Matvijčuk: Plaćamo visoku cijenu, ali ne odustajemo od slobode

“Nama, Ukrajinkama i Ukrajincima, ne preostaje ništa drugo nego da se borimo za svoju državu, za svoju demokratiju i do toga ćemo doći iako ćemo sigurno platiti visoku cijenu za takvu slobodu”, kaže Oleksanda Matvijčuk, čelnica Centra za građanske slobode iz Ukrajine.

Ističe, u razgovoru za Al Jazeeru, kako su veoma cinični zapadnjaci koji potenciraju dogovor Kijeva i Moskve kako bi se okončao sukob jer, kako navodi tokom razgovora iz Kijeva, znaju da to znači odustajanje od svih demokratskih i eurointegracijskih tokova.

Na početku razgovora nam govori kako njen Centar posljednjih osam godina radi na dokumentaciji ratnih zločina počinjenih u Ukrajini, odnosno od okupacije i anekcije Krima koju je Rusija izvršila 2014. godine, uz pobunu na istoku države, u Donbasu. Dodaje kako je znala da će kad-tad Moskva pokrenuti invaziju na Ukrajinu.

„Znala sam da će Rusija pokrenuti invaziju, ali nisam bila spremna i sve do posljednjeg trena sam se nadala da se neće desiti“, dodaje ona i ističe kako je u osam godina razgovarala sa stotinama ljudi koji su bili pritvoreni ili na Krimu ili u Donbasu.

Odbrana neba

Kada je invazija Rusije na Ukrajinu započela, tako je i Centar za građanske slobode započeo dokumentirati druge vrste ratnih zločina.

„Prije smo bili fokusirani na praksu političkog progona i nezakonitih pritvaranja ljudi, te mučenja i vanpravno ubijanje civila. Sada dokumentiramo i prikupljamo dokaze direktnog i namjernog granatiranja civilnih područja, institucija kao što su bolnice, škole, vrtići, zatim namjernog granatiranja humanitarnih koridora, namjernih napada i granatiranja medicinskog osoblja, što je daleko drugačije i teže od onih zločina na koje smo do sada radili i na koje smo navikli.“

Na upit koji su najveći problemi sa kojima se Ukrajinci bore tokom ruske invazije, ističe kako je na državnom nivou problem što nema dovoljno naoružanja za odbranu kako bi zaštitili nebo.

„Najveći dio napada, najviše razaranja se dešava od ruskih raketa. Mariupolj, Harkiv, Kijev, svi su oni na takvim udarima… Potrebni su nam sistemi za zračnu odbranu i borbeni avioni kako bi se zaštitili civili i civilna infrastruktura“, kaže nam Matvijčuk.

„No, ako se ide u detalje, potrebe su različite kako idete u različite regije. Na primjer, u Kijevu imamo i hrane i vode i električne energije, kao i internetsku konekciju. No, kada odete u Mariupolj gdje je i dalje veliki broj ljudi u Putinovom okruženju, oni su sedmicama u skloništima od granata i projektila bez vode, hrane, električne energije, lijekova, medicinskih sredstava…“

Nastavlja kako iz mnogih mjesta koja su pod okupacijom, kao što je Herson, dobijaju desetke zahtjeva za pomoć.

„Ljudi javljaju da su ih ruske snage tukle i mučile jer su protestima iskazivali ukrajinsko protivljenje okupaciji. Išli su na mirna okupljanja i veoma hrabro stajali sa ukrajinskim zastavama oči u oči sa ruskim vojnicima…“

Sagovornica Al Jazeere govori kako su ljudi u Hersonu jako ljuti, „više su ljuti nego prestrašeni, uporno žele i uporno idu na trg na mirne skupove iako znaju da mogu biti upucani, da mogu biti pretučeni, da mogu biti zasuti sa suzavcem“.

“Zašto nije kažnjena Sberbank?”

Dalje govori kako se ljudi u Ukrajini ne plaše zbog svih dešavanja…

„Ono što znam, ono što sam sigurna, jeste da će Ukrajina iz svega izači kao pobjednik. Ne znam šta će biti sa mojim životom, kako će on okončati, šta će biti sa mojom porodicom, prijateljima, kolegama, ali znam šta će biti sa Ukrajinom, ona će prije ili kasnije biti slobodna. Koja će cijena toga biti, ne znam… Historijska logika nam pokazuje kako ćemo pobijediti, svaki put kada su nas pokušali vratiti u prošlost, izgubili su, propali su im planovi“, navodi ova Ukrajinka.

Dodaje kako je, pored spomenutog oružja, urgentno potrebno proaktivnije djelovanje međunarodne zajednice.

