismo znali da to suđenje toliko dugo traje. Nisam mogao da vjerujem kad smo mi rekli da im ta činjenica nije bila dostupna. To je bilo katastrofalno. S druge strane, mi čekamo da se taj proces završi, da vidimo šta će tu sve da se desi”, kaže Cano Mujić, Darisov otac.

Kako se vratiti normalnom životu

U međuvremenu, taj napadač se slobodno kreće u Baru.

“Moja kćerka pohađa istu gimnaziju. Nedavno se na velikom odmoru pojavio taj napadač i približio se mojoj kćeri. U povratku kući zove me telefonom i kaže to je on. Ne znam kako da se ponašam, ni što treba da radim, da li smijemo da preduzimamo stvari u svoje ruke ili da čekamo da država preuzme odgovornost. Za oporavak Darisa doktor je preporučio šetnju, a ja postavljam pitanje da li imamo sigurnost kad napustimo kuću jer bukvalno smo ugroženi”, ističe Mujić.

Daris je poslije 20 dana izašao iz bolnice te se uspješno oporavlja nakon što je preživio dvije reanimacije i ogromni gubitak krvi. Sad se suočava s psihičkim izazovima vraćanja u normalni život.

“On je sad u psihičkoj borbi, a što se tiče operacija to je dobro. Krvna slika treba još uvijek da se popravi. Treba da prođe dva-tri mjeseca da se to sve adaptira, da njegov organizam prihvati stanje jer je primio ogromnu količinu krvi”, pojašnjava Mujić.

Na pitanje da li se radi o napadu koji je motivisan vjerskom ili nacionalnom pripadnošću, Darisov otac ističe da mu nije poznata perspektiva napadača.

“Što se naše strane tiče i gledanja iz moje perspektive, takva osnova ne postoji. No, sa njihove tačke gledišta, ne mogu da dam odgovor, jer s obzirom da su prvo napadnuti sportisti iz Bosne, a sad je napadnut Daris, ne mogu da znam što je u njihovoj glavi”, odgovara Mujić.

Građanski aktivizam kao alternativa

Ponosno ističe zajedništvo građana Bara kroz podršku Darisu i organizaciju protesta.

“Živim ovdje, rodio sam se u Baru, živim među tri vjere i naroda. Na prvom protestu sam rekao da su sve tri vjere i naroda dali krv Darisu. Od napada je prošlo mjesec i po, a od porodice napadača niko nam se nije javio. To dovoljno govori. Jako smo ogorčeni. Novi zakon ako bude usvojen neće se primjenjivati u Darisovom slučaju, ali nama je cilj da druge porodice ne prolaze ono što smo mi preživjeli”, poručuje Mujić.

Alan Drljan je prijatelj porodice Mujić te je preuzeo na sebe organizaciju protesta.

“U ovoj priči postoji potreba da se reakcija digne na veći nivo, da se uključe mediji, ljudi, vrši pritisak na nadležne, jer drugačije se ne može u Crnoj Gori. Bukvalno, sad je u Crnoj Gori situacija takva da ako ti se neko zamjeri, nađeš nekog maloljetnog momčića, napuniš mu glavu, daš mu novac i za ono što uradi neće odgovarati. Mi smo odlučili da se protiv toga izborimo. Ne vjerujem u crnogorsko sudstvo jer previše stvari je bilo nelogično u ovom slučaju. Odgovorno tvrdim da ćemo napraviti treći protest ukoliko oni nešto ne promijene u Podgorici”, ističe Drljan.

Mnogo organizacija iz Crne Gore je pružilo podršku Darisu.

“Ovoj pojavi mi možemo lako da se stanemo u kraj, samo je potrebna volja. Bog nam je spasio ovo dijete i sada imamo još veću motivaciju da idemo do kraja. Ovo je građanski aktivizam, a ovakvo stanje u Crnoj Gori nikad nije bilo do sada. Nikad sudovi nisu gore radili”, smatra Drljan.

Armin Kremo je jedan od roditelja sportista koji su napadnuti u Baru. Suđenje napadačima je bespotrebno odgađano više puta, a okončano je tek sredinom novembra. Smatra da se napad na Darisa mogao prevenirati da je sud bio efikasnije i da je u realno vrijeme okončao suđenje.

Asistenti za prevenciju nasilja u školama

Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore su 2019. godine pokrenuli projekat obuke asistenata za sprečavanje nasilja i vandalizma u školama.

“Policijska akademija u Danilovgradu u septembru 2023. godine raspisuje poziv za obuku na koju se prijavljuje 50-ak kandidata. Obuka je trajala dva mjeseca, a kandidati su prošli teorijsku i praktičnu pripremu. Predmeti koji su izučavani su obuhvatili pravni, pedagoški i komunikacijski aspekt sprečavanja konflikata, te nadgledanje lica i vozila, sprovođenje mjera, samoodbrana i prva pomoć”, pojašnjava Damir Šukurica, magistrant na Fakultetu političkih nauka i asistent u sprječavanju nasilja i vandalizma u školi.

Pored navedenog, asistenti su osposobljeni da djeluju preventivno te u vandrednim okolnostima kao što je požar, poplave ili zemljotresi, ali i kako odbraniti učenika od napada trećeg lica.

Ovaj program se sprovodi na teritoriji Bara, Podgorice, Cetinja, Nikšića, Berana, Bijelog Polja, Rožaja, Herceg Novog, a po potrebi i na teritoriji drugih opština.

„Motiv za prijavu na obuku za asistenta u sprječavanju nasilja i vandalizma u školi je bio taj da sam ja kao neko ko je po zanimanju politolog, u ovoj obuci uvidio značaj u svom daljem usavršavanju i edukaciji. Osim toga rad sa djecom je jedan zaista human, ali i svrsishodan posao tako da sam u ovoj obuci uvidio šansu da svojim djelovanjem mogu da doprinesem boljitku u zajednici, gdje će buduće generacije odrastati u društvu sa mnogo manje vršnjačkog nasilja“, ističe Šukurica.

Posao asistenta je da uspostavi atmosferu u kojoj se djeca osjećaju sigurno i zaštićeno u školi i u dvorištu.

„Potrebno je da asistenti pridobiju povjerenje djece, da bi im mogli da ukažu na štetnosti nasilnog rješavanja sukoba, vrijeđanja, omalovažavanja. Osim toga posao asistenta je da uvidi gdje se potencijalni sukob nazire i da svojim prisustvom preventivno djeluje da do eskalacije ne dođe. Takođe ako dođe do fizičkog obračuna između dva ili više učenika, asistent shodno svojoj ličnoj procjeni može da djeluje“, pojašnjava Šukurica.

U saradnji sa psihologom, upravom škole, centrom za socijalni rad, ovaj projekat bi trebao da doprinese smanjenju vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama.