Šta zabrana UNRWA-e znači milionima Palestinaca

Izrael naredio Agenciji UN-a za pomoć i rad, okosnici palestinske humanitarne pomoći, da prestane s radom od četvrtka.

Izraelski vojnici unutar evakuiranog kompleksa UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama u gradu Gazi 8. februara 2024. [Jack Guez/AFP]

Nekoliko zemalja reklo je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda da “duboko žale” zbog odluke izraelskog parlamenta da “ukine” operacije UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu, koja bi trebala stupiti na snagu u četvrtak.

U zajedničkom saopćenju Belgija, Irska, Luksemburg, Malta, Norveška, Slovenija i Španija osudile su povlačenje Izraela iz sporazuma između Izraela i UNRWA-e iz 1967, kao i sve pokušaje da se ometa sposobnost agencije da funkcionira i ispuni svoj mandat iz Generalne skupštine UN-a.

Philippe Lazzarini, glavni povjerenik UNRWA-e, rekao je u utorak Vijeću sigurnosti da će zabrana “pojačati nestabilnost i produbiti očaj na okupiranom palestinskom području u kritičnom trenutku”.

Knesset odobrio zakone za obustavu pomoći UNRWA-e

U oktobru je izraelski parlament, Knesset, donio dva zakona usmjerena na operacije UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku.

Prvi zakon zabranjuje UNRWA-i obavljanje aktivnosti unutar izraelskih granica, dok drugi zabranjuje izraelskim zvaničnicima bilo kakav kontakt s UNRWA-om. Zakon bi trebao stupiti na snagu u četvrtak.

Glasnogovornica UNRWA-e Juliette Touma izrazila je zabrinutost zbog potencijalnih posljedica zabrane, rekavši za Al Jazeeru: “Ako se zabrana dogodi i ne budemo mogli djelovati u Gazi, prekid vatre, koji također uključuje dopremanje humanitarnih potrepština za agenciju i ljude u potrebi, mogao bi se srušiti.”

Prva faza primirja, koja je započela 19. januara, uključuje odredbe o povećanju pomoći enklavi do 600 kamiona dnevno.

Izraelska zabrana onemogućila bi agenciji dobivanje bilo kakvih dozvola za ulazak na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze – koji su pod izraelskom kontrolom – što bi zapravo osakatilo sposobnost agencije da izvršava svoj mandat.

Šta je UNRWA i gdje djeluje?

UNRWA je osnovana od strane Generalne skupštine 1949. godine kako bi pružila humanitarnu pomoć za 750.000 palestinskih izbjeglica koje su bile protjerane sa svoje zemlje tokom stvaranja Izraela 1948. godine, periodu poznatom kao Nakba ili “katastrofa”.

Organizacija zapošljava 30.000 djelatnika, prvenstveno palestinskih izbjeglica zajedno s malim brojem međunarodnih zaposlenika – pruža hitnu pomoć, obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalne usluge za najmanje 5,9 miliona Palestinaca u Palestini i susjednim zemljama.

UNRWA upravlja s 58 izbjegličkih kampova uključujući:

Zapadna obala: 19 kampova u kojima je smješteno 912.879 registriranih izbjeglica
Gaza: osam kampova u kojima živi 1,6 miliona ljudi
Jordan: 10 kampova s ​​2,39 miliona ljudi
Liban: 12 kampova, dom za 489.292 ljudi
Sirija: devet logora sa 438.000 ljudi

Uloga UNRWA-e u Gazi i na Zapadnoj obali

Generacijama je UNRWA bila primarni pružatelj zdravstvenih i obrazovnih usluga milionima Palestinaca koji žive pod izraelskom okupacijom u Gazi, na Zapadnoj obali i okupiranom Istočnom Jerusalemu.

Prema Lazzariniju “zabrana bi osakatila humanitarni odgovor u Gazi i lišila milione palestinskih izbjeglica osnovnih usluga na Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalem. Također bi eliminirali glasnog svjedoka bezbrojnih užasa i nepravdi koje su Palestinci desetljećima prolazili.”

Unutar Palestine, UNRWA nudi besplatno osnovno i srednje obrazovanje za više od 300.000 djece, uključujući:

  • 294.086 djece u Gazi, ili polovica svih učenika u enklavi
  • 46.022 djece na Zapadnoj obali

UNRWA nudi besplatnu primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstvene usluge majke i djeteta za:

  • 1,2 miliona ljudi u Gazi – više od polovice stanovništva
  • 894.951 osoba na Zapadnoj obali

UNRWA osigurava hranu za:

  • 1,13 miliona ljudi u Gazi ili polovica stanovništva
  • 23.903 ljudi na Zapadnoj obali

UNRWA također igra ključnu ulogu u pružanju mogućnosti zapošljavanja, programa mikrofinansiranja i podrške inicijativama za stvaranje prihoda.

‘Okosnica humanitarnih operacija’ u Gazi

Među regijama pod mandatom UNRWA-e, Pojas Gaze, s populacijom od 2,3 miliona ljudi, ima najveću ovisnost o uslugama agencije za preživljavanje.

Dok druge organizacije UN-a poput UNICEF-a, Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova, Svjetskog programa za hranu i Svjetske zdravstvene organizacije pružaju usluge spašavanja života, UNRWA je “kičma humanitarnih operacija” u Gazi, rekla je Touma za Al Jazeeru.

“Sve agencije UN-a uveliko ovise o UNRWA-i za humanitarne operacije, uključujući dovoz zaliha i goriva. Mi smo najveća humanitarna agencija u Gazi”, rekla je za Al Jazeeru.

U januaru 2024. izraelske su vlasti optužile radnike UNRWA-e za sudjelovanje u napadima pod vodstvom Hamasa 7. oktobra 2023. na južni Izrael. To je dovelo do toga da nekoliko zemalja prekine finansiranje organizacije.

Međutim, nakon istrage UN-a i otpuštanja devet članova osoblja, svi donatori osim Sjedinjenih Država i Švedske nastavili su finansiranje.

Otkako je Izrael započeo genocid nad Palestincima u Gazi, izraelska vojska je ubila najmanje 47.354 ljudi i ranila najmanje 111.563 drugih. Oni koji su preživjeli sukob izgubili su gotovo sve.

Tokom 15-mjesečnog rata UNRWA je osigurala:

Pomoć u hrani: isporučena hrana za 1,9 miliona ljudi koji su patili od ekstremne gladi

Zdravstvena skrb: konsultacije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti za 1,6 miliona pojedinaca

Podrška mentalnom zdravlju: pružala mentalnu zdravstvenu i psihosocijalnu podršku za 730 000 ljudi

Voda: osiguran pristup čistoj vodi za 600.000 ljudi

Gospodarenje otpadom: prikupljeno više od 10.000 tona krutog otpada iz kampova

Prema UNRWA-inom izvještaju o situaciji, 272 člana UNRWA-inog tima ubijeno je u 665 izraelskih napada, a 205  UNRWA-inih objekata je oštećeno.

Šta će se desiti kada zabrana stupi na snagu?

Uprkos izraelskoj zabrani i ionako neprijateljskom radnom okruženju, Lazzarini je ponovno potvrdio predanost UNRWA-e da “ostane i isporuči pomoć”.

Prvi zakon koji je usvojio Kneset zabranjuje bilo kakvu prisutnost ili aktivnosti UNRWA-e unutar Izraela, izravno utječući na stotine hiljada Palestinaca u okupiranom istočnom Jerusalemu, koji je Izrael anektirao 1980. kršeći međunarodno pravo.

“Onda imate drugi zakon, koji sprječava bilo kakav kontakt između izraelskih zvaničnika i službenika UNRWA-e. Zakon ne kaže zaustaviti aktivnost na Zapadnoj obali ili u Gazi, ali sprječava bilo kakav kontakt – ali činjenica je da ako nemate birokratske ili administrativne veze, to vaše operativno okruženje čini još izazovnijim,” rekao je Lazzarini.

Zabrana će također ograničiti kretanje nepalestinskog osoblja UNRWA-e, iako će palestinskim zaposlenicima i dalje biti dopušteno obavljati svoj posao.

“Agencija je i dalje odlučna učiniti sve što je moguće kako bi ispunila svoj mandat i pružila ključne usluge kako bi ublažila stradanje palestinskih izbjeglica”, naglasio je Lazzarini.

UNRWA-ini glavni donatori

Godine 2023. UNRWA je ukupno obećala 1,46 milijardi dolara s najvećim doprinosima iz SAD-a (422 miliona dolara), Njemačke (212,9 miliona dolara) i Evropske unije (120,2 miliona dolara).

Potrebna sredstva za 2025.

UNRWA kaže da joj je potrebno 1,7 milijardi dolara za najkritičnije humanitarne potrebe 1,9 miliona ljudi u Gazi i 275.000 ljudi na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalemu.

Ovo uključuje:

Hrana (568,5 miliona dolara): Gotovo polovica stanovništva Gaze ovisi o pomoći u hrani od UNRWA-e. Ova sredstva će podržati distribuciju hrane za 1,13 miliona ljudi u Gazi i više od 23.000 ljudi na Zapadnoj obali.

Voda i sanitacija (282,6 miliona dolara): Ovaj bi novac išao za osiguravanje pristupa čistoj vodi i odgovarajućim sanitarijama, posebno u Gazi, gdje je izraelski rat desetkovao vodovodnu infrastrukturu.

Koordinacija i upravljanje (202,3 miliona dolara): Sredstva su također potrebna za održavanje osoblja, logistiku i koordinaciju za učinkovito pružanje pomoći.

Finansiranje je ključno za održavanje UNRWA-inih operacija spašavanja života. Bez toga bi se kritične usluge poput pomoći u hrani, zdravstvene zaštite i pristupa vodi mogle urušiti, produbljujući humanitarnu krizu.

Izvor: Al Jazeera

Reklama