U BiH više od pola miliona nezaposlenih

U Bosni i Hercegovini zavodi za zapošljavanje uglavnom služe za registraciju nezapolesnih. Ozbiljnijeg programa za zapošljavanje nema. Statistika je neumoljiva: više od pola miliona je nezaposlenih, 60 posto mladih traži zaposlenje.

Malo je onih koji vjeruju da će jednog dana biti pozvani na neko upražnjeno radno mjesto. Posao godinama traži i Faruk Čolović. Magistar je pravnih nauka.  Prijavljuje se na oglase u novinama, na internetu, konkurse… No, bez uspjeha, izvještava iz Sarajeva reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

“Diplomirao sam na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao sam na istom fakultetu. Posao tražim već duže vrijeme. Slao sam molbe državnim institucijama, entitetskim, kantonalnim, općinskim… Međutim, odgovora za ovo vrijeme nije bilo”, rekao je Čolović.

Rashodi službi

Osim državne agencije za zapošljavanje, dva entitetska zavoda i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta, svoju agenciju za zapošljavanje ima i svaki kanton u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, njih deset. Dakle, 14 javnih zavoda i službi za zapošljavanje u državi.

Od 100 eura potrošenog novca unutar sektora zapošljavanja, 20 eura odlazi na same administrativne potrebe službi. Dakle, petinu potroše sami na sebe.

Prema istraživanju nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, više od 90 miliona eura iznose godišnji rashodi javnih službi za zapošljavanje. Vjeruju: da njima raspolaže privreda, taj novac bio bi iskorišten na bolji način.

“Od 100 eura potrošenog novca unutar sektora zapošljavanja, 20 eura odlazi na same administrativne potrebe službi. Dakle, petinu potroše sami na sebe. Šezdeset eura odlazi na pasivne mjere, recimo na servisiranje zdravstvenog osiguranja. Potpuno je nejasno zbog čega se ogromni resursi – ljudski, materijalni, vremenski i finansijski troše na servisiranje zdravstvenog osiguranja, i to, pazite gdje, u zavodima za zapošljavanje”, govori Adis Arapović iz CCI-ja.

Zavodi za zapošljavanje rade ono što im je zakon propisao i desetak godina upozoravaju na lošu upisnu politiku u obrazovne ustanove, koja je odbacivanjem zahtjeva tržišta rada fabricirala hiljade kadrova za kojima nema potrebe i koje neće biti makar narednu deceniju. 

“Ono što je potrebno Bosni i Hercegovini u ovom trenutku je masovnije otvaranje centara za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju nezaposlenih, kako bi bili pripremljeni za tržište rada. U Federaciji je nadležnost obrazovanja na nivou kantona, a u bh. entitetu Republika Srpska na entitetskom nivou. Moram reći, to su nedodirljivi sistemi. Vrlo malo su fleksibilni i malo pužaju mogućnosti za uvođenjem novih zanimanja, koja su trenutno potrebna na tržištu rada u Bosni i Hercegovini i u Evropskoj uniji”, smatra Adnan Delić, direktor Agencije za zapošljavanje Bosne i Hercegovine.

I u bh. entitetima tvrde da je potrebna reforma zakonodavstva, u dijelu koji se odnosi na upisnu politiku, prava i obaveze nezasposlenih, te na ulogu zavoda za zapošljavanje.

Prema anketnoj stopi nezaposlenosti, koja je relevantna za Međunarodnu organizaciju rada i Statistički ured Evropske unije, nezaposlenost u BiH za 2013. godinu iznosi 28 posto. To je najviša stopa nezaposlenosti u regiji.

Haris Čuljević, glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje Federacije, kaže: “Ukoliko bi zdravstveno osiguranje bilo izmješteno iz ove oblasti, mi bismo imali prostora da više finansijskih sredstava usmjerimo u mjere aktivne politike zapošljavanja.”

Odustajanje investitora

Ekonomski stručnjaci u Bosni i Hercegovini godinama upozoravaju na to da je državi neophodno oživljavanje privrede. Nova radna mjesta otvaraju se najčešće u državnoj administraciji.

“Skoro petina ukupnog stanovništva je na ‘državnim jaslama’. Česte političke krize razlog su odustajanja od ulaganja mnogih investitora”, izvještava Kajan.

Stopa registrirane nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je 44,8 posto. Prema anketnoj stopi nezaposlenosti, koja je relevantna za Međunarodnu organizaciju rada i Statistički ured Evropske unije, nezaposlenost u Bosni i Hercegovini za 2013. godinu iznosi 28 posto. To je i dalje najviša stopa nezaposlenosti u regiji.

Kada je riječ o EU-u, Grčka ima najvišu stopu nezaposlenosti – 27 posto, slijedi Španija sa 26 posto. Hrvatska je na trećem mjesto po nezaposlenosti u EU-u sa stopom od 17,2 posto.

Izvor: Al Jazeera