Na rubu siromaštva: Jedan budžetski korisnik ‘vrijedi’ kao 11 penzionera

Penzioneri su tražili da se sačini plan ekonomskih i socijalnih mjera u kojima bi se predvidjele subvencije za režijske troškove, osnovne životne namirnice, lijekove… do sada nema odgovora vlasti.

Što hitnije je potrebno donijeti mjere u koje će biti uključena i djeca, i penzioneri, i poduzetnici, i poljoprivrednici, smatraju stručnjaci (Tanjug - Ilustracija)

Imajući u vidu trenutna politička zbivanja u Bosni i Hercegovini, Savez udruženja penzionera/umirovljenika Federacije BiH uputio je apel vlastima da zaborave sve stranačke nesuglasice i da uskoro upriliče konstituirajuće sjednice na kojima će se na dnevni red staviti usvajanje budžeta kako bi došlo do obećanog i dogovorenog zakonskog uvećanja penzija.

Prema mišljenju ekonomskih analitičara, realizacija zahtjeva uvećanja penzija može biti problematična, ali ne zbog (ne)funkcionisanja zakonodavne i izvršne vlasti u entitetu Federacija BiH, već u kontekstu recesije do koje bi moglo doći u ovoj godini.

„Tokom prošle godine imali smo rekordno visoke budžete što je podrazumijevalo da određene kategorije stanovništva po osnovu datog budžeta, ostvare unapređenje vlastitih benefita koje bi, ukoliko se ne usvoji budžet za ovu godinu, mogle te benefite izgubiti. Tekuća 2023. godina može biti izazovna u kontekstu recesije, ako ne recesije onda sniženih budžetskih potencijala. To znači da neće biti izdašni budžeti kao što je to bio slučaj prošle godine i to može biti problematično u kontekstu ispunjenja zahtjeva određenih kategorija i realizacije preuzetih obaveza“, ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Budžet nije problem

Kada je u pitanju usvajanje Prijedloga budžeta Federacije BiH za ovu godinu, Čavalić vjeruje kako će on biti usvojen uz opasku da je od federalne vlade pomalo neodgovorno što je posljednjeg dana prošle godine u formi prijedloga predala budžet parlamentu u proceduru.

„To pokazuje da se ova vlast, ustvari, više vodila nekim političkim namjerama, a manje ekonomskim i socijalnim. Ukoliko ne bi došlo do izglasavanja budžeta i bila usvojena odluka o privremenom finansiranju, tokom prva tri mjeseca tekuće godine pomenute kategorije bi izgubile te benefite. Očekujem da oba doma usvoje budžet, pitanje će samo biti da li će doći do nekih amandmana ili ne“, uvjeren je Čavalić.

Ne očekuje izazove u kontekstu inflacije, koliko u kontekstu usporavanja ekonomske aktivnosti ili preciznije – manjka javnih prihoda, što nije bio slučaj u inflaciji kada su javni prihodi bili veći i budžeti se punili više.

„Očekivanja su da to više neće ići kao do sad. Ovo sa penzijama bi mogao biti problem tokom 2023. godine ukoliko se desi recesija, ali bi se taj problem riješio zaduživanjem. Federacija BiH ima prostora da se zadužuje, što nije slučaj sa entitetom Republika Srpska koji nema takvog prostora“, pojašnjava Čavalić.

Upozorenje pred blokade

A šta su penzioneri tražili od Vlade na odlasku i šta očekuju od odlazećeg premijera Fadila Novalića da poduzme po tom pitanju, a šta će oni kao Savez udruženja penzionera Federacije BiH uraditi ako ne budu ispoštovani njihovi zahtjevi, upitali smo Redžu Mehića, predsjednika Saveza.

Prema njegovim riječima, Upravni odbor Saveza uputio je apel Vladi Federacije BiH kako bi je prinudili na akciju, na što je Vlada odreagovala na način da je prebacila lopticu na parlament. Onda su iz Udruženja penzionera Federacije BiH reagovali tako što su zaprijetili masovnim izlaskom na ulice, protestima i blokadama saobraćaja jer im je, kako kažu, dogorjelo do noktiju.

„Imajući u vidu kompletnu ekonomsku situaciju u zemlji, ali i političku koja sve to dodatno pogoršava, razumljivo da je materijalni položaj penzionera u Federaciji BiH u ovom trenutku lošiji nego ikada, odnosno od kada postoji Savez penzionera. Svjedoci smo da je prošla godina završila sa izuzetnom jakom krizom i divljanjem cijena svaki dan. Imajući u vidu da su najviše poskupjele osnovne životne namirnice i komunalne usluge, to još više pogoršava situaciju i stanje kod penzionera. Zato je Upravni odbor Saveza udruženja penzionera Federacije BiH, cijeneći situaciju, reagovao na ovaj način“, kaže Mehić.

Vlada Federacije BiH je izvršila jedno redovno usklađivanje penzija, što je dužna po zakonu, jedno vanredno povećanje penzija gdje je mogla puno više nego što je učinila i jedno vanredno povećanje iznosa najniže penzije, gdje se radi o iznosu od pet posto, a mogla je puno više.

Sva tri ta usklađivanja ili povećanja nisu urodila plodom obzirom na ovakvu inflaciju i ovakav rast cijena osnovnih životnih namirnica. Zato je Upravni odbor Saveza udruženja penzionera Federacije BiH poduzimao korake i zahtjevao od Vlade da shvati ozbiljnost situacije i da na neki način traži način kako pomoći penzionerima.

„Tražili smo da se sačini plan ekonomskih i socijalnih mjera u kojima bi se predvidjelo putem raznih subvencija, kada su pitanju režijski troškovi, osnovne životne namirnice, lijekovi njihove cijene itd., da se na takav način pomogne penzionerima. Vlada Federacije BiH je i na tom planu u julu prošle godine poduzela jednu mjeru usvajanjem uredbe za pomoć penzionerima zbog rasta cijena. Taj iznos je bio veoma skroman, svega 100 konvertibilnih maraka (51 euro), za razliku od državnih ustanova i firmi kojima je sugerisano da mogu svojim uposlenicima isplatiti po 1.080 konvertibilnih maraka (551 euro). Tako je ispalo da je jedan uposlenik koji ima urednu i solidnu platu, prijevoz, topli obrok i regres za godišnji odmor, vrijedi kao 11 penzionera“, ogorčeno konstatuje Mehić.

Krajišnici idu u Sarajevo

U Savezu penzionera Unsko-sanskog kantona ističu da će podržati sve odluke koje donese Upravni odbor Federalnog saveza penzionera i uputi ih Vladi Federaciji BiH. Ukoliko ne ostvare svoje zahtjeve na taj način, postoji mogućnost organiziranja protesta kao način iskazivanja svoga nezadovoljstva odnosom Vlade Federacije BiH prema penzionerima, odnosno prema zakonima koje ne ispunjava.

„Penzioneri Unsko-sanskog kantona koji ih prema zvaničnim podacima ima 22.600, podržat će proteste ukoliko do njih dođe. Mi smo najudaljeniji i teško je putovati do Sarajeva šest sati, a uz to su to veliki troškovi za nas, ali smo stava da podržavamo proteste ukoliko budu organizovani“, poručuje Mirsad Terzić, predsjednik Saveza penzionera USK-a.

Dodaje da će kao Savez udruženja penzionera inicirati još jedan problem, a to su izmjene i dopune Zakona o penzionom/mirovinskom i invalidskom osiguranju u vezi čega su i iz Vlade Federacije BiH rekli da to treba riješiti na taj način.

„Radi se o tome da se prati mjesečna inflacija i da se uvrsti u zakon kako bi bila osnovica za povećanje penzija. U tom slučaju ne bi ubuduće bilo problema oko uvećanja penzija i toga da li je to u skladu sa zakonom ili nije, i moglo bi se automatski djelovati“, navodi Terzić.

Što se tiče najave da će se penzije u slučaju neusvajanja budžeta vratiti na prijašnje stanje, jer će se u slučaju usvajanja odluke o privremenom finansiranju one isplaćivati u visini kako su se isplaćivale tokom prva tri mjeseca prošle godine, Terzić kaže da će ovih dana u Sarajevu razgovarati sa predsjednikom Saveza udruženja penzionera Federacije BiH kako bi zajedno skrenuli pažnju Vladi i Parlamentu Federacije BiH da to ne mogu uraditi jer bi penzioneri bili dovedeni u težak položaj.

Vlasti nisu uradile ništa

Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača „Futura“ iz Mostara, ističe kako činjenica da još nije usvojen federalni budžet ukazuje na to da neće biti povećanja mirovina i da će penzioneri i dalje biti u napetoj situaciji kada je nabavka osnovnih životnih namirnica u pitanju jer je iznos potrošačke košarice za decembar prošle godine bio 3.000 konvertibilnih maraka (1.531 euro).

„Uzimajući u obzir visinu mirovina, stvarno je situacija postala napeta. Potrošačka košarica je hladni pogon za jednu obitelj i tri prosječne plaće trebaju da se ona izmiri. Dakle, to nije nimalo opuštena, niti ugodna situacija u kojoj se nalaze umirovljenici. S druge strane, to je loša poruka građanima Bosne i Hercegovine kojih je trenutno oko dva milijuna. I ako bude ovaj intenzitet iseljavanja, za tri-četiri godine može nas biti milijun i pol sa 800.000 umirovljenika“, ukazuje Bago.

Pita se ko će u takvoj situaciji svojim radom moći da osigura mirovine, ali i kolike će one biti?

„Svjesni smo da već imamo problema na tržištu radne snage, što se također reflektira na mirovinski fond. Dakle, što hitnije je potrebno donijeti mjere u koje će biti uključena i djeca, i umirovljenici, i poduzetnici, i poljoprivrednici. To su kategorije koje treba podržati u Bosni i Hercegovini. Nadam se da će novouspostavljena vlast po tom pitanju uraditi nešto, jer ova dosadašnja nije uradila ništa“, zaključuje Bago.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada