Zagađenje zraka može dramatično utjecati na rad srca

Klimatske promjene na različite načine utječu ne samo na prirodu, već na zdravlje čovjeka. Studije vodećih svjetskih instituta pokazale su da zagađenje zraka prouzrokovano klimatskim promjenama dovodi do pojave mnogih bolesti.

Najnovija studija koju je objavio časopis Canadian Medical Association Journal usko je povezala onečišćenje zraka povezano s izgaranjem fosilnih goriva, posebno uglja, s još jednim rizikom po rad srca: aritmijom ili nepravilnim promjenama u otkucajima srca.

Studija ne samo da je otkrila da izloženost onečišćenom zraku dovodi do aritmija, već i da do njih dolazi brzo, pri čemu srce u stvarnom vremenu reagira na promjene kvalitete zraka na određenom mjestu. U studiji se navodi kako su to loše vijesti, jer aritmije mogu rezultirati krvnim ugrušcima, moždanim udarom, zatajenjem srca, pa čak i iznenadnom smrću u nekim slučajevima.

Povećani rizik od simptomatske aritmije

Za 1,4 milijarde ljudi u Kini jednostavan čin disanja dugo je predstavljao rizik. Živeći u devetoj najprljavijoj zemlji na svijetu po kvaliteti zraka, stanovnici Kine gube u prosjeku 2,6 godina života po stanovniku samo zbog atmosferskog onečišćenja.

Najveći rizik je, prema ovoj studiji, s onečišćenjem zraka koji dovodi do otežanog disanja, kašlja, astme i bolova u prsima, a uveliko utječe i na rad srca. Agencija za zaštitu okoliša SAD-a objavila je da izloženost sitnim česticama kao i samim azotnim oksidima može dovesti do preranog starenja krvnih vena i brzog nakupljanja kalcija u koronarnoj arteriji.

“Otkrili smo da je akutna izloženost onečišćenju zraka povezana s povećanim rizikom od simptomatske aritmije. Rizici su se pojavili tokom prvih nekoliko sati nakon izlaganja i mogli su potrajati 24 sata”, rekao je dr. Renjie Chen sa Univerziteta Fudan u Šangaju, jedan od 20 koautora rada.

Iako je Kina vodeća zemlja u svijetu u proizvodnji solarne i energije vjetra, još uvijek odobrava izgradnju šest puta više elektrana na ugalj nego ostatak planete zajedno, dajući zeleno svjetlo za prosječno dvije elektrane sedmično 2022. godine.

Kina i SAD ‘glavni’ u korištenju fosilnih goriva

Kina, naravno, nije jedina koja se drži fosilnih goriva i svih njihovih rizika. SAD je drugi najveći svjetski emiter stakleničkih plinova i još ne postoji nacija koja je u potpunosti postala zelena. Sve ovo predstavlja probleme za zdravlje bilo koga bilo gdje, ali u Kini, s njenom ogromnom populacijom i posebno prljavim nebom, problem je najgori.

Chen i njegove kolege prikupili su podatke iz 2.025 bolnica u 322 grada u Kini, u rasponu od 2015. do 2021. godine, a obuhvatili su 190.115 pacijenata koji su otišli u hitnu pomoć žaleći se na aritmiju. Istraživači su te izvještaje usporedili s podacima iz stanica za praćenje kvaliteta zraka koje se nalaze unutar 50 kilometara od svake bolnice na dan kada se svaki pacijent pojavio. Prosječni domet za svaku stanicu za praćenje bio je zapravo mnogo bliži – samo 4,4 kilometra od svake bolnice.

Geografija i godišnje doba igrali su najveću ulogu u tome ko je dobio aritmiju zbog izloženosti onečišćenom zraku. Najveća incidencija bila je na samom industrijskom jugu, a prljavi zrak bio je najčešći u jesen i zimi, kada se više uglja sagorijeva za grijanje.

“Iako mehanizmi nisu u potpunosti shvaćeni, povezanost između onečišćenja zraka i akutnog početka aritmije koju smo uočili je biološki vjerovatna. Naši nalazi naglašavaju nužnost strože kontrole onečišćenja zraka, kao i brze reakcije za osjetljivu populaciju tokom epizoda onečišćenja zraka. To je dobar savjet za Kinu, kao i za ostatak svijeta koji koristi fosilna goriva“, navedeno je u izvještaju.

Vanjski zrak ubija 4,2 miliona ljudi svake godine

Po život opasne aritmije češće su u danima s vrlo zagađenim zrakom, prema istraživanju Heart Failure 2022 na naučnom kongresu Evropskog kardiološkog društva (ESC). Studija je provedena na pacijentima s ugrađenim kardioverter defibrilatorom (ICD), omogućujući autorima da prate pojavu aritmija i isporuku terapije koja spašava život.

“Naša studija sugerira da ljudi s visokim rizikom od ventrikularnih aritmija, kao što su oni s ICD-om, trebaju provjeravati dnevne nivoe zagađenja”, rekla je autorica studije dr. Alessia Zanni, koja radi u bolnici Maggiore u Bologni.

“Kada su koncentracije određenih tvari (PM) 2,5 i PM 10 visoke (iznad 35 μg/m3, odnosno 50 μg/m3), bilo bi razumno ostati što je više moguće u zatvorenom prostoru i nositi masku N95 vani, posebno u područjima gustog saobraćaja. Pročišćivač zraka može se koristiti kod kuće.”

Procjenjuje se da onečišćenje vanjskog zraka ubija 4,2 miliona ljudi svake godine, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Gotovo jedna od pet smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovana je prljavim zrakom, koji je rangiran kao četvrti najveći faktor rizika za smrtnost, nakon visokog krvnog tlaka, pušenja te loše prehrane.

Ova studija istraživala je odnos između onečišćenja zraka i ventrikularnih aritmija u Piacenzi, u sjevernoj Italiji. Evropska agencija za okoliš ocijenila je ovaj grad 307. najgorim od 323 grada za godišnju srednju koncentraciju PM2,5 u 2019. i 2020. godini.

Klimatski i javno-zdravstveni problem problem

“Primijetili smo da su se posjete hitnoj službi zbog aritmija kod pacijenata s ICD-om obično povećane u danima s posebno visokim onečišćenjem zraka. Stoga smo odlučili usporediti koncentraciju onečišćivača zraka u danima kada su pacijenti imali aritmiju u odnosu na nivoe onečišćenja u danima bez aritmije”, kaže Zanni.

Studija je uključila 146 uzastopnih pacijenata koji su primili ICD između januara 2013. i decembra 2017. godine. Od njih 146 ukupno, 93 su primila ICD zbog zatajenja srca nakon srčanog udara, dok je 53 imalo genetsko ili upalno stanje srca. Nešto više od polovice (79 pacijenata) nikada nije doživjelo ventrikularnu aritmiju, a 67 pacijenata je prethodno imalo ventrikularnu aritmiju.

“Čestice mogu izazvati akutnu upalu srčanog mišića, koja bi mogla djelovati kao okidač za srčane aritmije. Budući da se te otrovne čestice emitiraju iz elektrana, industrije i automobila, potrebni su zeleni projekti za zaštitu zdravlja, povrh radnji koje pojedinci mogu poduzeti kako bi se zaštitili“, rekla je Zanni.

Ovi podaci potvrđuju da onečišćenje okoliša nije samo klimatski hitan problem, već i javno-zdravstveni problem. Studija sugerira da na preživljavanje pacijenata sa srčanim bolestima ne utječu samo farmakološke terapije i napredak u kardiologiji, već i zrak koji udišu. Ova se bitka može dobiti savezom između naučnih društava i političara kako bi se zaštitio ne samo okoliš, već i zdravlje ljudske populacije, zaključeno je u analizi.

‘Preskakanje’ rada srca kod zdravih tinejdžera

Prema podacima WHO-a, onečišćenje zraka u domaćinstvima uzrokovalo je gubitak procijenjenih 86 miliona godina zdravog života u 2019. godini, a najveći teret pada na žene koje žive u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Gotovo polovica svih smrtnih slučajeva zbog infekcija donjeg dišnog sistema među djecom mlađom od pet godina uzrokovana je udisanjem čestica iz onečišćenog zraka u domaćinstvu. Prema istraživanjima WHO-a, također postoje dokazi o povezanosti između onečišćenja zraka u domaćinstvu i niske porođajne težine, tuberkuloze, katarakte, raka nazofarinksa i grkljana.

Studija objavljena u Journal of the American Heart Association pokazala je da udisanje zagađenog zraka može potaknuti nepravilan srčani ritam kod zdravih tinejdžera, čak i kada nivoi onečišćenja padnu unutar standarda koje je postavila vlada. Studija je pokazala da su tinejdžeri iskusili preskakanje otkucaja srca unutar dva sata nakon udisanja finih čestica, vrste onečišćenja koje dolazi od ispušnih plinova automobila i kamiona ili šumskih požara.

Dok prethodna istraživanja pokazuju da udisanje zagađenog zraka može štetiti kardiovaskularnom zdravlju kod odraslih, istraživači kažu da je ovo prva studija koja istražuje kako onečišćenje zraka može utjecati na zdravlje srca američkih tinejdžera.

Iako rijetki, nepravilni srčani ritmovi mogu dovesti do iznenadne srčane smrti kod zdravih adolescenata i mladih odraslih osoba, rekao je glavni autor studije Fan He, naučnik o javnom zdravstvu na Penn State College of Medicine u Hersheyu, Pennsylvania.

Rizici od iznenadne srčane smrti među mladima

“Naša otkrića koja povezuju onečišćenje zraka s nepravilnim srčanim ritmovima sugeriraju da čestice mogu pridonijeti riziku od iznenadne srčane smrti među mladima. Budući da se kardiovaskularna stanja u djetinjstvu i adolescenciji mogu pratiti u odrasloj dobi i utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu, prepoznavanje promjenjivih faktora rizika od srčane aritmije koji mogu uzrokovati iznenadnu srčanu smrt kod adolescenata trebalo bi biti od velikog javnog interesa“, kazao je He.

Autori su rekli da bi smanjenje broja nepravilnih otkucaja srca kod adolescenata moglo smanjiti njihov rizik od razvoja bolesti srca u odrasloj dobi.

Zaštitne mjere, kao što su nošenje maski i izbjegavanje snažnih fizičkih aktivnosti na otvorenom, mogu biti opravdane u danima kada je koncentracija čestica visoka, posebno tokom ranih jutarnjih špica, zaključeno je u analizi.