Kakva budućnost čeka CIA-u nakon povlačenja iz Afganistana?

Mnogi dovode u pitanje sposobnosti CIA-e unutar Afganistana nakon odsustva američkih snaga na terenu, što zahtijeva prilagođavanje potpuno drugačijem i haotičnijem operativnom okruženju, uz ograničene raspoložive resurse u isto vrijeme.

Talibanski borac na kontrolnom punktu u gradu Kandahar nakon što je pokret preuzeo kontrolu nad Afganistanom (EPA)

Washington – Nakon što je okončano povlačenje američkih snaga, Centralna obavještajna agencija (CIA) suočava se s novim izazovima u praćenju dešavanja u Afganistanu i procjeni opsega rizika koji bi odatle mogli ugroziti američke interese.

Douglas London, bivši direktor jedinice za borbu protiv terorizma u CIA-i, sažeo je ove izazove u tweetu, u kojem je rekao: ”Američko povlačenje i raspad vlade u Kabulu lišava nas mogućnosti hvatanja terorista, prikupljanja informacija od njih i uvida o planove terorističkih operacija, a u nekim slučajevima su najvažnija stvar dokumenti i papiri koje nađemo kod terorista.”

Pesimistična rana procjena

Direktor CIA-e William Burns naglasio je na saslušanju Odbora za obavještajne poslove Senata u aprilu da njegova agencija neće napustiti Afganistan kada američke oružane snage izađu iz te zemlje, rekavši: “CIA će tamo zadržati niz sposobnosti.”

Međutim, Burns je dodao važno upozorenje, rekavši: “Kada dođe vrijeme za povlačenje američkih snaga, sposobnost prikupljanja informacija, uočavanja prijetnji i djelovanja po tom pitanju će se smanjiti. To je jednostavna činjenica.”

Tradicionalno, CIA i oružane snage oslanjaju se jedna na drugu u ratom i sukobima zahvaćenim područjima. Vojska pruža zaštitu koja omogućava obavještajnim agencijama slobodniji rad, dok obavještajne službe pružaju ključne informacije neophodne za planiranje, upravljanje i izvođenje vojnih operacija.

Najnoviji odnosi CIA-e s Afganistanom sežu do jedne od njenih najuspješnijih operacija u 1980-im, kada je naoružala afganistanske mudžahedine, što im je pomoglo u protjerivanju sovjetske vojske. U posljednjih 20 godina operativci CIA-e su se rasprostranili po cijeloj zemlji.

Prije invazije na Afganistan 7. oktobra 2001. godine, agencija je počela paravojne aktivnosti u saradnji s afganistanskim snagama neprijateljski nastrojenim prema talibanima i mreži Al-Kaida, predvođenim “Sjevernom alijansom” komandanta Ahmeda Shaha Massouda. Borbene aktivnosti koje je provodila agencija postale prepoznatljivo obilježje uz njene tradicionalne špijunske aktivnosti.

Veze CIA-e s različitim grupama omogućile su uvođenje mnogih njenih timova u Afganistan tajnosti u roku od 15 dana nakon napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine.

Prvi Amerikanac ubijen na početku američkog rata u Afganistanu 2001. godine bio je oficir CIA-e Johnny Spann, kao jedan od 18 oficira CIA-e koji su poginuli u Afganistanu u posljednja dva desetljeća.

U početku su bile ‘zlatne godine’

U prvim godinama rata, agenti CIA-e mogli su se lako kretati kako bi se sastali s izvorima i prikupili informacije, kako navodi bivši oficir CIA-e Douglas London u članku obavljenom na portalu Just Security.

London kaže: “Mogli smo se kretati bilo gdje po Afganistanu. Mogao sam se voziti po Kabulu, Jalalabadu ili Khostu. Mogao sam otići do centra grada i popiti čaj u bilo kojem kafiću.”

Međutim, bivši obavještajac govori da se to kasnije promijenilo, jer su se “sigurnosne mjere povećale, pa smo počeli raditi iza ovih ogromnih utvrda, a to komplicira zadatke i otežava njihovo izvršavanje”.

S druge strane, kritičari CIA-e kažu da su operacije u Afganistanu pratile brojne velike greške, da su tehnike ispitivanja osumnjičenih uključivale zlostavljanja i mučenja, a napadi bespilotnim letjelicama često su rezultirali pogibijom civila.

Afganistan i promjena obavještajnih misija

Tradicionalno, CIA provodi tri primarna zadatka: špijunažu radi prikupljanja obavještajnih podataka, analizu tih informacija i provođenje tajnih operacija.

Fokus agencije značajno se promijenio nakon ”napada 11. septembra”, kako se spominje u CIA-inoj literaturi i onome što je o njima napisano u svjedočenjima njenih bivših zvaničnika.

Brojni su glasovi koji sada pozivaju ovu obavještajnu agenciju da se prihvati zadatka reustroja nakon afganistanskog iskustva i njegovog gorkog kraja za Sjedinjene Američke Države.

Dok se Amerikanci nadaju da će odahnuti nakon povlačenja američkih snaga iz Afganistana, niko ne zna hoće li antiterorističke sposobnosti i dalje moći otkriti prijetnje iz Afganistana, preduprijediti ih i uništiti. Također, niko ne zna kakva će biti budućnost odnosa s Afganistanom i hoće li se kasnije vratiti kao izvor prijetnje Amerikancima.

Mnogi analitičari dovode u pitanje sposobnosti CIA-e unutar Afganistana nakon odsustva američkih snaga na terenu, što zahtijeva prilagođavanje potpuno drugačijem i haotičnijem operativnom okruženju, istovremeno uz ograničene raspoložive resurse.

Direktor CIA-e William Burns naglašava da je agencija spremna izvesti operacije i prikupljati obavještajne podatke o Afganistanu s udaljenosti.

Međutim, u nekoliko javnih izjava nije otkrio detalje boravka ili odlaska obavještajne agencije sa afganistanskog teritorija, niti kako će se tamo obavljati budući poslovi i zadaci. Mnogi analitičari ukazuju da će aktivnosti agencije biti ograničene, posebno u opasnim područjima izvan glavnog grada, Kabula.

Očekuje se ‘drugačije okruženje’

Očekuje se da će, nakon povlačenja američke vojske, Afganistan postati drugačije okruženje od onog prije povlačenja, u smislu prikupljanja obavještajnih podataka, saradnje s lokalnim agentima i izvođenja nekih misija i borbenih operacija putem operativaca ili bespilotnih letjelica.

S obzirom da talibanska vlast nije doprla do provincije Panjshir i drugih sjevernih područja, pojedini posmatrači očekuju da će se neke afganistanske grupe i etničke skupine suprotstaviti pokretu. Prema tome, bit će lako održati američko obavještajno prisustvo u područjima koja kontroliraju neke od ovih etničkih skupina.

Sjedinjene Američke Države mogu osigurati novac, opremu za prikupljanje informacija, obuku i usmjeravanje, kao paravan za prikupljanje obavještajnih informacija koje ih se tiču i iskorištavanje njihovih vojnih sposobnosti.

Zbog svega ovoga, okončanje američkog vojnog prisustva u Afganistanu pretvara sukob u obavještajni rat, kako bi se spriječilo da se Afganistan ponovo pretvori u sigurno utočište za one koji žele ugroziti Sjedinjene Američke Države i njene interese.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO