Kako će izgledati Bidenova politika prema Izraelu?

Nova američka administracija vjerovatno neće podržati krajnju izraelsku desnicu, ali ona također neće osporiti status quo i izraelsku kontinuiranu kolonizaciju Palestine.

Novoizabrani predsjednik sluša Tonyja Blinkena, nominovanog za državnog sekretara u pozorištu Queen, 24. novembra 2020. u Wilmingtonu, u SAD-u (AP)

Dok novoizabrani predsjednik Joe Biden najavljuje finalne izbore za svoju vladu, mnogima u američkom političkom establišmentu je laknulo. Predvidivost, umjerenost i centrizam u izradi politika su riječi dana.

Iako su progresivne demokrate kao što su Bernie Sanders i Alexandria Ocasio-Cortez radile na tome da što više demokrata izađe na izbore, Biden im je izgleda okrenuo leđa, njima i njihovom progresivnom planu, dok popunjava pozicije u federalnim agencijama i vladi.

To je istinito i u vanjskoj politici. Mnogi stručnjaci očekuju kontinuitet sa demokratskim administracijama Billa Clintona i Baracka Obame. Ovaj pristup srednjeg puta nedavno je potvrđen kroz Bidenov odabir državnog sekretara – Antonyja Blinkena, koji ima besprijekoran demokratski pedigre. Blinekovi otac i ujak su bili ambasadori u Clintonovom mandatu, a njegov očuh je služio u Kennedyjevoj administraciji.

Blinken je opisan kao “multilateralista” i “internacionalista” koji vjeruje u bliske odnose sa evropskim saveznicima. Također je poznat kao neko ko čvrsto stoji uz Izrael i podržava iranski nuklearni sporazum. Šta ovo, dakle, znači, za najbližeg vašingtonskog saveznika na Bliskom istoku, Izrael?

Status quo u Palestini

Uzimajući u obzir disfunkcionalnu federalnu vladu koju će Biden naslijediti od predsjednika Donalda Trumpa, uključujući veliku ekonomsku i zdravstvenu krizu zbog korona virusa, njegova će se administracija morati skoncentrisati na rješavanje domaćih pitanja.

Američka vanjska politika će se vjerovatno fokusirati na suprotstavljanje kineskom ekspanzionizmu, ruskom miješanju u evropska i američka pitanja i iranskom antagonizmu koji je provocirala Trumpova administracija. Ova pitanja predstavljaju veliki izazov za američke kreatore politika i upit će veći dio energije Bidenovog vanjskopolitičkog tima.

Ovo znači da su male šanse da Bidenova administracija donese ikakve veće inicijative da riješi izraelsko-palestinski sukob. Mogla bi ukinuti neke od štetnih politika Trumpove administracije, ponovno otvorivši ured Palestinske oslobodilačke organizacije u Washingtonu i američki konzulat u Istočnom Jerusalemu, koji služi Palestincima i ponovo početi finansirati UNRWA-u.

Međutim, Biden neće premjestiti američki ambasadu u Izraelu u Tel Aviv, kako je jasno dao do znanja pred izbore. Blinken, njegov odabir državnog sekretara, je također rekao da takav potez “ne bi imao smisla praktično i politički”.

Blinken je također dao niz kontroverznih izjava u vezi Palestinaca, optuživši ih da su odgovorni za neuspjeh pregovora. “U kategoriji ‘Nikada nisam propustio priliku da prospustim priliku’, mislim da je to podsjetnik za Palestince…da mogu i trebaju raditi bolje i da zaslužuju bolje, a to zahtijeva vođstvo: vođstvo da se jasnom učini realnost jevrejske države; liderstvo da se učini jasnim potreba da se okonča podbadanje i nasilje; liderstvo da se ljudi dovedu na pregovore”, kazao je on u maju, služeći se riječima bivšeg izraelskog ministra vanjskih poslova Abbe Ebana.

Bidenova kampanja je također jasnim učinila svoj stav prema pokretu Bojkot, povlačenje investicija i uvođenje sankcija. Prije izbora su dali izjavu u kojoj su rekli da „čvrsto odbacuju pokret BDS, koji izolira Izrael – dom za milione Jevreja – i prečesto zalazi u antisemitizam, dok Palestince ne kažnjava za njihove izbore“ – iako je drugi dio koji se tiče Palestinaca kasnije uklonjen nakon što je izazvao kontroverzu u arapsko-američkoj zajednici.

Biden će se vjerovatno vratiti na historijski američki stav u vezi izraelskih naselja – da su ilegalna i prepreka miru – ali on i Blinken vjerovatno neće ništa uraditi po tom pitanju. Oni će vjerovatno favorizirati status quo u Palestini, što znači da će izraelska vlada neometana nastaviti da se približava svome cilju apsorbovanja okupiranih palestinskih teritorija u Izrael, ostavivši Palestince bez države i kao strance na vlastitoj zemlji.

Nije podrška za Netanyahua

Za razliku od Sandersa, koji je zagovarao ukidanje američke vojne pomoći zbog izraelskih naselja, Biden podržava bezuslovnu pomoć za Izrael. I on i Blinken su izjavili pred publikom izraelskih lobista da bi povlačenje pomoći bio neprijateljski čin prema Izraelu i odmah su ga odbacili.

Bez obzira na to, Biden vjerovatno neće biti podrška za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ili izraelsku radikalnu desnicu, kao što je to bio Trump. Neće biti banera u sklopu kampanje za izraelske izbore na kojima su Netanyau i Biden i koji vise sa nebodera.

Iako odnosi sa izraelskim premijerom možda neće biti hladni kao dok je vladao Obama – kome se on lično nije dopadao – Biden se neće potruditi dodatno da održi Likud na vlasti. On neće proizvoditi izborne darove za Netanyahua, podržavanjem izraelskog pripajanja Zapadne obale ili priznavanjem izraelskog suvereniteta nad ilegalnim izraelskim naseljima, kao što je to činio Trump.

Stoga, ako Izrael bude održao izbore – kako mnogi posmatrači očekuju – po četvrti put u dvije godine, Netanyahu možda neće biti ponovo izabran. On će vjerovatno morati na sud po tri tačke optužnice za korupciju i mogao bi biti osuđen na zatvorsku kaznu.

Ali sve i ako on izgubi vlast, to vjerovatno neće izraelske trenutne politike učiniti umjerenijim. Uzimajući u obzir manjak stvarnog ideološkog diverziteta u izborima za premijera, Biden će izbjeći bilo kakvu intervenciju u ime bilo kojeg kandidata.
Njegova će administracija vjerovatno podržati proces arapske normalizacije započet pod Trumpom i njegovim zetom Jaredom Kushnerom. Ali uzimajući u obzir da je Kushner vodio ovaj napor uz blisku saradnju sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, normalizacija bi mogla usporiti pod Bidenom, jer bi američki odnosi s ovim državama mogli postati dosta napeti. Jedan od glavnih razloga za to će biti Bidenov cilj da se vrati nuklearnom sporazumu sa Iranom.

Izazov sporazuma s Iranom

Politika u vezi Irana će biti jedno područje u kojem će se Bidenova administracija sukobiti ne samo sa zaljevskim saveznicima već i sa Izraelom. Netanyahu je neumorno vodio kampanju protiv nuklearnog sporazuma prije nego je potpisan. Nakon što je Trump došao na vlast, izraelski premijer je vršio pritisak na njega da ga odbije, što je on uradio.

Biden je u više navrata izjavio da želi da se SAD vrati Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije. On želi povratak stabilnijem, manje spornom odnosu s Iranom, onom koji garantuje da Iran neće razvijati nuklearno oružje u bliskoj budućnosti u zamjenu za ukidanje kažnjeničkih ekonomskih sankcija.

Izrael, uz pomoć Trumpa, pokušava ovo spriječiti. Nedavni atentati na visokopozicioniranu ličnost iz Al-Kaide u Teheranu i vodećeg izraelskog nuklearnog naučnika Moshena Fakrizadeha, su osmišljeni tako da satjeraju Bidena u ćošak i da potkopaju njegova nastojanja da se približi Iranu. Izrael se nada da će ovo ubistvo, kao i ubistvo iranskog generala Qassema Soleimanija američkim dronom u januaru, ubijediti iranske konzervativce da odbiju povratak nuklearnim pregovorima.

Uzimajući u obzir Blinkenove i Bidenove bliske odnosr s izraelskim lobijem, oni će biti rastrgani između vođenja vlastite politike i udovoljavanja izraelskim zahtjevima.
Oni će također morati obuzdati izraelski vojni avanturizam, uključjući njegov često isticani cilj promjene režima i napada na iranska nuklearna postrojenja. Obama je upozoravao Netanyahua da ne vrši takve napade, ali ovaj izraelski lider je pokazao samo prezir prema demokratskim predsjednicima i njihovim upozorenjima.

Može li Joe Biden reći ne Izraelu? I ako može, hoće li izraelski lideri prihvatiti takvo odbijanje? Ili će nastaviti sa svojom nesmotrenom politikom ubijanja, sabotaže i možda čak i napada na iranska nuklearna postrojenja? Svi će ovi izazovi pokazati od čega je Joe Biden stvarno napravljen.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike Piše
POPULARNO