Srbija kritikovana u UN-u zbog izbjegavanja saradnje u slučajevima ratnih zločina

Na Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda danas je održana redovna polugodišnja rasprava o Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za kaznene sudove (IRMCT). Članove Vijeća sigurnosti brifirali su predsjednica IRMCT-a, sutkinja Graciela Gatti Santana, i glavni tužitelj IRMCT-a, Serge Brammertz.

Graciela Gattui Santana rekla je da su slučajevi Jojić i Radeta otvoreni skoro deset godina, a sve zbog nedostatka suradnje od strane Srbije u uhićenju i prebacivanju optuženih. “To je jedan od najgorih slučajeva nesuradnje sa sudom”, rekla je Gatti Santana.

Serge Brammertz je rekao da se može očekivati da će u skoroj budućnosti biti dovršeno prebacivanje slučaja protiv Vojislava Šešelja u Srbiju, kako bi on tamo mogao biti izveden pred suđenje. To je u skladu sa smjernicama ovog Vijeća da države članice trebaju preuzeti odgovornost za postupke zbog nepoštivanja međunarodnog suda.

“Primarna djelatnost mog ureda i dalje je pružanje pomoći našim nacionalnim partnerima, istraga i procesuiranje teških međunarodnih zločina počinjenih u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji. I jasno je da i danas države članice trebaju našu pomoć više nego ikada prije. U 2024. moj je ured primio više od 400 zahtjeva za pomoć, što je  najveći broj koji smo ikada primili u jednoj godini”, rekao je Brammertz.

“Crna Gora je zatražila značajno jačanje suradnje s mojim uredom kako bi se podržala njihova istraga i procesuiranje ratnih zločina. Dio naše suradnje je pružanje pomoći našim crnogorskim partnerima u osjetljivoj istrazi teških zločina, uključujući seksualna nasilja počinjena u Bosni i Hercegovini.”

“Neke države i dalje provode politiku pružanja utočišta za osumnjičene ratne zločince da ne budu izručeni i kazneno gonjeni. Zločinci su pobjegli na četiri strane svijeta, a mnoge države članice igraju važnu ulogu u procesu odgovornosti”, dodao je Brammertz.

Rasprava na Vijeću sigurnosti

Rusija je kritikovala rad Mehanizma, kao što se i očekivalo, uz konstataciju da su Nacionalni sudovi “savršeno” sposobni obavljati taj posao. Kritizirala je ICTY zato što je najveći broj Srba optužen i osuđen za ratne zločine.

Ne Srbi su oslobađani. Ukinete su presude Gotovini i Haradinaju … 85 posto suđenja je bilo protiv Srba. Ratko Mladić je teško bolestan. Njegovo zatvaranje je nehumano. Treba ga prebaciti u Srbiju da okonča kaznu, kazala je predstavnica Rusije na Vijeću sigurnosti.

SAD se zahvalio predsjednici i tužitelju.

“Prije 30 godina Vijeće sigurnosti je ustanovilo ICTY, prvi takav tribunal nakon Nirnberga i Tokija. Posao nije okončan. Slučajevi Jojića i Radeta su otvoreni … Nacionalni sudovi sada imaju odgovornost, pozdravljamo Brammertzov rad, koji je ključan za preuzimanje slučajeva. Zločinci ne smiju imati sigurnono utočište. Negatori genocida su posebna opasnost po svako društvo.”

Maja Popović, ministrica pravosuđa Srbije rekla je kako Mehanaizam nema nikakvog opravdanja za daljnje postojanje.

Srbija je spremna preuzeti preostale slučajeve. Mi dajemo jamstva za pošteno suđenje. Tražimo da osuđeni za ratne zločine budu prebačeni u Srbiji na daljnje izdržavanje kazne. I Srbi su bili žrtve. U Hrvatskoj se samo Srbima sudi. U Hrvatskoj se ne kažnjavaju oni koji su činili zločine nad Srbima. Slična je situacija u BiH. Sudstvo je u Srbiji neovisno.

Zašto ni ICTY ni Mehanizam nisu, osim kritika Srbiji i Republici Srpskoj da daju imena ulicama po ratnim zločincima, ništa prigovorili Hrvatskoj zato što tamo ima ulica s imenom Franje Tuđmana. Ni on ni Izetbegović nisu optuženi na haškom tribunalu. Za zbivanja u Srebrenicu Srbima je nametnuta kolektivna krivnja, a mnogo je je Srba patilo, Naser Orić je oslobođen … Haradinaj i Gotovoina, također, rekla je Popović.

Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, rekao je da mnogi [optužni za razne zločine] imaju potpunu slobodu u Srbiji poput Đukića (Tuzla).

Srbija se nije sučelila s prošlošću i pomirenju sa susjedima. Rezolucija o genocide u Srebrenici je važna za budućnost, ICTY je utvrdio da je genocid počinjen. Danas predstavnica Srbije to naziva “zbivanjima” u Srebrenici. Radoslav Krstić je sve priznao i pokajao se. U Srbiji se to ignoriralo. Osim Šešelja koji ga je nazvao izdajnikom. Mi zbog svega ovoga nemamo povjerenje u sudove u Srbiji. Krstić vam može pomoći gospodine Brammertz, rekao je ambassador Lagumdžija koji je nosio Cvijet Srebrenici na reveru.

Ivan Šimonović, veleposlanik Hrvatske u UN-u rekao je da Hrvatska snažno podržava rad Mehanizma.

Srbija odbija priznati sudske činjenice, kao i neki stalni predstavnici Vijeća sigurnosti (Rusija), rekao je Šimonović.

Oni negiraju genocide počinjen u Srebrenici. Srbija je bila agressor na Hrvatsku, BiH i Kosovo. Ne smijemo zaboraviti tko je počinio najviše zločina. Franjo Tuđman je branio svoju zemlju dok je Slobodana Miloševića odgovaran za agresiju. To je razlika. Miloševićevi ljudi su još na vlasti u Srbiji. Ovakvi stavovi destabiliziraju regiju. Zato smo bili sponzori rezoucije o genocidu u Srebrenici za koju  se nadamo da će doprinjeti pomirenju. Nadamo se da će svi s Balkana otići u Europsku Uniju. Mi smo potpuno predani suradnji s Mehanizmom. Nasa suradnja s BiH o sudskim procesima, traženju svjedoka i dokumentacije oko ratnih zločina  se nastavlja. Imali smo nedavno sastanak u Sarajevu. Nažalost, za razliku od naše suradnje s BiH, sa Srbijom nemamo suradnju. Naš je prioritet pronaći više od 1,700 nestalih iz ratnog perioda, rekao je Šimonović.

Dinamika Vijeća

Članovi Vijeća uglavnom pozitivno ocjenjuju IRMCT i napredak koji je postigao, s izuzetkom Rusije koja traži zatvaranje IRMCT-a.

Rusija je redovito kritizirala imenovanje Brammertza, koji je bio tužitelj ICTY-ja od 2008. do njegovog zatvaranja 2017, a bila je suzdržana u dvogodišnjim rezolucijama kojima se on imenuje za tužitelja od 2016. Rusija je svojedobno bila kritična prema Međunarodnom Tribunalu za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY).

IRMCT je osnovan 2010. Rezolucijom 1966, u kojoj je rečeno da će “Mehanizam nastaviti nadležnost, prava i obveze i bitne funkcije ICTY-a i ICTR-a” te da “treba biti mala, privremena i učinkovita struktura, čije funkcije i veličina će se vremenom smanjivati, s malim brojem osoblja razmjerno smanjenim funkcijama”.