The Times: Putinova propala invazija mogla bi koristiti Tajvanu

Da li je kineski lider spreman da napadne Tajvan u budućnosti, budući da mu Putinova invazija na Ukrajinu pokazuje šta ne može biti postignuto, piše The Times.

Kina se, uprkos ubrzanoj modernizacije vojske, nije borila u ratu od 1979. (EPA)

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, postavilo se pitanje da li bi Kina mogla djelovati na Tajvanu dok je svijet zaokupljen Putinovim napadom na Kijev, pogotovo zbog sastanka ruskog i kineskog predsjednika uoči samog rata, piše The Times.

Iako se to nije desilo, ono što će kineski lider Xi Jinping reći o Tajvanu na partijskom kongresu sljedeće sedmice posmatrat će se kroz prizmu budućeg rata u Aziji, dodaje se u članku.

Pretjerani odgovor Pekinga na posjetu Nancy Pelosi, predsjednice Predstavničkog doma SAD-a, Tajvanu prije nekoliko mjeseci činio se kao neka vrsta probe.

Budući da kineski nacionalisti tvrde da nijedna opcija nije isključena što se tiče nacionalnog ujedinjenja sa Tajvanom, oni će htjeti da Xi, koji na kongresu traži svoj treći predsjednički mandat, ide još dalje.

Zapadno naoružavanje

Međutim, The Times postavlja pitanje da li je kineski lider spreman na ovo, budući da mu Putinova invazija na Ukrajinu pokazuje šta ne može biti postignuto. Rusija je htjela smijeniti režim u Kijevu u nekoliko dana, a Peking sigurno planira isto za Tajvan.

Također, dodaje se, otpor Tajvana koji je kineska vojska dugo potcjenjivala, mora biti uzet u obzir. Sada se ovo dešava i pod utjecajem ukrajinskog otpora Rusiji, a ni Kina to nije mogla ranije predvidjeti.

Također, ono što je ključno jeste i to da Kina nije mogla predvidjeti ni tako entuzijastičan odgovor SAD-a i njegovu podršku Ukrajini. Peking je nakon američkog povlačenja iz Afganistana smatrao da će SAD sada izbjegavati skupe i duge vojne angažmane te da će zbog toga njegova podrška Tajvanu biti uglavnom retorička.

Međutim, velika vojna pomoć Kijevu, ne samo od SAD-a nego od NATO saveznika i Velike Britanije, pokazala je Xiju da je Zapad sposoban da zadaje udarce agresoru.

Bidenova administracija je nedavno odobrila šesti vojni paket Tajvanu, prodaju oružja u vrijednost od 1,1 milijardi eura, koja uključuje 60 Harpoon raketa.

Amerikanci ovim pokušavaju provesti strategiju odvraćanja Kine od napada.

Faze rata

Tajvanski vojni analitičari primjećuju da je Ukrajina hendikepirana velikim vremenskim periodom isporuke zapadnog oružja te ističu da je Tajvan kao otok okružen neprijateljskom mornaricom još više ranjiv, zbog čega je gomilanje oružja već krenulo.

The Times postavlja pitanje koliko bi Tajvan izdržao te da li bi SAD odustao od svoje pozicije neodređenosti u slučaju rata, dodajući da se čini da Peking prilagođava svoje borbene planove u skladu sa Putinovim grešakama.

U članku se dodaje da bi, sudeći po vojnim vježbama, Xi vjerovatno počeo sa raketnim i zračnim napadima kako bi paralizirao vladu i vojnu komandu, nakon čega bi uslijedili cyber napadi i pomorske operacije, odnosno ekonomska blokada. Sljedeća faza bi bio pokušaj da se suprotstavi američkim snagama i vojnoj pomoći otoku, a nakon toga bi se borbe vjerovatno pauzirale, kako bi se Tajvanu ponudila opcija predaje te kako bi uslijedio diplomatski pristup prema SAD-u da bi se postigao dogovor.

Međutim, Kina se, uprkos ubrzanoj modernizacije vojske, nije borila u ratu od 1979. Također, zbog Putinovih grešaka u Ukrajini i Siriji, Xi možda gubi povjerenje u svog prijatelja iz Kremlja ali i u sposobnost vlastitih generala, čemu se Tajvan i nada, zaključuje list.

Izvor: Agencije