Šume ugrožene i nakon požara

Prošla je godina od velikih šumskih požara u Bosni i Hercegovini, ali štete nisu sanirane.

Šume su dodatno ugrožene jer su opožarena područja izvor nametnika i bolesti drveća.

Mustafa Hebib svakodnevno je u šumi. Otkad je umirovljen, živi na Ruištu ponad Mostara. Domar je doma izviđača. Šetnja po planinskim padinama predstavlja mu užitak.

Nakon prošlogodišnjih požara, žali se, više ništa nije isto. Sada obilazi prostranstva mrtve, izgorjele šume.
“Podsjeća na Hirošimu… Ovo je hiljaditi dio onoga, koji se vidi ovako. Požar je mnogo više uništio, ne samo šume, nego staza, flore, faune, svega”, kaže on.

Napad nametnika

Duga je vožnja kroz šumsko zgarište. Zna to iz svakodnevnog iskustva Ahmed Memić.

Pribojava se da prava opasnost tek slijedi. Izgorena stabla oboljela su, napadaju ih nametnici.

“Ovdje možemo vidjeti i hodnike koje su napravili potkornjaci. Ukoliko dođe do gradacije, i ostali sastavi će biti uništeni”, kaže Memić iz Šumarstva srednjeneretvanskog.

Od drveta do drveta, stanje je isto. Nametnici čine svoje, a kad završe s izgorjelim, preselit će se na susjedni, požarom netaknuti, zdravi dio šume. Spas je samo jedan.

“Ukoliko se sav drvni fond koji se tu nalazi izgoren ne posječe, on će prouzrokovati još veće štete. Uzrokovat će takve štete da ne znam ko će moći da sagleda posljedice ovolikih velikih požara”, smatra Memić

No, već punu godinu ništa se ne događa. Zbog političkih problema šumarstvo je neorganizirano, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

Hercegovačko-neretvanskim šumama gospodari čak pet poduzeća, od kojih je tek jedno zakonito, ali nije preuzelo ovlasti.

Zakon o šumarstvu tek je u proceduri. Za saniranje šteta potrebni su milijuni. Sječa šume, pa i izgorjele, nije dopuštena. 

“Razmjeri šteta od prošlogodišnjih požara možda su najočitiji ovdje na visokim planinskim područjima. Prilično sablasne slike ono su što je na ovom području ostalo od neprocjenjive endemske vrste munike”, javlja Pavković.

Uloga šumokradica

Munikom, tim rijetkim drvetom, padine hercegovačkih planina su bogate. Nažalost, velike je površine poharao požar.
Inženjerka šumarstva Mirhana Stroil smatra štetu neprocjenjivom.

Posao zna biti i opasan. No, ako se šumi ne pomogne, mogla bi uzvratiti ugrožavanjem šumskih vrela i potoka, erozijom tla i klizištima.

“Veoma, veoma je značajno. Strah me je da ne bude već kasno kad mi postanemo svjesni toga”, kaže ona.

Apsurdno, sad šumi pomažu čini se jedino šumokradice svojom sječom. Svi ostali puštaju da se, nakon požara, za opstanak izbori sama, javio je Pavković.

Izvor: Al Jazeera