BiH ne priznaje proizvodnju organske hrane

Bosna i Hercegovina je jedina država bez zakona o organskoj proizvodnji hrane u regionu, iako je obavezna da ga usvoji na putu ka Evropskoj uniji.

Miralem Ćatović svoju egzistenciju potražio je na selu. Certificirani je proizvođač organskog voća. 

U Bosni i Hercegovini vlada opća poslovna nesigurnost, pa i u organskoj proizvodnji. Država je troma, a nadležnosti iscjepkane od državnog, entitetskog, preko kantonalnog, do općinskog nivoa, kaže reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

“Najviše je potrebno fizičkog napora – rada, rada, rada… Niko ne traži milostinju od države. Ovaj čovjek će sve proizvesti, samo da se pomogne pri otkupu”, kaže Miralem Čatović.

Organska proizvodnja na margini

Udruženje Ecoline okuplja proizvođače organskog voća i povrća s područja Hercegovine.

“Podsticaji za organsku proizvodnju ne postoje! I u planu za 2013. godinu izostavljena je organska proizvodnja. Država niti prepoznaje, niti želi prepoznati organsku proizvodnju”, kaže Ešref Maksumić iz Udruženja Ecoline.

Da je tako potvrđuju i iz Saveza udruženja organskih proizvođača, koji su prije nekoliko godina pokrenuli inicijativu o donošenju zakona o organskoj proizvodnji.

“Evo već treća godina, a još nije formirana ni komisija koja bi pravila zakon o organskoj proizvodnji. Želimo da se taj zakon konačno donese. Da se zaštite organski proizvođači u BiH, jer oni su ostavljeni na milost i nemilost svim trgovačkim lobijima. Svako je u stanju na svoj proizvod napisati da je organski. Zakon to ne vidi i to još uvijek nije definisao“, objašnjava Sead Herceg iz Saveza udruženja organskih proizvođača.

Bosna i Hercegovina nije donijela plan preuzimanja zakona Evropske unije iz oblasti poljoprivrede, pa samim tim ni Zakona o organskoj proizvodnji.

Hrvatska najbolja u regiji

Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska taj je zakon donio samostalno. Drugi entiet, Federacija BiH, iako je krenuo u proceduru donošenja istog, nije dovršio posao, jer je u međuvremenu Vijeće ministara BiH odlučilo da zakon o organskoj proizvodnji treba donijeti na nivou države. I na tome se stalo.

Svjetsko tržište organske hrane vrijedno je oko 40 milijardi eura. Međutim, uprkos velikim potencijalima, ovdašnji poljoprivrednici se još uvijek u malom procentu odlučuju za takvu proizvodnju, kaže reporter Kajan.

U Austriji je 20 posto obradivih površina pod ekoproizvodnjom, u Češkoj 11, u Italiji devet, u Sloveniji osam posto.

Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u regiji, a to uključuje i zakone koji su u potpunosti usklađeni sa onim u Evropskoj uniji. Ta država planira do 2016. godine svoju organsku proizvodnju povećati sa tri na osam posto.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Pokrenuti posao nije jednostavna odluka, a grupi mladih ljudi to je predstavljalo izazov. Odlučili su da se bave organskom proizvodnjom. Društvene mreže pomogle su im u razvijanju biznisa. Priča Aksela Zaimovića.

Published On 07 Mar 2013

Suša je u Sjedinjenim Državama oštetila usjeve i podigla cijene hrane. Međutim, farmeri koji uzgajaju organsku hranu kažu da prolaze bolje od svojih kolega koji se bave komercijalnom proizvodnjom. Za to mogu zahvaliti alternativnim metodama uzgoja.

Published On 30 Sep 2012

Uzgajanje povrća pokazalo se kao uspješan poslovni model za jedan belgijski restoran. Nagradu za punu deceniju dosljednosti u prodaji isključivo organske hrane, dodijelio mu je Michelin u svom čuvenom vodiču, dajući mu prestižne tri zvjezdice za kvalitet.

Published On 11 Apr 2012

BiH je u velikom zaostatku u odnosu na zemlje regije, kad je riječ o izvozu u EU. Problem je naročito izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – za to su potrebni posebni certifikati. Državna agencija još nije usvojila potrebne propise, ali certifikacija proizvoda za izvoz je moguća preko posredničkih organizacija i projekata. Prilog Ljiljane Smiljanić.   […]

Published On 18 Aug 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO