NYT: Trump ozbiljno misli o američkim osvajanjima od Paname do Marsa

Novine The Washington Times objavile su da je američki predsjednik Donald Trump pred Kongresom predstavio agendu „Amerika na prvom mjestu“, koja izlazi izvan granica Sjedinjenih Američkih Država jer tvrdi da namjerava preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom i Grenlandom te da će postaviti američku zastavu na Marsu i šire.

U svom prvom govoru tokom svog drugog mandata zastupnicima u Predstavničkom domu i Senatu, Trump je rekao da planira vratiti ključne luke koje opslužuju Panamski kanal, a koje su pod kontrolom kompanije povezane s Kinom. „Nismo ga dali Kini. Dali smo ga Panami. I vratit ćemo ga“, poručio je i obećao da će Grenland „na ovaj ili onaj način“ postati dio Sjedinjenih Američkih Država.

Trump je svoje ekspanzionističke planove, prema izvještaju Susan Ferrechio za spomenute novine, predstavio kao dio „nezaustavljive snage američkog duha“, obećavajući da će njegova zemlja „predvoditi čovječanstvo u svemiru i podići američku zastavu na Mars, pa čak i dalje“.

„Amerika se vratila“, rekao je predsjednik uz gromoglasan aplauz republikanaca, ali kritičari su njegove izjave protumačili kao prijetnju Panami i Grenlandu, iako nije spomenuo Kanadu, za koju je jednom rekao da će biti 51. savezna država SAD-a.

Grupa investitora predvođena kompanijom BlackRock objavila je da će preuzeti dvije važne luke na dva kraja Panamskog kanala od kompanije sa sjedištem u Hong Kongu. Ovaj sporazum, vrijedan 23 milijarde dolara, uključuje kupovinu više od 40 luka u 23 zemlje, čime one neće više biti pod kineskom kontrolom.

Ne želimo biti Amerikanci

Sve veći utjecaj Kine u Panamskom kanalu izazvao je zabrinutost za nacionalnu sigurnost, budući da oko 70 posto robe koja prolazi kroz kanal dolazi iz američkih luka ili ide ka njima. „Utjecaj Kine u Panami je zabrinjavajući i mora se riješiti“, rekao je predsjednik Federalne pomorske komisije (FMC) Louis E. Sola.

Sjedinjene Američke Države su dovršile izgradnju Panamskog kanala 1914. godine, a predsjednik Jimmy Carter potpisao je sporazum o njegovoj predaji Panami 1977. godine, što je potez koji je Trump više puta kritizirao, posebno jer je Kina povećala svoje prisustvo i utjecaj u Panami.

Nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio prošlog mjeseca posjetio Panamu, Panama je objavila da neće obnoviti svoje članstvo u kineskoj inicijativi Pojas i put. Međutim, panamski predsjednik Jose Raul Mulino negirao je da je SAD prisvojio kanal: „U ime Paname i svih Panamaca, odbacujem ovu novu povredu istine i dostojanstva naše nacije.“

Premijer Grenlanda Mute Borup Egede ismijao je Trumpove ambicije, rekavši: „Ne želimo biti Amerikanci“, nakon što je Trump proglasio ovo autonomno dansko ostrvo bogatim izvorom rijetkih minerala, nafte i plina te da ima stratešku važnost za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Trump je dio svog govora posvetio pridobijanju 57.000 stanovnika Grenlanda da podrže pridruživanje američkom procvatu: „Mi ćemo vas čuvati. Učinit ćemo vas bogatima. Zajedno ćemo podići Grenland na nivoe za koje nikada niste pomislili da su mogući.“

Trumpovi ekspanzionistički planovi su u suprotnosti s programom njegove kampanje, koja se fokusirala na ekonomiju, ilegalnu imigraciju i smanjenje obima vlasti, primijetio je Doug Bandow, istraživač na Cato institutu.

„Korištenje američke moći za dobijanje novih teritorija može zvučati primamljivo, ali učiniti Ameriku ponovno velikom bolje se može postići smanjenjem njenih granica, a ne širenjem“, rekao je Bandow.