„Kada slušamo poruke i istupe zapadnih političara, stičemo dojam da oni rade sve što je moguće kako bi nam pomogli, ali to nije istina. Kada se uđe u detalje, onda se to bolje vidi. Na primjer, samo nekoliko ruskih banaka je izbačeno iz SWIFT-a, ali među njima nije najveća ruska banka Sberbank. Postavlja se pitanje zašto sve banke nisu izbačene iz SWIFT-a? Ima još dosta takvih primjera.“

„Međunarodna zajednica mora izaći iz zone komforta i čvrsto stati uz Ukrajinu, moraju zalediti rusku ekonomiju kako ne bi mogla dalje finansirati, hraniti ovaj rat. Putin neće sigurno stati dok ne uvidi kako je vođenje rata preskupo za njega. Sada je samo hrabriji“, smatra Matvijčuk.

Na stavove međunarodne zajednice kako se, kako kaže, Kijev treba po svaku cijenu dogovoriti sa Moskvom kako bi rat stao, ističe kako ima jedinstven odgovor koji su potpisale mnoge organizacije i pojedinci.

„U ovom ratu sa Rusijom mi se borimo da imamo pravo na demokratski izbor kao takav. Nema smisla da pristanemo na bilo kakav kompromis sa Putinom jer on želi zaustaviti naš demokratski razvoj i vratiti nas u zonu ruskog interesa što znači da moramo pristati na autoritarni model. Već smo platili visoku cijenu i nećemo pristati na neki takav kompromis, jer to nije nikakav kompromis.“

„Ako poslušamo šta kažu takozvani zapadni lideri i analitičari, oni nam savjetuju da odbacimo demokratiju, odbacimo slobodu kako bi izbjegli dodatne ljudske žrtve, ali znamo šta znači prelazak u autoritarni režim, a u ruskom slučaju u totalitarni režim. Ljudske žrtve su neizbježan dio borbe protiv takvih režima… Bolje je za nas da se borimo za slobodu, za demokratiju… Nikada nećemo napustiti naš demokratski izbor i ovi takozvani zapadnjački eksperti i političari koji nam preporučuju da se odreknemo našeg suvereniteta, da napustimo naš put ka eurointegracijama su u ovakvoj situaciji veoma cinični“, kategorična je naša sagovornica i dodaje kako takvi prijedlozi samo dodatno ojačavaju Putina za dalje represije.

Putina ne brine gubitak podrške

Na pitanje kako vidi budućnost, kako sebe, tako i Ukrajine, kaže kako nije neko ko može predvidjeti budućnost, već da je od onih koji rade u današnjici za budućnost kojoj svi težimo.

„Sad se borimo za pravo da izgradimo državu gdje su prava svih zaštićena, gdje su sudovi nezavisni, gdje su vlasti odgovorne narodu i gdje policija ne tuče mirne demonstrante. Mi plaćamo za to visoku cijenu ali ćemo dati sve od sebe da imamo takvu budućnost.“

Nezaobilazno pitanje je tumačenje lika i djela ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je pobrao velike simpatije širom svijeta, kao i u Ukrajini.

„Zelenski je bio komičar, bez pravog obrazovanja za upravljanje državom. Kada je izabran, a ljudi su ga izabrali jer je bio trend, kako u Ukrajini, tako i širom svijeta, da se bira popularna ličnost, on nije bio vrlo uspješan u provođenju demokratskih reformi. Sada je postao pravi borac i sada se ponosim njegovim ponašanjem, on izražava pravu sliku i pravi dojam ukrajinskog naroda.“

Dodaje kako Zelenski „nije neka ikona“, već čovjek i sa dobrim i sa lošim stranama „kao i svako od nas“.

„Nekako izvlači najbolje iz nas i prepoznajemo ogroman talas solidarnosti među svim Ukrajincima. Ljudi se pomažu, rizikuju živote da spasu potpune neznance, ljudi rade stvari koje nisu uobičajene i to je insprirajuće. Nikome ne želim da doživi rat, to je nešto neljudsko što gazi ne samo zakonske već i moralne vrijednosti, ali ljudi u ratu postaju bolji, čine što se nikada ne bi očekivalo od njih i nisu indiferentni. Putin je tu napravio grešku, potcijenio nas je. Mislio je kako će se boriti samo protiv ukrajinske armije, nikada nije očekivao da će se suočiti sa cijelom ukrajinskom nacijom.“

Analitičari i diplomate ukazuju kako je ruski predsjednik izgubio svu podršku koju je imao u Ukrajini. Matvijčuk ukazuje kako to ruskog lidera uopće ne brine.

„Zato se moramo boriti jer je prešao sve crvene linije i zato mu se moramo suprotstaviti, ako osvoji cijelu Ukrajinu neće ga brinuti za ljudske vrijednosti. Bit će gore nego u Bjelorusiji… Borit ćemo se do zadnjeg“, kaže na kraju razgovora čelnica Centra građanskih sloboda iz Kijeva Oleksandra Matvijčuk.