Od uspjeha krajnje desnice do ekonomije: Šta je na kocki na izborima u Njemačkoj

U nekim državama vanredni izbori se održavaju u roku nekoliko sedmica.

Njemačka će, za razliku od toga, uživati u opuštena tri mjeseca prije nego što izađe na izbore koji će vjerovatno biti zasjenjeni povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, sve opasnijom situacijom u Ukrajini i slabom domaćom ekonomijom.

Vladajuća njemačka „semafor-koalicija“, koju su oformili Socijaldemokratska stranka (SPD), Zeleni i Stranka slobodnih demokrata (FDP), raspala se 6. novembra, nakon što je kancelar Olaf Scholz smijenio ministra finansija, čelnika FDP-a Christiana Lindnera.

Scholz je najavio da će glasanje o povjerenju biti održano 16. decembra. Vanredni izbori bi trebali biti održani 23. februara.

Zašto se koalicija raspala?

Trojna alijansa formirana nakon izbora 2021. godine bila je rijetkost za Njemačku, a stroga fiskalna politika FDP-a uvijek je činila neugodan spoj sa svojim ljevičarsko-centrističkim partnerima, koji su u kampanji na izborima 2021. godine obećavali povećanje socijalne i klimatske potrošnje.

Konačni slom desio se tokom priprema za budžet za 2025, kada je Scholz tražio da se pauzira njemačka “kočnica duga”, koja strogo ograničava javno zaduživanje. Lindner je insistirao na zahtjevu za značajnim smanjenjem javne potrošnje i vraćanju klimatskih ciljeva.

Prošle sedmice je Scholz u Bundestagu optužio čelnika FDP-a da suprotstavlja vladinu finansijsku i vojnu podršku Ukrajini davanjima za njemačke penzionere.

Nacionalni sedmični list Die Zeit izvijestio je da je FDP namjerno provocirao Scholza da raspusti koaliciju i iznudi prijevremene izbore, što je stranka negirala.

„Bilo je teško pomiriti te tri sasvim različite političke ideje i ideologije“, kazao je Markus Ziener, viši saradnik u ekspertskoj organizaciji German Marshall Fund, koji smatra da su unutrašnji sukobi oslabili poziciju Njemačke u Evropskoj uniji u vrijeme kada bloku prijeko treba vodstvo.

„Vjerovatno postoji nada da će naredni izbori donijeti mnogo stabilnije uvjete za formiranje pouzdane vlade.“

Ko trenutno vodi na anketama?

Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njena bavarska sestrinska stranka na anketama trenutno imaju 32 posto podrške, prema anketi koju je nedavno proveo INSA – više od tri koalicijske stranke zajedno.

Friedrich Merz, bivši član odbora kompanije BlackRock, koji je poveo stranku udesno otkako je došao na njeno čelo 2022, stoga ima dobre šanse da postane naredni kancelar.

Na temelju trenutnih anketa, mogao bi voditi vladu sa SPD-om koji, prema najnovijim predviđanjima, vjerovatno osigurava 16 posto kao mlađi partner, što je povratak poznatoj „velikoj koaliciji“ koja je bila na snazi tokom tri od četiri mandata Angele Merkel ili sa Zelenima koji imaju podršku od 12 posto.

Merz je obećao da će poništiti nekoliko reformi koalicije, uključujući one o klimi. Želi smanjiti poreze i socijalnu pomoć te pooštriti granične politike.

„Vrijeme je za temeljnu korekciju kursa u migracijama, sigurnosti, vanjskoj i ekonomskoj politici“, izjavio je Merz prošle sedmice u Bundestagu.

Scholz, najmanje popularan kancelar u poslijeratnoj njemačkoj historiji sudeći prema anketama, nagovijestio je da će se ponovno kandidovati ispred svoje stranke.

Ali mnoge istaknute ličnosti u SPD-u žele se jasno razračunati s njegovim mandatom, i to brzo. Ako bude smijenjen, vjerovatno će ga zamijeniti ministar odbrane Boris Pistorius.

Koliko su popularne ultradesničarske i ljevičarske stranke?

Ultradesničarska Alternativa za Njemačku (AfD) na putu je da zabilježi historijski rezultat.

Procjene njemačke obavještajne agencije da su neki ogranci ove stranke desničarske ekstremističke organizacije nisu spriječile stranku da na anketama zauzme drugo mjesto, sa 20 posto podrške.

Iako sve druge stranke odbijaju ući u koaliciju sa AfD-om, snažan rezultat mogao bi povećati njihov utjecaj na moćne parlamentarne odbore.

U međuvremenu, FDP i socijalistička Ljevica trenutno su ispod praga od pet posto, potrebnog za ulazak u parlament. Novoformirana, ljevičarska Alijansa Sahra Wagenknecht ima sedam posto podrške.

Koji su ključni vanjskopolitički i domaći ekonomski problemi?

Trumpovo obećanje iz kampanje da će brzo okončati sukob u Ukrajini i prijetnje da će povući vojnu pomoć vladi predsjednika Volodimira Zelenskog dolaze u trenutku kada ratom pogođena nacija gubi tlo pod nogama u istočnom dijelu države i suočava se s velikim napadima na svoju energetsku infrastrukturu pred zimu.

Ako Trump ispuni obećanja, očekuje se da će Njemačka, drugi najveći pomagač Ukrajine, morati posegnuti dublje i značajno povećati svoju vojnu potrošnju.

Scholz je nedavno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prvi put u dvije godine. On obično ima oprezniji pristup i odbija isporučiti dalekometne rakete Taurus iz straha od eskalacije sukoba.

Nasuprot njemu, Merz je bio ratoborniji kada je riječ o isporukama oružja i nagovijestio je da bi on odobrio transfer, u skladu s politikama Velike Britanije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

Potencijalno dodatno povećavajući pritisak na budžet, Trumpovi planovi da uvede carinske tarife od 20 posto na sav uvoz i od 60 posto na uvoz iz Kine imali bi ozbiljne posljedice za ekonomiju, s obzirom na to da Njemačka umnogome ovisi o izvozu proizvedene robe.

Najveća evropska ekonomija ujedno je i ona sa najsporijim rastom.

Iako je za dlaku izbjegla recesiju, iz Centralna banke Njemačke su u utorak izjavili da će se trenutna stagnacija vjerovatno nastaviti zbog slabe međunarodne potražnje i investicija te mogućnosti novih američkih carinskih tarifa.

„Praktično smo stiješnjeni ovdje. S jedne strane, vjerovatno ćemo se morati suočiti s dodatnim carinama u SAD-u“, kazao je Ziener.

„S druge strane, vjerovatno ćemo biti uistinu pogođeni visokim carinama na kineske proizvode.“

Kako političari namjeravaju riješiti ekonomske probleme?

Budući da se ne nazire kraj ekonomskim problemima, sve više finansijskih institucija i poslovnih predstavnika poziva na reformu njemačke kočnice duga kako bi se povećale javne investicije, koje su godinama zaostajale.

Merz, poznat kao fiskalni puritanac, nedavno je sugerisao otvorenost za reformu, što je mogući znak promjene konsenzusa.

Ova ustavno utemeljena mjera ograničava zaduživanje na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali posebni investicijski vanbudžetski fondovi vrijedni stotine milijardi korišteni su da bi se to zaobišlo.

Dezernat Zukunft, istraživački institut koji se zalaže za reformu kočnice duga, procjenjuje da Njemačkoj treba javna potrošnja od 782 milijarde dolara do 2030. godine, što se, kako kažu, može postići bez ustavnih amandmana.

„Dublje pitanje je postoji li politička većina za finansiranje duga u Njemačkoj“, kazao je Max Krahe, direktor Odjela za istraživanje u Dezernat Zukunft, istraživačkom institutu koji se zalaže za reformu kočnice duga.

„Da kažemo, da, spremni smo koristiti dug kao instrument finansiranja za rješavanje svih problema pred nama, bilo da se radi o odbrani, dekarbonizaciji, infrastrukturi, konkurentnosti, obrazovanju, zdravstvenom sistemu.”