Opasnost od apstinencije francuskih birača

Piše: Dževad Sabljaković

Devetnaest dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj, šanse dvojice glavnih kandidata i konkurenata – sadašnjeg šefa države Nicolasa Sarkozyja i kandidata Partije socijalista Francoisa Hollandea – sudeći po posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, izjednačene su. Zavisno od institucija i agencija koje se time bave, prednost ima jedan ili drugi, ali ne veću od jedan ili dva procenta (između 27 i 29 posto).

Sadašnji predsjednik Sarkozy je, kad se zvanično kandidovao za novi mandat, znatno zaostajao iza kandidata socijalista Hollandea, ali, kako se izbori primiču, smanjuje razliku i sad izbija i na prvo mjesto u ispitivanju izbornih opredjeljenja za prvi krug. U drugom krugu, međutim, Hollande i dalje ima ubjedljivo preimućstvo (55 posto prema 45 posto).

Daleko ispod njih, na trećem mjestu se, također, smjenjuju Jean-Luc Melenchon, kandidat stranačke koalicije Lijevi front i Marine Le Pen, kandidatkinja ekstremne desnice Nacionalni front. U posljednjim sondažama oni se smjenjuju na trećoj poziciji, osvajajući od 13,5 do 15 procenata potencijalnih glasova. Iza njih je centrista Francois Bayrou sa 10 do 12 posto  i još pet kandidata za koje se opredjeljuje do 3 procenta ispitanika.

Nepredvidiva kampanja

Analitičari su konstatovali da je izvjestan broj birača iz tabora socijalista prešao među simpatizere Melenchona i njegovog Lijevog fronta. Komentarišući tu tvrdnju, Francois Hollande je rekao da u tome ne vidi nikakvu prijetnju svom prestižu, ali da ga zabrinjava mogućnost velikog odsustva birača sa birališta.

“Apstinencija birača čini izbornu kampanju nepredvidivom i može demantovati sve mogućne sondaže”, rekao je on.


Marine Le Pen [AFP/Getty]

Izbori godine 2002. ostali su zabilježeni po rekordnoj apstinenciji birača: preko 28,5 posto, ili blizu 12 miliona građana upisanih na biračke spiskove, nije izišlo na glasačka mjesta. Toj okolnosti se pripisuje prodor ekstremnog desničara Jean-Marie Le Pena u drugi izborni krug, prvi i jedini put, i poraz kandidata socijalista Lionela Jospina, koji će se, zbog toga, potpuno povući iz političkog života.

Sljedeći izbori, 2007. godine, bili su potpuna suprotnost: bili su rekordni po odzivu – preko 83 procenta upisanih na biračke spiskove izišlo je da glasa. Te godine, ističu hroničari francuskog političkog života, prevladavalo je osjećanje političke obnove i uvjerenje da izbori mogu promijeniti ličnu situaciju građana.

Ranija iznenađenja

Ove godine takvog raspoloženja nema. Ekonomska kriza i nezaposlenost pritiskuju birače i kampanju lišavaju optimističkih perspektiva. Od početka sadašnjoj predsjedničkoj izbornoj kampanji nedostaje entuzijazma, angažmana, zanosa i nade. Nema ni snova, napisao je jedan komentator. Birači ne vjeruju da ijedan kandidat može izvući ili udaljiti Francusku od svjetske ekonomske krize, niti poboljšati njihov životni standard.

Takvo raspoloženje dobro je osjetio i iskoristio kandidat Lijevog fronta Jean-Luc Melenchon. Temperamentan, spreman za nekonvencionalne nastupe i sjajan govornik, ovaj šezdesetogodišnjak, u čijem programu je povećanje “minimalca” sa manje od 1.400 na 1.700 eura, uvođenje “socijalnih tarifa” za vodu i struju, regulisanje boravka za sve imigrante koji su našli posao i stopostotno zdravstveno osiguranje, okupio je nedavno na trgu ispred čuvene Bastilje preko 100.000 ljudi, a potom u Lilu blizu 23.000.

Nešto tako još nije pošlo za rukom kandidatima-favoritima Hollandeu i Sarkozyju. Melenchon je jedini unio nešto entuzijazma u kampanju i privukao publiku, koja nije naročito zainteresovana ni za politiku ni za političare. U posljednjim sondažama je “treći čovjek”, potiskuje Marine Le Pen i jedini privlači “pasivne birače”, one koji nemaju volje da mijenjaju svoje vikendaške navike i odu do birališta.

Francuski predsjednički izbori po pravilu u nečem iznenade: 1995. godine socijalista Lionel Jospin je imao najviše glasova u prvom krugu, ali je u drugom izgubio izbore; 2002. godine pravi šok predstavljao je ulazak tadašnjeg kandidata ekstremne desnice Jean-Marie Le Pena u drugi krug; na prošlim izborima mimo svakog očekivanja centrista Francois Bayrou bio je “treći čovjek”.

Da li će prvi krug sadašnjih izbora biti mrtva trka Hollandea i Sarkozyja ili je moguće neko iznenađenje, vidjet ćemo za 19 dana.

 

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

 


Povezane

Istraživanja predviđaju smanjenu veliku prednost francuskog predsjednika u drugom krugu izbora.

Published On 29 Mar 2012

Francuska bi mogla da se povuče iz Šengena.  Takvu prijetnju je izrekao Nicolas Sarkozy, a od nje nije odustao ni na sinoćnjoj debati francuske televizije.  Sarkozy tvrdi da se Šengen nakon 17 godina pokazao kao promašaj. Priču donosi Stefan Goranović.

Published On 13 Mar 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO