Zašto je EU brzo reagovala protiv Kurtija, a godinama trpi Dodika koji ugrožava mir

Brisel je reagovao brzo u slučaju kosovske vlade, dok je Dodik gotovo nekažnjeno godinama izazivao političke krize u BiH, ugrožavajući teško stečeni mir.

Dok Dodik u nekim momentima ipak radi kompromis, Kurti je mnogo tvrđi orah, poput njegovog političkog učitelja Adema Demacija, najdužeg političkog zatvorenika u Jugoslaviji, opisuju analitičari (Reuters)

Ni 15 dana nakon sukoba lokalnih Srba na sjeveru Kosova sa pripadnicima NATO-ove mirovne misije KFOR, Brisel je vladi u Prištini praktično uveo sankcije. Kosovo je ostalo bez stotina miliona eura iz ogromnog paketa finansijske podrške što ga je Evropska unija namijenila za razvoj zemalja Zapadnog Balkana.

Glasnogovornik Evropske unije Peter Stano koristio je blaži termin – privremene „mjere“, ostavljajući prostora Prištini da se vrati za pregovarački sto.

Od maja traju napetosti na Kosovu, nakon što su albanski načelnici uz pomoć policije preuzeli dužnosti u četiri općine na sjeveru, poslije vanrednih izbora koje su kosovski Srbi bojkotovali, što je slučaj koji je prekinuo i proces normalizacije između Kosova i Srbije vođen pod pokroviteljstvom Evropske unije i SAD-a. Brisel i Washington ozbiljno su zamjerili Kurtiju zbog vođenja samostalne politike.

Poput Kosova, Evropska komisija je iz finansijskog paketa za Zapadni Balkan vrijedan 2,1 milijardu eura izostavila i bh. entitet Republiku Srpsku, te Crnu Goru. Iako se politički faktori ne navode kao razlozi otkazivanja pomoći nekim zemljama i entitetima, Brisel je ranije više puta ponovio da će bosanskohercegovački entitet RS ostati bez prijeko potrebne pomoći zbog secesionističke politike njenog čelnika Milorada Dodika.

Sada se mnogi pitaju zašto je Brisel reagovao tako brzo u slučaju Albina Kurtija, kada je 800 kilometara dalje prema sjeveru, u Banjoj Luci, u godinama koje su prošle skoro nijemo promatrao kako čelnik bosanskih Srba Dodik izaziva političke krize, prijeteći secesijom entiteta Republika Srpska i ugrožavajući teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini.

Prije ovosedmičnog uskraćivanja finansijske podrške RS-u, Dodiku je od 2017. zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države, a od 2022. ulazak mu je zabranjen i u Veliku Britaniju. Evropska unija nije mogla postići konsenzus 27-članog bloka oko sankcija Dodiku, uglavnom zbog protivljenja Mađarske. Prema vlastitom priznanju Dodika, američke i britanske sankcije ga nisu previše uznemirile – niti je putovao niti je namjeravao putovati u te zemlje.

Kurti odabrao loš trenutak

Čini se da je Kurti odabrao loš trenutak da ne posluša svoje ključne saveznike Washington i Brisel, pa nisu imali strpljenja za njega koje su dosad pokazali u slučaju Dodika. Ruska agresija na Ukrajinu koja prijeti da destabilizira cijelu Evropu tjera zapadne saveznike da reagiraju brzo i odlučno.

„Od Kurtija se očekuje da pomogne u rješavanju krize, a ne da odmaže. Nije moment kada se ide beskompromisno“, rekao je Al Jazeeri Denis Avdagić, sigurnosni analitičar konsultatske kuće Ideje novih medijskih strategija (INMS) iz Zagreba. „Kurti, koji može riješiti problem na sjeveru Kosova, nije spreman na dijalog, i to je ono što je problem“.

Dok Dodik u nekim momentima ipak radi kompromis, kako to opisuje Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa i ljudska prava na londonskom Regent's univerzitetu, Kurti je mnogo tvrđi orah, poput njegovog političkog učitelja Adema Demačija, najdužeg političkog zatvorenika u Jugoslaviji, koji također nije pristajao na kompromise.

„Dodik je političkim akcijama i izjavama kreirao probleme i iritirao međunarodnu zajednicu, ali nije u praksu pretvorio retoričke izjave. Kurti je svoju retoriku pretvorio u djela, izazvao je bezbjedonosne probleme i potencijalnu nestabilnost ne samo Kosova već i regije“, rekao je Anđelić Al Jazeeri. „Zbog toga je [Brisel] vrlo brzo reagovao i uveo ovaj oblik sankcija Kosovu“.

Steže se obruč oko Dodika

No, postaje li obruč i oko Dodika tješnji nakon godina izbjegavanja sankcija?

Paralelno sa izbacivanjem RS-a iz finansijske podrške Zapada, David McAllister, predsjedavajući vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, te Paulo Rangel, stalni izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu, i Romeo Franz, predsjedavajući stalnog izaslanstva za odnose s Kosovom i Bosnom Hercegovinom, oštro su reagirali na krizu u Bosni i Hercegovini uzrokovanu pokušajima vlasti Republike Srpske da potkopaju državni Ustavni sud BiH i autoritet visokog predstavnika Christiana Schmidta. Opisali su to kao provokaciju zbog koje EU mora odmah reagirati jer je riječ i o njenom ugledu i vjerodostojnosti.

Nešto ranije, kolumnista Jutarnjeg lista Vlado Vurušić objavio je tekst u kojem navodi da se obruč oko Dodika steže i da je Zapad očito odlučio razriješiti još jedan balkanski vrući krumpir.

Sasvim sigurno je da će Dodikova politika biti među temama NATO sastanka na vrhu 11. i 12. ovog mjeseca u Vilnius. Na to upućuje i izjava predsjednik Srbije Aleksandra Vučića koji vjeruje da će „situacija u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini biti mnogo ozbiljnija i teža poslije 12, poslije 13. [jula]”.

Svjesni da Moskvi s jedne strane odgovarala kriza u Bosni i Hercegovini, a s druge Kremlj priželjkuje veću zapadnu intervenciju u toj zemlji kako bi to koristili kao ekvivalent onome što Rusija radi u Ukrajini, Avdagić kaže da Dodik ipak mora znati da je ovog puta „prešao Rubikon“. “Situacija u Bosni i Hercegovini bi mogla biti mnogo jasnija od desetog mjeseca, nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, rekao je Avdagić.

Sankcije spremne i za Srbiju

Zašto u balkanskom haosu zasad nekažnjeno prolazi jedino Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić, premda ga mnogi vide kao glavnog pokrovitelja napetosti u regiji?

Objašnjavajući zapadni pogled na Balkan u ovom trenutku, briselski politički portal Politico napisao je da će malo ko tvrditi da je predsjednik Vučić – moćni lider s dugom historijom izazivanja ljutnje Zapada flertovanjem i s Rusijom i s Kinom – anđeo, ali da je jasno da Srbija ostaje sila u regiji Zapadnom Balkana, i da i SAD i EU žele osigurati da ne zađe dublje u rusku sferu utjecaja. Zbog velikog postotka Srba koji žive u susjednoj Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, Vučić je u poziciji da osigura i mir, ali i potakne probleme u toj regiji, još uvijek opterećenom ratnom prošlošću od ‘90-ih godina.

Za Zapad, bolje je Vučića imati na svojoj nego na ruskoj strani. Ali, specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak i tu je postavio granice – rekao je da je Unija jasno stavila do znanja da postoje spremne sankcije i za Srbiju. „One će biti primijenjene ako se shvati da Srbija ne postupa po zahtjevima EU-a. To je odluka zemalja članica”, rekao je Lajčak.

Izvor: Al Jazeera