Bh. sport između izbora: Više novca, manje dobrih rezultata

Nebriga države, nedostatak sistemskog finansiranja sporta, premalo novca… Sve su ovo termini koji su postali neminovan dio obraćanja javnosti sportskih radnika u Bosni i Hercegovini, koji znatan dio odgovornosti za sunovrat sporta u zemlji prebacuju na vlasti.

Da li su protekle četiri godine bile drugačije nego inače? Neki će reći da jesu, neki da nisu.

Gledajući rezultatski, malo je segmenata u kojima je napravljen značajniji pomak naprijed. Ako pogledamo čisto statistički, iz zvaničnih izvještaja jasno je da su državne, entitetske i kantonalne vlasti, u većini slučajeva, iz godine u godinu povećavale izdvajanja za sport. No, jedan problem nije u potpunosti riješen – sistemsko finansiranje.

Mažoretkinje i cheerleadersice

Ako govorimo o državnom nivou, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, preko Ministarstva civilnih poslova, u budžetima od 2015. do 2018. godine predvidjelo 2.584.987 eura, neovisno o izdvajanjima za potrebe organizacije Evropskog omladinskog olimpijskog festivala mladih – EYOF 2019, koja iznose ukupno 961.526 eura u periodu od 2015. do 2018. godine.

Najveća izdvajanja Ministarstva civilnih poslova BiH za sport od 2015. do 2017. godine (budžet za 2018. još nije realiziran)

Pregledom po stavkama, jasno je da je novac sa državnog nivoa usmjeravan na saveze i sportske organizacije koje imaju najveće finansijske potrebe. No, pošto se podjela ukupne sume vrši naknadno, preko javnih poziva i ispunjenjem zadatih kriterija, niti jedan strukovni savez ne može unaprijed računati na sredstva koja će dobiti kako bi ih uvrstio u sopstveni budžet.

Umjesto toga, trebaju aplicirati i nadati se da će im tražena sredstva (ili makar njihov dio) biti odobrena.

“Kako u situaciji u kojoj ne znamo niti hoćemo li dobiti novac i koliko, planirati budžet Saveza? Umjesto da budu uvršteni u državni budžet, kako bi jasno znali s kojom sumom mogu raspolagati, savezi su prisiljeni čekati pozive državnih organa i aplicirati za sredstva. Kako možemo znati hoćemo li imati za putovanja reprezentativnih selekcija ili ćemo u posljednji trenutak moliti da nam neko podmiri troškove?”, pita potpredsjednik Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine u ostavci Sejo Bukva.

Sličan problem nalazimo i na entitetskim nivoima. Federalne vlasti su za protekle četiri godine budžetom predvidjeli 2,98 miliona eura za sport, koje su organizacijama i klubovima dijelili putem javnih poziva. Naravno, ako aplikant ispuni kriterije.

Tabelarni prikaz izdvajanja po godinama otkriva kako je novac dijeljen na sve strane, od udruženja mažoretkinja iz Kiseljaka i cheerleadersica iz Širokog Brijega, do planinarskih i boćarskih društava, no vrhunski sport gotovo da i nije zastupljen.

Amelu Tuki 202 eura mjesečno od ZDK-a

S obzirom na to da je Zenica atletski centar Bosne i Hercegovine, jasno je zbog čega su najveća pojedinačna izdvajanja kantonalnih organa otišla upravo atletičarima, na čelu s Amelom Tukom.

Za njega je tokom protekle četiri godine osigurano 9.716 eura (202 eura mjesečno).

Bacač kugle Mesud Pezer dobija 920 eura godišnje, a njegov kolega Hamza Alić 760 eura…

Tako ćemo u raspodjeli za ovu godinu pronaći podatak da je aplikacija jednog od najugroženijih sportskih strukovnih saveza u Bosni i Hercegovini, Košarkaškog savaze, u iznosu od 50.000 eura za reprezentativne selekcije, odbijen.

Mada su najbolji bh. košarkaši u posljednje vrijeme dolazili u situaciju da ne znaju niti hoće li moći putovati na gostovanja, argumentacija federalnih vlasti glasi da sredstva nisu opravdana. Slično je i s Rukometnim savezom Bosne i Hercegovine, koji je u dubokoj fazi raspada i koji egzistira samo zahvaljujući čeličnom entuzijazmu selektora bh. reprezentacije Bilala Šumana.

RS finansira sport preko grantova

“Niti smo zadovoljni ni visinom, ni načinom raspodjele novca koji dobijamo od državnih i entitetskih vlasti za vrhunski sport. Dobijati sredstva preko grantova i javnih poziva je nonsens, naročito kada mi, recimo, tim sredstvima trebamo podmiriti 15 takmičenja pod okriljem Međunarodnog olimpijskog komiteta, Evropskog olimpijskog komniteta… A ako ćemo o entitetima, nekih milion maraka [oko pola miliona eura] nije dovoljno za strukovne saveze koji imaju na desetke takmičenja”, kaže Siniša Kisić, predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine.

Vlada bh. entiteta Republika Srpska sport je u protekle četiri godine finansirala putem tekućih grantova. Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a je za posljednje četiri godine dobilo ukupno 12,55 miliona eura, od toga je preko 2,5 miliona eura utrošeno za lična primanja uposlenih.

Kada ćemo o sportu, najviše je iskorišteno za tekuće grantove za sportske organizacije – 2,18 miliona eura. Za Brčko distrikt Vlada RS-a je potrošila 227.729 eura.

Ako ćemo o kantonima, najaktivniji je bio Kanton Sarajevo, čiji je budžet od 1.880.239 eura iz 2015. godine porastao na 3.167.571 eura iz ove godine (2016. godine je iznosio 1.905.846 eura, a 2017. godine 2.247.593 eura).

Kako kažu naši sagovornici, Kanton Sarajevo jedan od od svijetlih primjera kada je riječ o sportu.

Kanton daje umjesto države

Tokom posljednje četiri godine najbrojniji kanton je za sport predvidio 9,21 miliona eura, a ono što naročito upada u oči je što je Ministarstvo kulture i sporta KS-a često finansiralo ono što bi, zapravo, trebale državna i entitetske vlasti. A to je, recimo, podrška takmičarsko-razvojnom sportu (potrošeno 1.370.000 eura), podrška međunarodnim turnirima i učešću bh. sportista na evropskim i svjetskim takmičenjima…

RS: Više za nacionalna priznanja nego za vrhunski sport

Interesantan, a ujedno i nelogičan podatak je da je za vrhunske i perspektivne sportiste u 2015. i 2016. godine planirano po 60.727 eura, u 2017. i 2018. godini po 86.031 eura (ukupno 293.518 eura), dok je za tekuće grantove za nacionalna sportska priznanja Republike Srpske predviđeno čak 485.823 eura (121.455 eura godišnje).

To je mnogo više od, recimo, ulaganja u rekonstrukciju i sanaciju sportskih objekata (ukupno 182.183 eura).

Za vrhunski sport predviđeno je 1,82 miliona eura, a ta suma se dijelila po utvrđenim kriterijima.

Budžet za sport Zeničko-dobojski kanton je bilježio stalni rast, od 278.336 eura iz 2015. godine do 354.246 iz 2018. godine. Ukupna četverogodišnja izdvajanja za ovaj segment dostigla su 1.290.469 eura za sport, a ta sredstva su se, prema utvrđenim kriterijima, dijelila za kotizacije klubova, podršku aktivnostima klubova i saveza, podršku vrhunskim sportistima i osvajačima medalja… Prema budžetu iz 2018. godine, najviše se izdvajalo za kotizaciju za učešće klubova u natjecanjima (108.280 eura).

Ministarstvo kulture, sporta i mladih Tuzlanskih kantona za 2018. godinu je predvidjelo 278.336 eura. Pošto je ovaj organ formiran tek ove godine, nakon ukidanja Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, podaci za prethodne tri godine nisu dostupni.

Livanjski kanton je za sport tokom četiri godine izdvojio 364.367 eura (za svaku godinu po 91.091 eura).

Izvor: Al Jazeera