Euractiv: Zašto su evropski lideri odgodili dogovor o najvišim pozicijama u EU-u

Lideri država članica Evropske unije nisu uspjeli postići preliminarni dogovor za tri najviše pozicije u Uniji.

Očekivalo se da će neformalna večera u ponedjeljak rezultirati 'političkim dogovorom' za najviše pozicije u EU, što se na kraju, ipak, nije desilo (REUTERS/Johanna Geron)

Lideri država članica Evropske unije nisu u ponedjeljak uspjeli postići preliminarni dogovor za tri najviše pozicije u Uniji za narednih pet godina, uprkos očekivanjima da će postići brzi sporazum, a briselski portal Euractiv piše zbog čega nije došlo do dogovora.

Očekivalo se da će neformalna večera u ponedjeljak rezultirati “političkim dogovorom” da se aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovno imenuje za drugi mandat, Portugalac Antonio Costa za predsjednika Evropskog vijeća, a Kaja Kallas iz Estonije za šeficu vanjske politike, prenosi Tanjug.

Prema nekoliko neimenovanih diplomata EU-a, piše Euractiv, problem nije bio drugi mandat za Von der Layen ili drugih kandidata za najviše pozicije, jer su se pregovarači za tri glavne političke grupe u Evropskoj uniji – EPP, socijalisti i liberali, složili o tome prije nego što su krenuli u glavni dio samita.

Štaviše, lideri Hrvatske, Finske i Nizozemske nagovijestili su da je diskusija o trojci gotovo riješena.

“Bilo je više pitanje od čega se sastoji kompletan paket? Kako da se izgradi povjerenje da i parlament prihvati rješenje?”, rekao je finski premijer Petteri Orpo novinarima.

Njih 13 od 27 lidera EU-a koji pripadaju EPP-u desnog centra, željeli su da se njihovi dobri izborni rezultati pretoče u veći udio moći i pozicija.

“Mislili smo da je to gotova stvar, ali EPP je odlučio drugačije”, rekao je jedan diplomata EU-a.

To znači, navodi Euractiv, da oni žele razmotriti nominiranje lidera EPP-a za drugu polovinu petogodišnjeg mandata na funkciji Evropskog vijeća.

Prema sporazumima EU-a, predsjednik Evropskog vijeća se bira na mandat od dvije i po godine, koji se može jednom obnoviti.

Neformalni dogovor

Do sada je uvijek postojao neformalni dogovor između stranaka i lidera da će mandat sadašnjeg predsjednika biti obnovljen za još jedan mandat bez mnogo debate, kao što je to učinjeno za Charlesa Michela.

Međutim, dvojica diplomata EU-a izjavila su za Euractiv da EPP želi osigurati da neće morati ponovno birati socijalistu za drugi mandat.

Socijalisti su, u međuvremenu, tvrdili da nema razloga da se ne poštuje tradicija i procedura.

“Sada je više pitanje odnosa snaga između EPP-a i S&D-a koji je spriječio da se sporazum objavi večeras”, rekao je drugi diplomata EU-a.

Osim toga, neki lideri Evropske unije, posebno iz EPP-a, izrazili su zabrinutost zbog tekuće istrage o korupciji nad bivšim Kostinim zvaničnicima vlade.

Iako je postupak doveo do toga da on podnese ostavku prošlog novembra, niko nije zvanično optužen za kriminal, ali nakon samita, izvori iz EPP-a rekli su da Kosta ima još nešto uvjerljivo da uradi.

Uvečer su u diskusiju pokušale da se ubace i druge pozicije na visokom nivou, kao što je sljedeće imenovanje šefa Evropske centralne banke (ECB) poslije 2027. godine kao i mjesto generalnog sekretara NATO-a, koje će vjerovatno otići odlazećem liberalnom nizozemskom premijeru Marku Rutteu, sugeriraju ljudi upoznati s diskusijama.

Pitanje desnice

Kako se navodi, uprkos dobicima krajnje desnice i desnih konzervativaca na izborima za EU, oni se zvanično ne razmatraju u raspravi o najvišim pozicijama.

“Volja evropskog naroda je danas u Briselu ignorirana – rezultat evropskih izbora je jasan: desničarske stranke su ojačale, ljevica i liberali izgubili tlo pod nogama”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban poslije samita.

Iako su italijanska premijerka Giorgia Meloni i njena stranka ECR viđeni kao potencijalni tvorci dogovora s Von der Layen prije izbora, to više nije slučaj.

“Sasvim je jasno da podrška u Evropskom parlamentu sljedećem predsjedniku Komisije ne može biti zasnovana na desničarskim i desnim populističkim strankama”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz novinarima prije razgovora, a to njegovo upozorenje ponovio je i treći diplomata EU-a u razgovoru za Euractiv, koji je insistirao na tome da tvrdo desničarske ili populističke stranke nisu dio pregovora.

Diplomate EU-a su naglasile da se to može postići računanjem na “centrističku većinu” EPP-a, socijalista i liberala i bez desničarskih stranaka koje su dalje od EPP-a.

Prema informacijama briselskog portala, to shvatanje osporavaju konzervativni lideri kao što je Meloni.

Izvor: Agencije