Iran suočen s dubokom energetskom krizom

Naftom bogati Iran suočava se s dubokom energetskom krizom u jeku hladnih zimskih dana i to do mjere da su mnoge firme i vladine ustanove otišle na kolektivne odmore, a škole prelaze na online nastavu.

Nemogućnost ulaganja u energetsku infrastrukturu zbog strogih međunarodnih ekonomskih sankcija uzrokuje probleme u snabdijevanju energijom, što se manifestira nestancima struje u industrijskim i stambenim područjima tokom zimskih mjeseci, prenosi Anadolija.

Problemi u snabdijevanju strujom i plinom neminovno uzrokuju i velike ekonomske gubitke, a efekte krize direktno osjete i građani Irana.

Predsjednik Masoud Pezeshkian se nedavno obratio građanima i zamolio ih da u svojim kotlovnicama i pećima smanje zagrijavanje za još dva stepena radi uštede energenata.

Ministar energetike Abbas Aliabadi pozvao je javnost da smanji potrošnju goriva kako bi se više plina isporučivalo elektranama i kako ne bi bilo problema u opskrbi električnom energijom.

Zbog energetskog problema obustavljena je nastava u svim obrazovnim nivoima u regijama kao što su Ardabil, Teheran, Zapadni Azerbejdžan, Simnan, Gulistan, Sjeverni Horasan, Rezevi Horasan, Mazenderan, Zanjan, Kurdistan i Kermanshah.

Obustava rada

Potpredsjednik Irana Mohammed Cafer Kaimpenah izjavio je da su 17. decembra prestale aktivnosti fabrika i radionica u brojnim industrijskim područjima zbog nedostatka prirodnog plina.

Prema podacima koje je prikupio portal Tejaratnews, većinu potreba za električnom energijom u Iranu i dalje zadovoljavaju termoelektrane koje koriste prirodni plin.

Takva situacija uzrokuje deficit od gotovo 15.000 megavata u periodima kada je potražnja za električnom energijom najveća. Česti nestanci struje predstavljaju ozbiljne probleme za industriju i građane.

U Iranu se 94 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva. Udio energije dobijene od vjetra i sunca iznosi svega 0,6 posto.

Prekomjerna ovisnost o prirodnom plinu, nedostatak tehnološkog razvoja i stara infrastruktura negativno utječu na razvoj obnovljive energije u Iranu. Uz to, stara proizvodna i prijenosna infrastruktura uzrokuje gubitak energije i nanosi ozbiljnu štetu ekonomiji te zemlje.

Veliki gubici

Ova neefikasnost povećava troškove i smanjuje pouzdanost električne mreže.

Procjenjuje se da nestanci struje u Iranu nanose štetu industrijskoj proizvodnji od pet do osam milijardi dolara godišnje.

Iran planira povećati svoj kapacitet obnovljive energije na gotovo 2.500 megavata do 2030. godine. Međutim, finansijske teškoće i ekonomske sankcije negativno utječu na dolazak stranih investicija i naprednih tehnologija.

Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), Rusija ima najveće dokazane rezerve prirodnog plina na svijetu sa 47.000 milijardi kubnih metara, dok je Iran druga zemlja s najvećim rezervama plina od 34.000 milijarde kubnih metara.