Milan Bandić – na putu prema dolje

Teško je odrediti točku u kojoj je put Milana Bandića krenuo prema dolje, ali je danas svakako očit smjer kojim se kreće njegov politički put, koji je započeo pobjedom na lokalnim izborima u Gradu Zagrebu davne 2000. godine. U tih 20 godina, šest puta je pobjeđivao na lokalnim izborima. Od toga, prva četiri mandata osvaja na listi Socijaldemokratske partije, ili kao kandidat SDP-a, a posljednja dva puta na vlastitoj nezavisnoj listi i listi vlastite stranke. U tom periodu bilo je svega – od vožnje u pijanom stanju, zlatnih toaleta, prenamjena zemljišta, putovanja u Rim, optužnica, uhićenja, skandaloznih transkripata do niza neuspjeha na nacionalnoj političkoj pozornici.

Međutim, Bandićeva vladavina u Gradu Zagrebu bila je nedodirljiva, a njegova suradnja, ovisno o potrebi i prilici, s različitim političkim opcijama sigurnosna mreža koja ga je držala na vlasti. Tako ga je SDP godinama podržavao kao svog čovjeka u Zagrebu, često okrećući glavu od problema koji su izbijali na površinu. I nije Bandić izletio iz SDP-a zbog neke od afera, nego zato jer se usprotivio stranačkoj hijerarhiji i odlučio se kandidirati za predsjednika Republike, gdje je ostvario zapažen rezultat ulaskom u drugi krug, u kojem je ipak poražen od Ive Josipovića.

Upravo dugo toleriranje Bandićeve mreže i razlaz temeljen isključivo na političkom konfliktu zasluženo se obio SDP-u o glavu te do danas nisu uspjeli konsolidirati svoju situaciju u glavnom gradu, a što je posebno bilo očito kada su nakon lokalnih izbora Bandićevi spavači prenosili mandate u Gradskoj skupštini te drugim gradskim razinama vlasti. Iako se nakon tih predsjedničkih izbora predviđao kraj političke karijere Milana Bandića, on se ipak uspio održati, zahvaljujući snažnoj poslovno-političkoj suradnji, uspostavljenoj korištenjem moći i novca koje donosi upravljanje Zagrebom.

Privlačan politički miraz za HDZ

S druge strane, posljednjih godina traje Bandićeva suradnja s Hrvatskom demokratskom zajednicom te se često isprepliću pitanja gradske politike i one na nacionalnoj razini. Bandić je uspio, zasigurno zahvaljujući umješnom pregovaranju, povećati svoj klub zastupnika u Saboru i postati jedan od stupova Vlade Andreja Plenkovića, a s druge strane, HDZ-ovi zastupnici u Gradskoj skupštini održavaju većinu potrebnu za donošenje odluka u Zagrebu. Politički miraz koji je Bandić donio bio je privlačan HDZ-u te su se nadali kako je moguće iskoristiti ono što se nudi, a istodobno ne prljati ruke svim aferama koje prate Bandića.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Da je to ipak nemoguće pokazalo se krajem 2019. godine, kada se prijateljevanje s Bandićem iznimno negativno odrazilo na predsjedničku kampanju HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović. Tu vezu, ali i ostale afere, bez straha i zadrške tijekom kampanje je iznosio kandidat Dario Juričan aka Milan Bandić. (Juričan je redatelj dokumentarnih filmova u kojima se bavi temom pretvorbe i korupcije, trenutno radi na filmu o Milanu Bandiću i zbog toga je promijenio svoje ime i prezime, a na predsjedničkim izborima je, sarkastičnim pristupom problemu korupcije, uzeo 4,61 posto glasova i završio na četvrtom mjestu.)

Da Bandić negativno utječe na pozicije svojih političkih partnera prepoznao je i Plenković te on i gradska organizacija HDZ-a razbijaju glavu oko podrške Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba, jer znaju da daljnje vezivanje uz Bandića može utjecati na unutarstranačke izbore i poziciju HDZ-a pred parlamentarne izbore. Zahvaljujući podršci i suradnji s Bandićem utjecaj i podršku gubili su gradska organizacija SDP-a, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a sada i gradska organizacija HDZ-a. Sve ih je Bandić vukao prema dolje, ali naravno, dio krivnje leži i na njima i nevoljkosti da se distanciraju od njega i njegovih afera te odreknu političkih i vjerojatno financijskih blagodati koje je donosio.

‘Kada Zagreb izranja iz sna…’

Ipak, u posljednjih 20 godina uspio je Bandić, doduše nenamjerno, svojim ponašanjem potaknuti i neke pozitivne promjene. Kao reakcija na njegovu kleptopolitiku nastao je niz građanskih inicijativa i prosvjeda, koji su rezultirali i novim političkim opcijama, koje danas predstavljaju modernu lijevo-zelenu opoziciju. Najozbiljniji bunt je izbio 2010. godine u slučaju Varšavske te niz drugih inicijativa i prosvjeda (naprimjer oni vezani uz slučaj “Magnolija”, kada su posječena stabla na Trgu žrtava fašizma, što je izazvalo bunt građana i niz događanja na tom Trgu i Jakuševac, gdje se nalazi najveće odlagalište otpada u Zagrebu i već niz godina se ne radi na njegovom saniranju, što, isto tako, izaziva niz akcija građana i struke) u godinama koje su slijedile, a političke stranke i platforme, poput Zagreb je naš i Za grad, svojim su djelovanjem posljednjih nekoliko godina sve više dopirale do građana razočaranih u način upravljanja gradom.

Danas, 10 godina nakon Varšavske, pokrenuta je serija prosvjeda koji se održavaju na Trgu bana Jelačića pod parolom “Dosta je!”, sugerirajući da zarobljenost i sporost pravosudnih i inih institucija sprječava oslobađanje od Bandićeve vladavine i trgovanja utjecajem. Pri tome se kao opcija ističe i održavanje referenduma o opozivu gradonačelnika, iako je uspješnost takvog scenarija malo moguća. Međutim, kraj će doći ili kada ga napuste trenutni koalicijski partneri ili na lokalnim izborima 2021. godine. Tko god preuzme vlast nakon odlaska Bandića imat će vjerojatno posla za idućih deset mandata kako bi doveo Grad u normalno funkcioniranje, a Bandićeva poslovna mreža će mu visjeti nad glavom.

Bandića se tako danas odriču i posljednji politički partneri, afere sustižu jedna drugu, optužnice se gomilaju, a građane je dobrim dijelom okrenuo protiv sebe. Ipak, i dalje postoje pojedine institucije koje ga podržavaju. Tako rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, i godinu nakon pokretanja inicijative, živim drži prijedlog za dodjelu počasnog doktorata Bandiću i ne odustaje unatoč protivljenju značajnog dijela akademske zajednice. Tako bi put prema dolje Bandića mogao završiti upravo dodjelom počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu. Bio bi to simboličan čin, u kojem politička karijera obilježena aferama, sumnjivim poslovima i optužnicama biva okrunjena od akademske zajednice. Mogla bi to biti dobra početna točka za ponovno uvođenje reda u Grad Zagreb, ali i Sveučilište, jer, kako je pjevala “Azra”: Kada Zagreb izranja iz sna nema više frikova…

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera