The Times: Putin može presjeći arteriju zapadnog kapitalizma i ugroziti NATO

Zapanjujuća je nezainteresiranost u vezi s osiguranjem više od milion kilometara kablova koji povezuju SAD i Zapadnu Evropu preko Velike Britanije.

Podvodni optički kablovi kod Balearskih otoka, u istočnoj Španija (web stranice)

Ruski predsjednik Vladimir Putin u stanju je nanijeti veliku štetu zapadnoj ekonomiji i predstavljati egzistencijalnu prijetnju Sjevernoatlantskom savezu, piše u članku u britanskom listu The Times, uz napomenu da su podmorski kablovi ključni za globalni bankarski sistem glavna meta Putinovog frustriranog režima.

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, tako se umovi frustriranih ruskih donosioca odluka u nedostatku novca okreću izgledima za neki pakleni događaj koji jednim udarcem mijenja uslove sukoba.

Čini se da Putin nagovještava da bi to mogla biti nuklearna eksplozija koja privlači pažnju.

Dodaje da je Putin, iako u opasnim godinama (ove sedmice puni 70 godina), i dalje aktivan i racionalan, a veliki prasak ne nudi rješenje ni za jednu od njegovih strateških dilema.

Napominje da, ako Putin želi predstavljati egzistencijalni izazov za NATO, ili ga paralizirati te učiniti da izgleda neefikasno za potencijalne kandidate za članstvo, kao što je Ukrajina, postoje i druge ranjivosti koje se mogu iskoristiti, kao što je podvodni ekonomski rat.

Sabotaža kablova s optičkim vlaknima

Sljedeći korak Rusije mogao bi biti napad na aktivni plinovod, poput onog koji se nalazi između Norveške i Zapadne Evrope.

Ali još važniju stvar, prema članku, predstavlja ruska sabotaža podmorskih optičkih kablova koji povezuju Sjedinjene Američkih Države i Zapadnu Evropu preko Velike Britanije.

Objašnjava da postoji više od milion kilometara podvodnih kablova koji prenose 95 posto globalnih komunikacija i dnevno obrađuju trilione finansijskih transakcija.

Iako je računarstvo u oblaku povećalo volumen i osjetljivost podataka, postoji zapanjujuća nezainteresiranost u vezi s osiguranjem kablova.

Nastavio je da je većina kablova u privatnom vlasništvu kompanija, kao što su Google, Microsoft i Huawei, a podaci ulaze u more na udaljenim obalama, čuvaju se i pohranjuju u spremišta.

Tačke kao što su Gibraltar, Malta (gdje komunikacijski kanali Evropske unije stižu iz Azije do kopna nakon što prođu kroz Suecki kanal), Fortaleza u sjevernom Brazilu (kablovski čvor koji povezuje Sjevernu i Južnu Ameriku) i Wall Township (mali grad u New Jerseyu gdje postoji pet glavnih kablova za povezivanje), Malački zaljev i Crveno more: sve su to mjesta od interesa za ruske špijune, kao što su to u prošlosti bili Berlin i Beč.

‘Rat na moru, a ne u Donbasu’

Rusija ima odjel za nadzor kablova, Glavnu direkciju za podvodna istraživanja i brodove opremljene podvodnim dronovima koji plove Irskim morem.

Ako je Putinova politička ambicija da podijeli zapadnu alijansu, vjerovatno će to najbolje učiniti tako što će iskoristiti mogućnost da prekine internetske veze preko Atlantika.

Da, pokvareni kablovi se mogu popraviti, a komunikacije se mogu preusmjeriti putem satelita, ali podmorski kablovi su vene i arterije kapitalističkog sistema i čine se primamljivim ako Putin odluči eskalirati svoja globalna previranja.

Članak je list završio riječima: “Nemojmo zaboraviti, usred sve prljavštine i blata Donbasa, rat na moru.”

Izvor: Agencije