EU: ‘Praktičan i politički značaj’ izgradnje mostova na rijeci Ibar

Glasnogovornik Evropske unije naveo je da izgradnja dva nova mosta preko rijeke Ibar u Mitrovici “ima i praktičan i politički značaj” te da svaki infrastrukturni projekat između Sjeverne i Južne Mitrovice zahtijeva blisku koordinaciju i dijalog između svih uključenih zajednica, piše Radio slobodna Evropa (RSE), prenosi Beta.

“Neophodno je da takvi projekti odražavaju volju i potrebe lokalnih zajednica”, navodi se u odgovoru za RSE.

Kamen temeljac za izgradnju mostova preko rijeke Ibar položen je 1. jula u prisustvu vršioca dužnosti premijera Kosova Albina Kurtija koji je naveo da je cilj povezivanje Sjeverne Mitrovice s većinskim srpskim stanovništvom s Južnom Mitrovicom gdje živi većinsko albansko stanovništvo.

On je naveo i da se njegova vlada zalaže za veću “komunikaciju, cirkulaciju, saradnju i razmjenu između sjevera i juga”.

Peticija protiv izgradnje mostova

Za izgradnju ova dva mosta, jednog za pješake i drugog za saobraćaj, Vlada Kosova je izdvojila oko tri miliona eura, a završetak radova se očekuje najesen.

U međuvremenu je Srpska lista, najveća partija Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, inicirala pokretanje potpisivanja peticije protiv izgradnje mostova preko rijeke Ibar.

Predsjednik Srpske liste Zlatan Elek izjavio je za Radio-televiziju Srbije da je cilj peticije pokazati “jedinstven stav srpskog naroda da ne prihvata jednostrano donete odluke o projektima na štetu srpske zajednice”.

Dodao je da će se peticija moći potpisati u naredna dva dana, nakon čega će biti proslijeđena međunarodnoj zajednici.

Most poznat po etničkim sukobima

Mostovi se grade odmah pored glavnog mosta preko Ibra, koji je dio Sporazuma o slobodi kretanja, postignutog u okviru dijaloga Kosova i Srbije.

Na tom mostu se nalaze vojne misije NATO-a na Kosovu (KFOR), jer je poznat po etničkim sukobima u poslijeratnom periodu, što je glavni razlog njegovog zatvaranja, podsjeća RSE.

Trenutno je otvoren samo za pješake, a Vlada Kosova je u julu prošle godine najavila njegovo otvaranje za saobraćaj, što je podiglo tenzije i izazvalo reakcije međunarodne zajednice.

Vršilac dužnosti premijera Kurti je rekao da vlada nikada neće odustati od otvaranja glavnog mosta.

Iz Evropske unije u pisanom odgovoru za RSE navode da EU trenutno provodi strukturnu procjenu mosta u Mitrovici i urbanističku studiju okolnog područja, s obzirom na vrijeme koje je proteklo od završetka njegove revitalizacije.

Dodaju da su kosovske vlasti obaviještene o provođenju te procjene te da ona ne signalizira “nikakve promjene u postojećem stanju, ali ima za cilj osigurati da sve odluke o budućnosti mosta budu donesene na osnovu ažurnih, tačnih i objektivnih tehničkih podataka”.

“EU blisko koordiniše sa svojim međunarodnim partnerima na Kosovu u vezi s budućnošću mosta”, navodi se u odgovoru EU.

Historija dogovora o mostu

Kosovo i Srbija su otvaranje mosta preko Ibra u Mitrovici za saobraćaj dogovorili u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa 2014. godine. Predviđena je takozvana revitalizacija mosta s ciljem uklanjanja svih barikada koje su postavljali lokalni Srbi i stavljanje mosta u funkciju.

Potom je 2016. dogovoren novi implementacijski plan, čiji je cilj bio prevazilaženje nesuglasica o različitim interpretacijama prethodnih zaključaka. Prema novom planu implementacije, potpuno otvaranje mosta je trebalo biti u januaru 2017. godine.

Radovi na revitalizaciji mosta su završeni tek u junu 2018. godine, a most, u koji je uloženo 1,5 miliona eura, nikada nije otvoren za motorna vozila, već samo za pješake.