Svijest o važnosti darivanja krvi nije razvijena: Šta može učiniti država

Kakva je situacija u regiji kada je riječ o odnosu prema darivateljima, kontaktirali smo nadležne institucije u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori te u oba bosanskohercegovačka entiteta.

Sve institucije imaju svoje akcije prikupljanja, no posebno boli ignorantski odnos privatnog sektora koji se često i ne udostoji odgovoriti na poziv (EPA - Ilustracija)

Bosanskohercegovačka općina Prnjavor odlučila je napraviti korak više u odnosu na ostatak države i nagraditi redovne darivatelje krvi – doživotnim besplatnim parkingom za sve one koji su više od 20 puta dali svoju krv i spasili veliki broj života.

Kako je objavio općinski načelnik Darko Tomaš, „ovom skromnom podrškom želimo da im se zahvalimo na iskazanoj humanosti svih ovih godina“. U toj općini najmanje je 50 osoba koje su se 20 i više puta odazvale pozivu humanosti i dale dio sebe za spas drugih.

Da li će se Tomašovim primjerom povesti čelnici drugih dijelova Bosne i Hercegovine, vidjet ćemo u narednom periodu.

Ko se odluči za darivanje krvi, to radi iz nesebičnih razloga, eventualno zbog boljeg osjećaja koji mnogi darivatelji imaju. No, mali znakovi pažnje su svima dragi, bilo da je riječ o karti za predstavu u pozorištu, ulaznici za utakmicu, simpatičnoj maski za lice u doba COVID-a…

Kakva je situacija u regiji kada je riječ o odnosu prema darivateljima, kontaktirali smo nadležne institucije u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, te u oba bosanskohercegovačka entiteta. Svi navode kako se broj darivanja polako povećava nakon pandemije koja je jako pogodila ovu granu medicine, ali da to još nisu nivoi koji su bili prije 2020. godine.

Negdje darivatelji imaju pravo na jedan, negdje na dva slobodna dana po darivanju, no i to sve zavisi od poslodavca koji nerijetko ne poštuje tu zakonsku odredbu. Sve institucije imaju svoje akcije prikupljanja, no posebno boli ignorantski odnos privatnog sektora koji se često i ne udostoji odgovoriti na poziv.

Svake godine 1.000 doza više u Republici Srpskoj

Veselka Ćejić, šefica banjalučke službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu bh. entiteta Republika Srpska, navodi kako je slučaj u Prnjavoru jedinstven za ovaj dio Bosne i Hercegovine.

„Potpuno podržavamo takve pogodnosti i iskreno se nadamo da će i ostale opštine prepoznati ove ili slične pogodnosti“, kazala je ona na upit Al Jazeere.

Što se tiče prava i benefita zdravstveno osiguranih darivatelja krvi u entitetu Republika Srpska, Ćejić navodi kako do 10 darivanja davaoci ne plaćaju participaciju na zdravstvene usluge 12 mjeseci nakon posljednjeg davanja krvi, dok su oni sa više od 10 darivanja trajno oslobođeni participacije.

„Takođe, ne plaćaju participaciju ni za jednu uslugu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, izuzev lijekova B kategorije i u slučaju korištenja zdravstvenih usluga u inostranstvu na lični zahtjev. Davaoci krvi koji su u radnom odnosu imaju pravo na dva slobodna, plaćena dana, osim ako kolektivnim ugovorom firme nije drugačije regulisano. Takođe, vojska i đaci imaju po dva slobodna dana.“

Sagovornica iz Banje Luke kaže kako je u Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske zabilježen porast davanja krvi svake godine za gotovo 1.000 doza.

„Svake godine bilježimo rast dobrovoljnih davalaca krvi, što nam je izuzetno drago, samim tim imamo manju potrebu za namjenskim davaocima. Iz godine u godinu, građani u sve većem broju pokazuju svoju solidarnost i humanost. Zahvaljujući tome, uspijevamo odgovoriti na sve zahtjeve kliničara i obezbijediti dovoljne količine krvi i krvnih komponenti“, navodi.

Nepoštivanje zakona u Federaciji BiH

Maida Šalaga-Baždar, čelnica Odsjeka za promociju davalaštva pri Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH (drugog bh. entiteta) ukazuje na odredbe Zakona o radu u Federaciji BiH, po kojem dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva za svako darivanje.

„Dobrovoljni davalac krvi koji je zdravstveno osiguran, a dao je krv 10 i više puta, oslobođen je participacije na zdravstvene usluge. No, navedene prednosti dobrovoljnih davalaca se ne poštuju u svim dijelovima Federacije BiH“, ukazuje sagovornica.

Kada je riječ o drugim pogodnostima za dobrovoljne davaoce krvi, Šalaga-Baždar govori kako su inicijative podnesene u 2023. godini te se nada da će se „neke od njih i realizovati, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana“.

Dodaje kako svijest o važnosti darivanja krvi i značaju dobrovoljnog davaoca krvi nije dovoljno razvijena.

