BiH ne priznaje proizvodnju organske hrane

Bosna i Hercegovina je jedina država bez zakona o organskoj proizvodnji hrane u regionu, iako je obavezna da ga usvoji na putu ka Evropskoj uniji.

Miralem Ćatović svoju egzistenciju potražio je na selu. Certificirani je proizvođač organskog voća. 

U Bosni i Hercegovini vlada opća poslovna nesigurnost, pa i u organskoj proizvodnji. Država je troma, a nadležnosti iscjepkane od državnog, entitetskog, preko kantonalnog, do općinskog nivoa, kaže reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

“Najviše je potrebno fizičkog napora – rada, rada, rada… Niko ne traži milostinju od države. Ovaj čovjek će sve proizvesti, samo da se pomogne pri otkupu”, kaže Miralem Čatović.

Organska proizvodnja na margini

Udruženje Ecoline okuplja proizvođače organskog voća i povrća s područja Hercegovine.

“Podsticaji za organsku proizvodnju ne postoje! I u planu za 2013. godinu izostavljena je organska proizvodnja. Država niti prepoznaje, niti želi prepoznati organsku proizvodnju”, kaže Ešref Maksumić iz Udruženja Ecoline.

Da je tako potvrđuju i iz Saveza udruženja organskih proizvođača, koji su prije nekoliko godina pokrenuli inicijativu o donošenju zakona o organskoj proizvodnji.

“Evo već treća godina, a još nije formirana ni komisija koja bi pravila zakon o organskoj proizvodnji. Želimo da se taj zakon konačno donese. Da se zaštite organski proizvođači u BiH, jer oni su ostavljeni na milost i nemilost svim trgovačkim lobijima. Svako je u stanju na svoj proizvod napisati da je organski. Zakon to ne vidi i to još uvijek nije definisao“, objašnjava Sead Herceg iz Saveza udruženja organskih proizvođača.

Bosna i Hercegovina nije donijela plan preuzimanja zakona Evropske unije iz oblasti poljoprivrede, pa samim tim ni Zakona o organskoj proizvodnji.

Hrvatska najbolja u regiji

Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska taj je zakon donio samostalno. Drugi entiet, Federacija BiH, iako je krenuo u proceduru donošenja istog, nije dovršio posao, jer je u međuvremenu Vijeće ministara BiH odlučilo da zakon o organskoj proizvodnji treba donijeti na nivou države. I na tome se stalo.

Svjetsko tržište organske hrane vrijedno je oko 40 milijardi eura. Međutim, uprkos velikim potencijalima, ovdašnji poljoprivrednici se još uvijek u malom procentu odlučuju za takvu proizvodnju, kaže reporter Kajan.

U Austriji je 20 posto obradivih površina pod ekoproizvodnjom, u Češkoj 11, u Italiji devet, u Sloveniji osam posto.

Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u regiji, a to uključuje i zakone koji su u potpunosti usklađeni sa onim u Evropskoj uniji. Ta država planira do 2016. godine svoju organsku proizvodnju povećati sa tri na osam posto.

Izvor: Al Jazeera