Od lošeg ka lošijem: Borba protiv korupcije u konstantnom padu

Društvo koje sve dublje i dublje tone u korupciji je moguće popraviti samo radikalnim promjenama, a prvi korak ka tom putu bi bila lustracija pravosuđa, kažu u organizaciji Transparency International.

Prema nalazima Indeksa percepcije korupcije Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana država u Evropi (Getty Images)

Izvještaj Evropske komisije o stanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini ukazuje na nedostatak napretka u borbi protiv korupcije u proteklih godinu dana. Prema izvještaju, uprkos nekim mjerama koje su poduzete, Bosna i Hercegovina se suočava sa ozbiljnim izazovima u uspostavljanju efikasnog sistema vladavine prava.

Jedan od najznačajnijih problema koji su identificirani u izvještaju je korupcija, koja se i dalje širi na različitim nivoima društva. Nedostatak transparentnosti, odgovornosti i koordinacije između institucija predstavlja prepreku u borbi protiv korupcije. Također, sporost sudskog sistema, nedostatak integriteta u pravosuđu i politički utjecaj na pravosudni sistem dodatno otežavaju situaciju.

„Država je dužna omogućiti uživanje svih Ustavom zagarantovanih građanskih prava i sloboda. Međutim, veliki je problem kada država, odnosno donosioci odluka udare na te slobode. Opasnost koja vreba iza rekriminalizacije klevete i targetiranja nevladinih organizacija i medija u [entitetu] Republici Srpskoj je da će se ovaj trend ‘preliti’ i u druge dijelove, a slični pokušaji su već zabilježeni u Kantonu Sarajevo“, ističe Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u organizaciji Transparency International BiH.

„Medijima i drugim subjektima treba omogućiti zdravo i uređeno okruženje za rad, prvenstveno npr. donošenjem zakona o medijima, a nikako restriktivnim zakonima i gonjenjem neistomišljenika, jer sada umjesto da lice koja smatra da je oštećeno i oklevetano ne mora da svoja prava štiti u građanskoj parnici, već eventualnog počinioca u krivičnom postupku goni država sa svim svojim resursima i kapacitetima“, dodaje.

Prema njegovim riječima, država treba štititi sve svoje građane unapređenjem sistema, a ne da stečena prava oduzima, unazađuje i da se obračunava sa neistomišljenicima.

Novi zakoni samo donose komplikacije

Zakon o slobodi pristupa informacijama je bio loš, ali novi zakon na državnom nivou je još lošiji, smatraju u Transparency International BiH, jer su procedure komplikovanije nego ranije.

„Na nekoliko mjesta se izdvajaju ograničenja pristupa informacijama. Komplikuje se žalbeni postupak. Rokovi za dostavu informacija su produženi tako da se derogiraju postojeće odredbe, a zabrinjava što zakon predviđa postojanje okolnosti gdje javni organi ne moraju dostaviti rješenje kojim se, naprimjer, odbija pristup informacijama ili navodi da postoji obaveza čuvanja podataka što može dovoditi do namjernih grešaka službenika“, pojašnjava Traljić.

Dodaje i kako je smanjena uloga ombudsmana za zaštitu ljudskih prava i svodi se tek na to da im se dostave kontakt podaci o službenicima za informisanje u institucijama. Ombudsmani su bili žalbena instanca iako njihove preporuke nisu obvezujuće, imali su značajnu ulogu.

„Zakon je predvidio da se žalba izjavljuje postojećem Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH, ali su u Direkciji za evropske integracije naveli da to nije u skladu s evropskom direktivom koja uređuje ovu materiju i na koju se zakon i poziva. Direktiva predviđa nepristran organ za preispitivanje s odgovarajućim stručnim znanjem, dok je veliko pitanje da li Žalbeno vijeće posjeduje kompetencije i praksu, te koliko je nezavisno budući da se u njega imenuju lica iz politike“, kaže Traljić.

Ističe i da je dodatno sporno to da je u prošlosti bilo pregršt primjera gdje se zbog političke opstrukcije ili iz drugih razloga ovaj organ uopšte ne sastaje.

Korupcija u svim sferama

Prema nalazima Indeksa percepcije korupcije Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana država u Evropi, ukoliko se izuzmu Ukrajina i Rusija, dvije države koje su trenutno zahvaćene vanrednim, ratnim okolnostima. BiH već deset godina bilježi konstantan pad na ovoj listi bez ikakvog napretka. Da bi se pospješila borba protiv korupcije, potreban je snažniji politički angažman, strukturne reforme, jačanje integriteta institucija, povećanje transparentnosti i odgovornosti te bolja saradnja svih relevantnih sudionika.

„Ovakvo društvo koje sve dublje i dublje tone u korupciji je moguće popraviti samo radikalnim promjenama, a prvi korak ka tom putu bi bila lustracija pravosuđa kao stuba koji bi trebalo da bude ključan u borbi protiv korupcije. Lustracija bi podrazumijevala da svi nosioci pravosudnih funkcija prođu kroz detaljne provjere ličnih kompetencija, imovinskih kartona i možda najbitnije – pozadinskih veza“, zaključuje Traljić.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je „promašena bila samohvala“ vlasti nakon izvještaja o napretku na evropskom putu Bosne i Hercegovine, koji nije bio suštinski pozitivan, ali ga se nastojalo predstaviti takvim i da se govori o nekom velikom napretku kojeg je BiH ostvarila, iako ga nije bilo.

„Ovaj izvještaj dobro ilustrira određene oblasti gdje ne samo da nije bilo napretka, nego je ostvareno značajno zaostajanje ili su u najavi neke promjene koje bi mogle stanje dodatnog pogoršati. Iako mi, kada je riječ o pristupanju EU, prije svega govorimo o ekonomiji kao ključnom interesu, o novcu koji nam se obećava i grantovima, jasno je da svega toga neće biti ukoliko ne možemo ispuniti neke elementarne norme, a ove koje su navedene u izvještaju upravo su neke od njih“, ističe Gavran.

Dodaje kako sve navedeno ima negativne efekte na politički i društveni život, te uz to olakšava zadržavanje vlasti aktuelnoj političkoj strukturi, otežava promjenu vlasti i sa sobom nosi ekonomske posljedice.

„Ako se ne obuzdava korupcija to tjera strane investitore, stvara nelojalnu konkurenciju jer domaće kompanije koje žele da rade pošteno i korektno, da plaćaju sve obaveze, poštuju sve propise suočene su sa konkurencijom onih koji zbog političkih veza, zbog korupcije, zbog uticaja koji imaju kod zvaničnika, imaju prednosti, dobivaju tendere, imaju prednost kod javnih nabavki, ostvaraju dobiti koju poštene kompanije ne mogu“.

Iluzija da je sve dobro

Strani investitori će radije otići u zemlju gdje se ozbiljno pristupa borbi protiv korupcije i gdje se može očekivati da se zakoni poštuju. Sve to nanosi direktnu i indirektnu ekonomsku štetu.

„Čak i one firme koje u ovim uslovima, zahvaljujući korupciji, privremeno dobro posluju, gube realnu poslovnu sposobnost. Kada se situacija jednog dana popravi i promijeni, one će prve propasti jer jednostavno nisu navikle da posluju prema pravilima“, ističe Gavran.

Kada je u pitanju ograničavanje slobode izvještavanja i pristupa informacijama, smatra da je to veliki problem iz razloga što javnost i građani ne mogu biti adekvatno upoznati sa dešavanjima i dobivaju iluziju neke situacije koja je bolja nego što u stvarnosti jeste.

„Tu iluziju ne dijele oni koji ocjenjuju naš napredak i ne možemo napredovati u Evropsku uniju. Nažalost, ne očekujem pozitivne promjene dokle god je sve prepušteno dobroj volji vlasti jer njima naravno nije u interesu veća transparentnost, nije im u interesu sloboda medija, objektivno izvještavanje, suzbijanje korupcije jer mnoge od njih na vlasti upravo održava gušenje svega navedenog. Ako ne dođe do nekog mehanizma kojim bi se prinudili predstavnici vlasti na promjenu ponašanja, nisam optimista i ne očekujem ni u narednom godinama poboljšanje“, zaključuje Gavran.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada