Vinjete – rješenje za gužve na hrvatskim cestama

Od 2013. godine u Hrvatsku je ušlo 13,5 miliona stranih privatnih vozila (Pixsell)
Od 2013. godine u Hrvatsku je ušlo 13,5 miliona stranih privatnih vozila (Pixsell)

Piše: Harun Cero

Velike kolone na prilazu hrvatskim autoputevima prema Jadranu pokrenule su priču o uvođenju vinjeta u toj zemlji, odnosno pitanje načina naplate cestarine.

Bivši ministar privrede Hrvatske Goranko Fižulić je na svom Facebook profilu nedavno objavio tekst u kojem poziva sadašnjeg ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišu Hajdaša Dončića da razmotri prijedlog ponovnog uvođenja vinjeta.

Fižulić tvrdi da bi ponovno uvođenje vinjeta smanjilo gužve na hrvatskim autoputevima, a i sama država bi imala finansijske koristi od toga.

Dončić je saopštio da Hrvatska zajedno sa Svjetskom bankom radi na ‘modelu B’ monetizacije autocesta i da taj proces između ostalog podrazumijeva i rekonstrukciju Hrvatskih autocesta.

Rekonstrukcija autoputeva

Vinjeta, naveo je on, je također jedna od opcija koja se spominjala u kontekstu rekonstrukcije autoputeva, ali negativna posljedica ponovnog uvođenja vinjeta bi mogla izazvati ukidanje brojnih radnih mjesta.

Sektorski stručnjak Željko Marušić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti,  za Al Jazeeru je kazao da su vinjete u ovom trenutku najisplativiji sistem naplate cestarina, jer bi se time eliminisale gužve koje su sada na naplatnim kućicama, te omogućila izgradnja većeg broja ulazaka i izlazaka sa autoceste, što je sada teško i skupo izvedivo.

On dodaje da bi se tako smanjili troškovi u samoj naplati – režijski troškovi u naplatnim kućicama, trošak personala…

“Omogućilo bi se bolje iskorištenje kapaciteta autocesta i povoljnije korištenje za one koji često voze, što bi doprinijelo turizmu i gospodarstvu te sigurnosti prometa. Generalno, autoceste su preskupe većini, a vinjetama bi one postale jeftinije za korištenje, a ukupni efekti bi se poboljšali“, tvrdi Marušić.

Ipak, navodi da vinjete nisu konačno, nego prijelazno rješenje do uvođenja sistema satelitskog praćenja kretanja svih vozila i naplate cestarina na svim cestama, gradskim, lokalnim, regionalnim, državnim i autocestama, razmjerno korištenju.

Kaže da će se time istovremeno ukinuti obaveza naplaćivanja godišnje cestarine prilikom registracije vozila.

Marušić je zaključio da je to konačno rješenje realno očekivati oko 2025. godine.

“Do tada, vinjete bi bile najbolje prijelazno rješenje. Njima bi čim prije trebalo preusmjeriti veći dio prometa s nesigurnijih dvosmjernih prometnica na sigurnije autoceste, čime će se povećati ukupna prometna sigurnost“.

Problem otpuštanja zaposlenih

Najveći problem ponovnog uvođenja vinjeta bilo bi ukidanje radnih mjesta, jer bi time ljudi koji rade u naplatnim kućicama izgubili posao. Hrvatske autoceste zapošljavaju gotovo dvije i po hiljade radnika od kojih je približno trećina angažirana u naplati i obradi cestarine.

Ovog problema je svjestan i Mijat Stanić, glavni sindikalist Hrvatskih autocesta, koji tvrdi da otpuštanja ne bi bila radikalna, ali napominje da bi bilo neizbježno da neki radnici dobiju otkaz.

On je kazao da je Slovenija, sa dvostruko manjom kilometražom autoputne mreže, nakon uvođenja vinjeta zadržala najmanje 400 ljudi na istom poslu, radi naplate cestarine vozilima treće i četvrte kategorije za koja vinjete ne postoje.

To znači, rekao je on, da bi i Hrvatska mogla zadržati bar pola takvih radnika na radnim mjestima.

Stanić kaže da je sistem vinjeta neispitan u Hrvatskoj i da ne misli da je uvođenje ovog sistema realno, jer su zemlje koje su ga uvele – Švicarska, Slovačka, Mađarska, Rumunija, prvenstveno tranzitne zemlje, dok je Hrvatska turističko odredište.

“Uvođenjem vinjeta bi potencijalno riskirali da prihodi od turizma splasnu, a to sigurno ne želimo. Također tu su direktive Evropske unije koje nalažu pravednu naplatu cestarine, a vinjete to sigurno nisu”, mišljenja je Stanić.

Također, Stanić je kazao da Hrvatska ima dva koncesionara koja sigurno ne žele ulaziti u sistem vinjeta.

“Istarski ipsilon i Autocesta Zagreb – Macelj su protiv toga, jer bi uvođenjem vinjeta morali na dvjema autocestama plaćati cestarinu.”

Način na koji bi se smanjile gužve u Hrvatskoj, smatra on, je izgradnja Južnog prstena oko Zagreba, a za to već postoje projekti i planovi.

“Trebalo bi i do Bosiljeva povući još jednu traku autoceste, a do Karlovca još dvije.” 

Rješavanje problema

Stanić je zaključio da prvo treba sagledati i razumjeti čitav saobraćajni sektor i da se problemi u tom sektoru ne mogu i ne trebaju rješavati odvojeno.

“Nitko ne spominje pitanje državnih cesta koje se uopće ne naplaćuju pa ih strani kamioni koriste u najvećoj mogućoj mjeri, a Hrvatska sama plaća njihovo održavanje”, napominje Stanić.

Zanimljivo je da je Zagrebački Institut za promet i veze još 2006. godine, izradio studiju o vinjetama u kojoj je predložio uvođenje državnih i regionalnih desetodnevnih, mjesečnih i godišnjih ljetnih i zimskih vinjeta.

Po toj studiji, za prvu kategoriju državna desetodnevna zimska vinjeta koštala bi 12 eura, a ljetna 15 eura, dok bi regionalne zimske iznosile od četiri do osam eura, a ljetne od pet do 10 eura.

Ukupni prihodi od vinjeta bili bi slični prihodima od postojećeg sistema naplate, oko 296 miliona eura godišnje.

Ali, u studiji se navodi da bi indirektne koristi (rast BDP-a, uštede…) u prvoj godini primjene vinjeta iznosile čak 560 miliona eura.

Danas Hrvatska ima 1.288 kilometara autoputa, a od 2013. je u tu zemlju ušlo 13,5 miliona stranih privatnih vozila, objavili su hrvatski mediji.

Vinjete su uspješno uvedene, uz u Sloveniju, još i u Austriji, Švicarskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, a od 1. januara 2016. uvodi ih i Njemačka.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Posljednji udarni turistički vikend u Hrvatskoj donio je gužve na putevima, lukama, graničnim prelazima. Međutim, gužva je i na staroj cesti prema moru, takozvanoj Plitvičkoj magistrali, pa su tamošnji ugostitelji i turistički radnici zadovoljni. Manje razloga za zadovoljstvo imali su oni koji su u nedjelju satima stajali u kolonama. Prilog Martine Kiseljak. 

Više iz rubrike TEME
POPULARNO