Bojkot trgovina zahvata regiju: Imaju li takve mjere efekta
Nakon Hrvatske i BiH, bojkot se proširio i na Crnu Goru.

Brojkot trgovačkih lanaca koji je krenuo iz Hrvatske sada je zahvatio susjednu Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, zbog onoga što aktivisti opisuju kao previsoke cijene prehrambenih proizvoda.
Inicijatori bojkota ističu kako je cilj akcije pritisnuti vlasti i poslodavce da poduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plate i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana.
Nastavite čitati
list of 3 items‘Država može poduzeti mjere, ali i potrošači trebaju mijenjati navike’
Potrošači u Hrvatskoj pozvani na bojkot tri trgovačka lanaca i tri proizvoda
Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini se nakon uspjele građanske akcije u Hrvatskoj šire pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u petak, 31. januara 2025. godine, kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda.
U Crnoj Gori je premijer Milojko Spajić također podržao bojkot trgovina također najavljujen za 31. januar.
Inicijatori akcije pozivaju građane da na dan bojkota ne kupuju ništa, da kuhaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima.
U međuvremenu, platforma “Halo inspektore” u Hrvatskoj pozvala je u ponedjeljak potrošače da prošire bojkot u petak. Pozvali su građane da se suzdrže od bilo kakve trgovine, a da dan ranije, u četvrtak, započnu sedmični bojkot trgovačkih lanaca, Lidla, Eurospina i dm-a, te tri proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.
Vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Denis Berberović rekao je za Al Jazeeru da potrošački bojkoti mogu imati najmanje dva efekta.
“Kratkoročni bojkoti, na jedan ili nekoliko dana, šalju povratnu informaciju kompanijama da su potrošači nezadovoljni njihovom ponudom – bilo da su nezadovoljni cijenom, kvalitetom ili bilo kojim drugim aspektom ponude. Povećana kupovina prije ili poslije tog jednog ili nekoliko dana bojkota naravno umanjuje efekat bojkota jer kompanija poraste promet prije ili poslije bojkota, tako da se ukupan promet tih dana zapravo ne mijenja”, rekao je Berberović. “Dugoročni bojkoti, kao što je bio u slučaj sa izraelskim kompanijama i brendovima kada je Izrael brutalno napao Palestinu, imaju naravno znatno veće efekte jer predstavljaju ozbiljnu i dugoročnu reakciju potrošača, što za posljedicu ima dugoročan pad prometa”, dodao je.