Izbori u Hrvatskoj: Puno pobjednika i malo gubitnika

HDZ je ostvario najbolji rezultat od svih stranaka, ali postavlja se pitanje jesu li uzdrmani u nekim sredinama?

Lokalni izbori u Hrvatskoj pokazali su kolika je snaga najvećih partija (EPA)
Lokalni izbori u Hrvatskoj pokazali su kolika je snaga najvećih partija (EPA)

Nakon prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj, po običaju, postoji puno pobjednika i malo gubitnika. Drugi krug koji je na rasporedu 30. svibnja razriješit će neke nedoumice vezane uz odnose na političkoj sceni te biti posljednji redovni izbori u iduće tri godine. HDZ je ostvario najbolji rezultat od svih stranaka, ali postavlja se pitanje jesu li uzdrmani u nekim sredinama? SDP je ostvario drugi najbolji rezultat, ali svi ih proglašavaju najvećim gubitnicima. Platforma Možemo! je ostvarila veliku pobjedu u Zagrebu, ali je pitanje što ih čeka u iduće četiri godine?

HDZ je sa svojim listama i kandidatima izašao u najviše lokalnih i regionalnih jedinice. U nekima su osigurali pobjede već i prije izbora jer drugih kandidata nije ni bilo, u dijelu su uzeli pobjedu u prvom krugu, a u nekima su favoriti u drugom krugu. Na prvi pogled bi se moglo reći da su u zaista dobroj situaciji i da mogu biti zadovoljni. Međutim, drugi krug će tek pokazati hoće li to biti čista ili alibi pobjeda. Naime, u nizu gradova i ponekim županijama, gdje su na prethodnim izborima njihovi kandidati suvereno pobjeđivali, sada moraju u drugi krug. U Vukovaru im je primat uzeo njihov bivši član Ivan Penava, nasuprot njihovih kandidata u Zadru i Solinu stvaraju se široke koalicije, visi im kandidat u Splitu, a mogući su porazi u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji.

HDZ-u na lokalnoj razini najviše prijete kandidati Domovinskog pokreta, u istočnom dijelu Hrvatske, i pojedini nezavisni kandidati, na jugu, koji su uspjeli iza sebe pridobiti široku potporu. Raznovrsnost oporbe koja stoji nasuprot HDZ-a smanjuje njihov manevarski prostor te teško mogu u jednoj sredini očekivati potporu stranke s kojom će se izravno sukobljavati u drugoj sredini. Uz sve to, HDZ je nakon niza godina sudjelovanja u vlasti kroz koaliciju s Milanom Bandićem izgubio i svoju poziciju za stolom u Zagrebu, a pokazalo se i da nisu najjača opcija u glavnom gradu kao što je Andrej Plenković tvrdio nakon parlamentarnih izbora. Gubitak sredina poput Splita, Zadra i prije navedenih županija mogao bi signalizirati ozbiljne probleme za Andreja Plenkovića, ali i probuditi usnule unutarstranačke kritičare i pretendente na poziciju predsjednika stranke.

Očit neuspjeh druge najjače stranke

Ukoliko je takva pozicija prve najjače stranke po broju glasova, onda ne treba iznenaditi da je (ne)uspjeh druge najjače stranke po broju glasova još očitiji. SDP je na ove izbore izašao nakon neuspjeha na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, a da postoje problemi vidjelo se u razdoblju ususret ovim lokalnim izborima kada nisu uspjeli prikupiti dovoljno potpisa za kandidaturu u Osječko-baranjskoj županiji za mjesto župana. Zbog takve situacije oni su nastojali zadržati pozicije tamo gdje su već bili na vlasti, a dijelom su to i uspjeli kao što je to slučaj u Koprivnici, Ogulinu, Pločama, Trogiru. Međutim, izvedba je bila puno skromnija nego na prijašnjim izborima. Vidljivo je da su teže ostvarivali uspjeh tamo gdje su prije s lakoćom pobjeđivali kao što je to slučaj s Rijekom ili Primorsko-goranskom županijom.

Posebno je indikativno da su u 20 ponajvećih gradova – Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Velikoj Gorici, Slavonskom Brodu, Puli, Karlovcu, Sisku, Varaždinu, Šibeniku, Dubrovniku, Bjelovaru, Kaštelama, Samoboru, Vinkovcima, Koprivnici, Đakovu, Vukovaru – na listama za gradska vijeća dobili ukupno nešto manje od 100 000 glasova od raspoloživih više od milijun i 660 tisuća. Posebno je značajan gubitak statusa u Zagrebu gdje su uzeli manje od 30 000 glasova. Iz toga je jasno da mantra o SDP-u kao stranci koja okuplja građane iz urbanih sredina više ne stoji te je upitno postoji li snaga i znanje za povratak birača ili će im parlamentarni izbori 2024. godine nastavak agonije.

Razloge za neuspjeh SDP-a u Zagrebu treba tražiti i u snažnom iskoraku platforme Možemo! koja je u posljednjih 10 godina gradila priču nove zeleno-lijeve političke opcije, a od lokalnih izbora 2017. godine preuzela ulogu lidera oporbe u Zagrebu sa svega četiri člana u Skupštini. Da imaju potencijala za preuzimanje Zagreba pokazali su prošlogodišnji parlamentarni izbori, a taj potencijal se u potpunosti ostvario u prvom krugu lokalnih izbora. Sada su uzeli 23 mandata u Skupštini, a njihov kandidat s velikom prednošću ulazi u drugi krug. Osvajanje Zagreba bit će veliki poticaj za rast i u drugim dijelovima Hrvatske, ali i veliki test. Dolaze na nezahvalnu poziciju u Zagrebu gdje nitko ne zna što se krije u ladicama koje je ostavio Milan Bandić. Uz svu tu ostavštinu zasigurno neće naići na benevolentan pristup drugih političkih aktera. Krajnja desnica, na čelu s Miroslavom Škorom koji je također ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika Zagreba, već je otvorila snažno ideologiziranu kampanju, a svakako je očekivati da će se to nastaviti i nakon izbora. HDZ, kao stranka koja drži vlast na nacionalnoj razini, nije blizak politički platformi Možemo! te je teško očekivati da će izlaziti u susret pri rješavanju pitanja vezanih uz upravljanje Zagrebom.

Osim toga, neuspjeh Možemo! bi im osigurao izazivača manje u drugim lokalnim sredinama gdje se već bore s nizom stranaka. Samo je SDP trenutno osuđen na suradnju s Možemo! u Zagrebu. Odbijanje suradnje bi značilo potpuni pad u nebitnost u glavnom gradu, a suradnja i uspjeh Možemo! u Zagrebu znači i dugoročno jačanje konkurentne stranke na vlastitom spektru. Prva prolazna točka za Možemo! će biti za tri godine na parlamentarnim izborima, a uspjeh u Zagrebu mogao bi im donijeti jačanje na nacionalnoj razini. Razlog za to prvenstveno leži u činjenici da se Zagreb dijeli u četiri izborne jedinice na nacionalnoj razini, ali i poticaju razvoja ogranaka u drugim gradovima i mjestima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO