Mogu li regionalne aviokompanije iskoristiti pandemiju u svoju korist?

Nakon zatvaranja i velikih gubitaka u regiju se vraćaju letovi, a promet putnika doživljava ekspanziju.

Aerodrom Sarajevo ima historijsku šansu da iskoristi pandemiju u svoju korist (Reuters)
Aerodrom Sarajevo ima historijsku šansu da iskoristi pandemiju u svoju korist (Reuters)

Ljudi širom svijeta su se nakon pandemijskih mjera zaželjeli putovanja. Iskorištavaju se sve moguće prilike da se zaobiđu mjere ograničenja kretanja i komplikovane procedure. Aviosaobraćaj u takvim okolnostima igra bitnu ulogu. Prekogranična putovanja uz izbjegavanje granica i višestrukih pravila  postaju imeperativ. I u takvim okolnostima se sve više koristi avionski prevoz ljudi i roba. Regija Zapadnog Balkana i u ovome segmentu prati globalna zbivanja i nakon totalnog posrnuća, sada grabi krupnim koracima naprijed. Doduše, sa finansijki totalno iscrpljenim aviokompanijama koje su pandemiju preživjele isključivo zahvaljujući finansijskim infuzijama vlada.

“Imate situacije da čas nešto važi, čas ne važi. Pravila za putovanja se menjaju iz dana u dan. Sve zemlje su i dalje prilično zatvorene. Sa druge strane ipak imamo vidljiv oporavak u oblasti putovanja. Beogradski aerodrom je veoma živnuo poslednjih dana. Čarter sezona je nadmašila sva očekivanja. I dok je nekada postojalo više opcija za letovanje danas ih ima tek dve-tri, ali su zato svi pohrlili baš tamo zbog čega imamo nenormalno povećanje saobraćaja prema Hurgadi, na primer”, kaže Dragan Nikolić, urednik portala Aviatica.rs.

Čudni tokovi putnika

Navodi i su pandemijske mjere donijele i neke do sada čudne tokove putnika, baš zbog mjera koje su zaustavljale neke ranije ustaljene rute putovanja. Novi tokovi turizma su postali realnost.

“Dok je postojalo ograničenje putovanja između EU i SAD, mnogi su Evropljani koristili da do SAD putuju preko Srbije, tako da je Air Serbijina linija do Njujorka u jeku epidemije radila iznad svih očekivanja. Danas imamo situaciju da su u Srbiju pohrilili Indijski karantin turisti. Kako im za ulazak u zemlje gde veliki broj njih živi i radi poput UAE ili Saudijske Arabije treba da budu bar 14 dana u nekoj zemlji sa zelene liste, a u isto vreme imaju zabranu ulaska u većinu evropskih zemalja zbog širenja delta soja virusa, oni se odlučuju da provedu dve nedelje u Beogradu i da potom nastave putovanje. To je Srbiji donelo na hiljade turista koji u redovnim okolnostima to ne bi bili, aerodrom je ponovo krcat putnicima, a aviokompanije zadovoljno trljaju ruke. Ne samo one koje lete ka Bliskom istoku poput Qatar Airways-a ili flydubaija već i Lufthansa, Air Serbia i druge, a imamo čak i čarter letove iz Nju Delhija do Beograda, gde avioni dolaze puni, a odlaze nazad prazni”, naglašava Nikolić.

Procjene potpunog vraćanja u predpandemijski period su prvobitno spominjale 2023.godinu, pa čak i ukupni period od pet godina “krpljenja” do potpunog oporavka. I to pod uslovom da epidemiološka slika na planeti sada ili ubrzo postane odlična. U takvim okolnostima se sve aviokompanije i aerodromi moraju brzo prilagođavati i koristiti resurse na najoptimalniji način.

Pozitivni potezi u regiji

“Ne vidim neko značajnije povećanje broja zrakoplova u regiji, štoviše, dosta flote avioprijevoznika stoji neiskorišteno i generira trošak kompanijama. Većina stranih, a i neke regionalne aviokompanije su odlučile ovu ljetnu sezonu dočekati u „visokom startu“ pa su pojačale frekvencije nekih destinacija, uveli nove destinacije i hub-ove s ciljem da što spremnije dočekaju otvaranje granica za putovanja. Koliko će to biti pametan potez pokazati će vrijeme, jer da bi se ti letovi isplatili, moraju imati određenu prosječnu popunjenost što u ovim trenutcima, bar koliko je nama poznato iz dostupnih informacija, nije slučaj. Ne treba zaboraviti da se i početkom ljetne sezone 2020. vjerovalo da će pandemiji uskoro doći kraj i sve se vratiti na „staro normalno“. Kao što vidimo godinu kasnije a uz to i sa dostupnim cjepivom, situacija je lošija nego 2020. Nikako ne smijemo zaboraviti i ekonomski aspekt ove krize koji će zasigurno ljude koji bi htjeli letjeti, u tome spriječiti”, smatra Nenad Sredojević, osnivač i urednik portala AvioRadar.hr.

U kriznim situacijama kakva jeste trenutna na globalnom nivou, nude se i šanse koje je moguće pretvoriti u veliki uspjeh. Samo ih se treba pravovremeno prepoznati. Ne treba kriti da je bilo takvih pozitivnih poteza u regiji. Kod menadžmenta kompanija ili aerodroma.