„Ono što pokušavamo i što nam je želja jeste da kroz promociju davalaštva putem medija i društvenih mreža skrenemo pažnju javnosti, a posebno vladajućih struktura, na značaj ovih plemenitih ljudi koji predstavljaju nacionalno blago jednog društva, kako bi se i njihov status i uloga koju imaju u mnogome poboljšali te kako bi dobili na vrijednosti koju i zaslužuju.“

„Zahvaljujući dobrovoljnim davaocima krvi, zadovoljavamo potrebe svih klinika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Opće bolnice ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’, odnosno svih bolesnih i povrijeđenih“, ističe Šalaga-Baždar.

Slobodni dani, luksuz za privatnike u Srbiji

Dan žena u Institutu za transfuziju krvi Srbije obilježen je 13-om po redu akcijom dobrovoljnog darivanja krvi „Ništa bez žena“. Ističu kako su ove godine oborili rekord sa 281 osobom koja se odazvala na akciju. Brojne glumice, pjevačice, javne ličnosti oba spola su odlučile pomoći, a tom prilikom su dobili i male znakove pažnje.

Tako nešto je dan prije akcije najavila Ivana Rodić, načelnica Odjeljenja za motivaciju i organizaciju dobrovoljnih davalaca ovog Instituta. Kazala nam je kako su kontaktirali brojne partnere kao što su kozmetičke kuće, cvjećare i drugi koji su se rado odazvali.

„Mi kontaktiramo prijatelje i podržavaoce, donatore za neke veće manifestacije da odvoje karte i pravimo namenske akcije. To se, na primer, odnosi na fudbalske utakmice, pozorišta, zatim tokom leta na bazene, za različite manifestacije… Postoje i neki benefiti gde lokalne vlasti eventualno daju nešto, ali je to sporadično“, rekla je Rodić.

Dodaje kako je u prošloj godini dostignut nivo od 2,9 davanja na 100 stanovnika, što je manje od potreba. Tokom 2020. i 2021. godine je zabilježen značajan pad zbog korona virusa, ističe sagovornica Al Jazeere i kaže kako je lani taj broj krenuo uzlaznom linijom i prikupljeno je više.

„Što se tiče benefita, u Zakonu o radu je regulisano da nakon svakog davanja imaju pravo na dva dana plaćena odsustva, ali privatne kompanije jednostavno ne daju to. Dosta je teže organizovati rad u privatnim kompanijama kojih je sve više, a državnih sve manje. Takođe, postoje grupe stanovnika kao što su studenti, mali privrednici, poljoprivrednici koji tu kategoriju benefita ne mogu koristiti. Sitni privatnici ne mogu sebi dopustiti luksuz da ne rade dva dana jer im se to odražava na prihode.“

I u Srbiji je zakonski regulirano da darivatelji ne plaćaju participaciju pri ljekarskim pregledima, ali to ne važi kod privatnih ljekara niti za lijekove.

„Nivo davanja u regionu je niži nego što treba i može se još uraditi, no to je uslovljeno zadovoljstvom stanovništva, koje zavisi od ekonomske situacije. Kada je čovek zadovoljniji ekonomskom situacijom, okruženjem, sobom, onda je otvoreniji za poziv na humanost“, kazala nam je Rodić.

Hrvatska: Dopunsko zdravstveno osiguranje

Na promociji davalaštva krvi treba uporno raditi, svakodnevno i koristiti svaku priliku za to, ukazuje Irena Jukić, direktorica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

„Darivanje je privilegija samo po sebi jer to znači da je čovjek zdrav, što je zaista najveće bogatstvo. U našem zakonodavstvu prepoznata je važnost darivanja krvi te Zakon o radu omogućava poslodavcu davanje slobodnih dana, što je regulirano Kolektivnim ugovorima (broj dana, način korištenja).“

„Također, na državnoj razini, naši darivatelji ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje nakon 26 (žene), odnosno 36 (muškarci) darivanja krvi. Na lokalnoj, županijskoj/gradskoj, razini postoje različite pogodnosti za darivatelje, npr. određivanje kompletne krvne slike prilikom darivanja krvi, besplatan prijevoz, besplatno parkiranje“, ističe Jukić u odgovoru na upit Al Jazeere.

Dodaje kako treba koristiti svaku priliku za edukaciju ljudi, naročito mlade populacije.

„Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, zajedno sa svojim partnerima Hrvatskim Crvenim križem te gradskim društvima Crvenog križa, radi na promociji darivanja krvi (predavanja u školama, na fakultetima, istupanje u medijima, zajednički projekti). Veliku ulogu u promidžbi darivanja imaju Udruga dobrovoljnih darivatelja krvi te brojne udruge studenata (društvene mreže, mediji, organizacija akcija).“

„S obzirom na to da živimo u digitalnom vremenu, okrećemo se novim tehnologijama (digitalni plakati, mobilna aplikacija) kojima dopiremo do većeg broja ljudi, a posebno do, za nas, veoma važne skupine mladih ljudi. Promidžba davalaštva, kao pravi neprofitni marketing je zaista neiscrpna i može se provoditi na bezbroj načina“, rekla nam je i istakla kako su „važne ideje, vjera u dobrotu čovjeka i pronalaženje puta do svakog pojedinca“.

I čelnica zavoda iz Hrvatske ukazuje kako je pandemija ostavila veliki trag na darivanje krvi. Ističe kako su terenske akcije bile ukinute zbog rada od kuće, škole su bile online („a uvijek su bili važni maturanti“), brojne izolacije i samoizolacije redovnih darivatelja…

„Početak 2023. ukazuje nam da se život vraća u normalu, zalihe krvi su stabilne i veliki broj ljudi daruje krv. Najviše nas veseli mogućnost organiziranja akcija u srednjim školama na kojima maturanti prvi put daruju krv. Te terenske akcije su nam izuzetno važne jer uključujemo mlade ljude koji su garancija sigurnije budućnosti u pogledu zaliha krvi.“

„Prateći sve trendove, možemo reći da je odziv darivatelja kao i stanje zaliha zaista postalo stabilno, odnosno da uspijevamo zadovoljiti sve potrebe bolesnika u hrvatskim bolnicama. Naravno, uvijek će se događati sporadična povećanja potreba za nekim krvnim grupama, što samo i isključivo uvjetuju potrebe određenih bolesnika. Prateći svakodnevno stanje zaliha i potreba, tada ciljano pozivamo darivatelje koji su nositelji te određene krvne grupe.“

Transfuzijska služba u Hrvatskoj je povezana u jedinstveni informatički sistem, te se tako u skladu s ovlaštenjima može imati uvid u stanje zaliha pojedinih centara.

„To je odličan alat kojim možemo upravljati ‘krvotokom solidarnosti’, te u pojedinim situacijama usmjeravati slanje pojedinih krvnih pripravaka iz jednog centra u drugi. Naravno, uz upravljanje zalihama zajednički IT sustav ima i brojne druge benefite koji su značajno pomogli u podizanju kvalitete i sigurnosti transfuzijskog liječenja“, navodi Jukić.

Rekordna godina za Crnu Goru

Oslobođeni participacije su i darivatelji krvi u Crnoj Gori koji su više od deset puta darivali krv. Slično kao u Federaciji BiH, i Crnogorci imaju za svako dobrovoljno darivanje jedan dan plaćenog odsustva uz neke izuzetke.

„Pravo na plaćeno odsustvo pored odredbi Opšteg kolektivnog ugovora može biti utvrđeno i odredbama Granskog kolektivnog ugovora ili kolektivnog ugovora kod poslodavca. Tako je od skoro (februar 2023) Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa zaposlenima koji dobrovoljno daruju krv omogućeno plaćeno odsustvo za dva radna dana“, kazala nam je Anđela Boričić iz PR službe Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore.

„Osim ovih benefita Zavod za transfuziju krvi u saradnji s određenim institucijama sprovodi i memorandume o saradnji, čime se dobrovoljnim davaocima krvi obezbjeđuju i neke ostale povoljnosti kao što su besplatne karte za nacionalne parkove Crne Gore, besplatno testiranje inteligencije u saradnji sa Mensom Crne Gore, besplatne karte za popularne festivale u našoj zemlji te poklon vaučeri određenih crnogorskih privatnih firmi, a sve u cilju promovisanja dobrovoljnog davalaštva i motivacije naših građana na ovaj vid humanosti.“

Sagovornica Al Jazeere iz Crne Gore kaže kako se u ovoj državi redovno i uspješno realiziraju akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

„Na prvom mjestu Crveni krst, ali i ostale javne ustanove dužni su da vrše zdravstveno prosvjećivanje stanovništva, da obavještavaju stanovništvo o značaju darivanja krvi te da podrže sve promotivne akcije koje se organizuju za prikupljanje krvi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Ono što je, takođe, neophodno u promociji i podsticanju dobrovoljnog davalaštva je da se uključe i svi društveni činioci kako državnog, tako isto i privatnog sektora, kako bi Zavod za transfuziju krvi Crne Gore u svakom trenutku raspolagao sa dovoljnim količinama krvi.“

Kako navodi Boričić, problem zbog COVID-a nije zaobišao ni Crnu Goru, ali sa smanjenjem slučajeva zaraze ovim virusom tokom prethodne dvije godine (2021. i 2022) Crna Gora bilježi rekordno davalaštvo krvi.

„U odnosu na 2020. godinu kada se pojavio virus Sars-Cov-2 sa 2,7 posto, ostvaren je rast u 2021. godini na 3,3 posto, dok je u 2022. godini zabilježen rast na 3,4 posto. Dakle, 2022. je najplodnija godina prikupljenih krvnih jedinica od kad postoji Zavod. I koliko god smo ponosni na ostvarene rezultate, u obavezi smo da iz godine u godinu budemo bolji te da ostvarimo naš cilj, ali i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije da davalaštvo krvi u našoj zemlji bude 100 posto dobrovoljno, odnosno nenamjensko“, zaključuje Boričić.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada