Putinova vlast zasad sigurna, ali rizici postoje

Postoje znaci unutarnjih sukoba, pritužbi i sporog odlučivanja ‘ali nema naznaka da Putin gubi kontrolu, rekli su izvori.

Na vlasti od 1999, sedamdesetogodišnji Putin prebrodio je brojne domaće krize i ratove, ušutkao je više uličnih protesta i zapravo neutralizirao svaku istinsku opoziciju (EPA)

Pozicija ruskog predsjednika Vladimira Putina čvrsta je unatoč vojnim porazima u Ukrajini, traljavoj mobilizaciji i unutarnjim političkim sukobima, kaže više dobro obaviještenih izvora, ali neki upozoravaju da se to može promijeniti ako zaprijeti potpuni poraz, piše u analizi agencija Reuters.

Većina njih ocjenjuje da su vojni porazi koje je ruskim okupatorima nanijela ukrajinska vojska naoružana zapadnim oružjem bio jedan od najtežih trenutaka u više od dvadeset godina Putinove vlasti.

No ti izvori, među kojima su sadašnji i bivši zapadni diplomati i vladini dužnosnici, slažu se da Putinu ne prijeti nikakva neposredna prijetnja bliskih saradnika, vojnih ili obavještajnih službi.

“Za sada, Putin se drži”, kaže Anthony Brenton, bivši ambasador u Rusiji.

Na vlasti od 1999., sedamdesetogodišnji Putin prebrodio je brojne domaće krize i ratove, ušutkao je više uličnih protesta i zapravo neutralizirao svaku istinsku opoziciju.

Putinova “posebna vojna operacija”, kako on naziva invaziju na Ukrajinu započetu 24. februara, stvorila je najnapetije odnose između Rusije i zapada od kubanske krize 1962. na što je zapad reagirao najoštrijim u historiji sankcijama Moskvi.

Njegova vojska morala je izvesti ponižavajuća povlačenja i pretrpjeti goleme gubitke, a stotine hiljada ruskih muškaraca pobjeglo je u inozemstvo kako bi izbjeglo mobilizaciju. Od početka invazije Putin nije prezao ‘mahati’ i nuklearnim oružjem čime je, smatraju neki, zapravo pokazao svoju slabost.

Neki saveznici – od “Putinova pješaka”, kako sam sebe naziva čečenski vođa Ramzan Kadirov, do “Putinova šefa” što je nadimak prvog čovjeka plaćeničke skupine Wagner – optužili su vojne zapovjednike da loše upravljaju ratom.

Brenton kaže da ni politička ni poslovna elita nisu javno kritizirale Putina, no pitanje je koliko će to potrajati.

“Budu li u poziciji da se moraju povlačiti u proljeće, u martu/aprilu iduće godine, mogli bi predosjetiti da situacija doista postaje problematična za Putina – ne za široke mase, već za elitu”.

“Ondje je grupa ljudi koji se vode isključivo vlastitim interesima i ne žele biti dio poraza”, naglašava on.

‘Radni argumenti’

Protesti protiv mobilizacije, odbijanje službenog Kijeva da pregovara s Putinom i očito spontana i zatim brzo povučena izjava američkog predsjednika Joea Bidena da Putin ne smije ostati na vlasti, potaknuli su spekulacije o budućnosti prvog čovjeka Kremlja.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov odbacio je kao “potpuno neistinite” navode američkog dnevnika Washington Posta da se jedan od bliskih Putinovih saradnika sukobio s njime oko rata, ali je rekao da se o tome kao i o drugim pitanjima otvoreno raspravlja.

“Postoje radni argumenti: o ekonomiji, vođenju vojne operacije”, rekao je Peskov novinarima no “to nije znak nikakvog raskola”.

Kremlj tvrdi da Putina podržava velika većina Rusa i da je on nadmoćno pobijedio na izborima 2018.

Ruski politički sistem poznat je po netransparentnosti, a bilo je nesuglasica u pogledu invazije, piše Reuters.

Visokopozicionirani zapadni dužnosnik koji izbliza prati situaciju, ali nije želio biti imenovan jer je riječ o osjetljivom pitanju, rekao je da do sada nije bilo odlazaka važnih saradnika.

Postoje znaci unutarnjih sukoba, pritužbi i sporog odlučivanja “ali nema naznaka da on (Putin) gubi kontrolu”.

Američki dužnosnik koji je iz istog razloga odbio biti imenovan rekao je da i Washington i njegovi saveznici Putinovu poziciju smatraju sigurnom.

Uz jake obavještajne službe koje podržavaju politički sistem satkan od pomno nadziranih poslušnika, bilo bi zbilja teško i opasno za nekoga ko bi krenuo protiv Putina.

Andrew Weiss, stručnjak za Putina u Carnegie Endowment, rekao je da je javno mnijenje u Rusiji manje važno nego na zapadu, da su stvarni protivnici Putina pobjegli ili su u zatvoru, a on je okružen lojalnim saradnicima.

“Pokažite mi osobu koja bi ušla u Putinov ured i rekla mu ‘gotovo je s tobom’. Pa ko bi imao hrabrosti za takvo što?”, pita Weiss, koji je napisao knjigu o Putinu.

Rekao je da bi ruski lider mogao biti svrgnut pučem u Kremlju, pobunom elita ili pučkom bunom poput  “pada Bastilje”. Podsjeća da se irački vođa Sadam Husein održao na vlasti više od deset godina nakon invazije na Kuvajt u čemu je poražen Zaljevskim ratom.

Strahovlada

Tatjana Stanovaja, utemeljiteljica analitičke tvrtke R.Politik smatra da će Putin biti u teškom položaju ako neće imati načina izlaska iz sukoba.

U tom slučaju, elita će pokušati uvjeriti Putina da se povuče, predviđa ona i dodaje da nema naznaka da bi mogao doživjeti udar kojima su svrgnuti bili sovjetski lider Nikita Hruščov 1964. ili Mihail Gorbačov 1991.

“Ako uspije … ispuniti neizrečena obećanja dana eliti i stanovništvu – stabilnost, mir, penzije i plaće – tada mu ništa ne može zaprijetiti”, kaže ona.

“Ali ako … ruska vojska bude potisnuta do starih granica na kojima je bila prije ruske aneksije, ako ukrajinska vojska krene u ofenzivu dalje… i ako budžet ne može sve to podmiriti i počne li kasniti isplata penzija… elite će se postupno mobilizirati”.

Iako ankete u Rusiji pokazuju da raste uznemirenost stanovništva, jedan francuski diplomatski izvor smatra da Putin, koji vlada utjecajnim državnim medijima, može zadržati uzde vlasti.

“Ne zaboravimo strahovladu”, rekao je izvor. “I dalje mislim da će većina Rusa podržati Putina bez obzira što ovaj odluči”.

Da bi Putin pao s vlasti on bi morao spektakularno izgubiti rat, smatra visokopozicionirani evropski dužnosnik.

Ako i kada dođe vrijeme za to, malo je vjerovatno da Putinov nasljednik bude prijatelj blizak Evropi, predviđa Brent.

“Ljudi koji će odlučivati su tvrdi. Nećemo u Kremlju vidjeti umiljatog liberala”.

Izvor: Agencije