“Ono što je evidentno je da jedino Air Serbia ima menadžment koji koliko-toliko uspeo uspešno vodi kompaniju kroz krizu. Tačno je da su dobili pomoć države, uostalom kao i sve ostale aviokompanije u svetu, ali je i činjenica da su za razliku od ostalih mnogo većih evropskih i svetskih kompanija reagovali neverovatnom brzinom i uspevali su ne samo da sačuvaju svoje tržište već i da ga prošire. Osvojili su neke saobraćajne niše u Rusiji, pa vidimo da danas imamo pravi procvat saobraćaja između dve zemlje, smanjili su troškove poslovanja, u sekund su reagovali na svako gašenje kompanija ili linija, na svaku promenu restriktivnih mera za putovanja. Ako ovako nastave, siguran sam da će trenutak završetka pandemije dočekati spremniji nego neke mnogo veće kompanije, da ne pričam da će biti koracima ispred regionalnih konkurenata. To naravno neće biti garant i da će finansijski dobro da stoje. Sigurno neće, samo je pitanje da li će uspeti da minus održe na prihvatljivom i podnošljivom nivou”, napominje Nikolić.

Historijska šansa za Aerodrom Sarajevo

Njegove stavove će umnogome podržati kolege iz ostalih zemalja regije, uprkos činjenici da je Air Serbia objavljujući rezultate poslovanja u prošloj godini navela finansijski gubitak od 77 miliona eura. U istoj godini su imali pomoć iz državne kase od 100 miliona eura. Finansijske injekcije aviokompanijama u svijetu se srazmjerno povećavaju po veličini kompanije, pa je tako Lufthansa grupa mogla računati na deset milijardi (in)direktne pomoći od vlada Njemačke, Švajcarske, Austrije i Belgije. Vrtoglave cifre se za ovu namjenu troše i u regiji. I pozitivnih rezultata ima, čak i tamo gdje su izdvajanja ovakve vrste minimalna, poput Bosne i Hercegovine.

“BiH sa svojim ogromnim prirodnim ljepotama ima ogromnu šansu da iskoristi nove tokove turizma. Tu priliku su uvidjeli i aerodromi u našoj državi (svi osim Mostara). Zaista se treba pohvaliti rad  uprava aerodroma koji se bore da što prije i bezbolnije izvuku iz krize. To zaista rade u Sarajevu, Banjaluci i Tuzli. Sarajevski aerodrom je ovoga ljeta, kao nikada prije, povezan sa 30 destinacija u Europi, Aziji i Africi. Ukidanjem pojedinih taksi i davanjem popusta kompanijama koje prevezu određeni broj putnika Aerodrom Sarajevo je uspio osigurati novu bazu Wizzair-a sa novih 9 destinacija sirom Europe, dok se promocijom bh.turizma u zemljama Gulfskog zaljeva dešava ogromna potražnja na letovima ka Sarajevu. Rezultat je da imamo dolazak velikog broja novih avio kompanija, Air Arabia-Abu Dhabi, Kuwait Airways-Kuwait, Jazzera Airways-Kuwait, Gulf Air-Bahrain, Salam Air-Muscat, a letove su znatno povecali i Flydubai, Flynas i Air Arabia”, zaključuje Zahid Krkić, urednik portala FlyingBosnia.

Aerodrom Sarajevo ima historijsku šansu da iskoristi pandemiju u svoju korist i da i nastavi sa širenjem letova iz zemalja iz kojih imam ogroman priliv turista, te ugosti i svijetski velike i renomirane aviokompanije.

“Vrlo je moguće da uskoro vidimo i dolazak Emirates-a sa svojim 777 sa sezonskim ljetnim letovima. Zbog ogromne bh.dijaspore i letovi ka europskim destinacijama sa Wizz Air-om će se širiti. Već slijedeće godine se očekuje stacionicaranje i drugog Wizz Air-ovog A320 u Sarajevu. Banja Luka radi izuzetno dobar posao sa dovodenjem Wizz Air-a, Air Monenegro-a i novim letovima Ryanair-a. Ogroman broj putnika koji su do sada koristili zagrebački aerodrom je konačno dobio šansu da leti na aerodrom u sopstvenoj zemlji. Ista situacija je i u Tuzli koja je uspjela da održi sve letove Wizz Air-a i da dovede i najveću europsku avio-kompaniju Ryanair, koji počinje sa letovima za Tuzlu od septembra, za pocetak na dvije destinacije u Njemačkoj. Već od proljeća možemo očekivati i Ryanair-ovu ekspanziju u Tuzli. Sve u svemu, ova tri aerodroma su iskoristila svoju šansu da se izbore za dolazak svih novih linija, dok jedino Mostar koji ima toliki potencijal i dalje čeka samo novac od Vlade. Mostarski aerodrom je jedna ogromna sramota za cijelu državu, i nije mi jasno da ljudi u upravi tog aerodroma i dalje sjede tu gdje jesu i uredno primaju plate za nerad”, poručuje Krkić.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Obaranje ukrajinskog aviona iznad Teherana 2020. i aviona Malaysia Airlinesa iznad Ukrajine 2014. pokazuju da sukobi i geopolitičke napetosti predstavljaju veliki rizik za komercijalne aviokompanije.

04 Jul 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO