Izbori u Japanu: Neizvjesnost iduće vlade i ekonomske perspektive
Vladajuća koalicija pala je s 279 na 215 mjesta u Donjem domu Parlamenta, čime je ostvaren najlošiji izborni rezultat te koalicije otkako je nakratko izgubila vlast 2009.

Japanska vladajuća koalicija izgubila je parlamentarnu većinu na nedjeljnim nacionalnim izborima, čime se povećala neizvjesnost sastava iduće vlade i vođenja četvrte najveće svjetske ekonomije.
Liberalno-demokratska stranka (LDP) premijera Shigerua Ishibe, koja je vladala Japanom gotovo cijelu njegovu poslijeratnu historiju i mlađi koalicijski partner Komeito osvojili su 215 mjesta u Donjem domu Parlamenta od ukupno 465, izvijestila je javna televizija NHK.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Veće obaveze za male poduzetnike, u Banjoj Luci zatvoreno 580 radnji
- list 2 of 4Ukrajinski suverenitet narušavan je mnogo prije Trumpa
- list 3 of 4Bitcoin premašio 112.000 dolara i dostigao novi maksimum
- list 4 of 4Hrvatska povećala izvoz za 5,3 posto, a uvoz za 0,5 posto
To je pad sa 279 mjesta koje su imali prije izbora, čime je ostvaren najlošiji izborni rezultat te koalicije otkako je nakratko izgubila vlast 2009. Keiichi Ishii iz Komeita, koji je prošlog mjeseca preuzeo dužnost novog čelnika te stranke, izgubio je čak i u svom okrugu, piše Reuters, prenosi Hina.
“Ovi su izbori bili vrlo teški za nas”, rekao je Ishiba tmurnog izgleda za TV Tokyo.
Najveći pobjednik večeri, glavna opozicijska Ustavno-demokratska stranka Japana (CDPJ), osvojila je 148 mjesta, u odnosu na prethodnih 98, jer su birači kaznili Ishibinu stranku zbog skandala s finansiranjem i inflacije.
Moguća politička nestabilnost
Takav ishod mogao bi natjerati stranke na teške pregovore o podjeli vlasti kako bi vladale, što bi potencijalno dovelo do političke nestabilnosti dok se zemlja suočava s ekonomiskim preprekama i napetom sigurnosnom situacijom u istočnoj Aziji.
“Ovo nije kraj, već početak”, rekao je čelnik CDPJ-a Yoshihiko Noda na konferenciji za medije, dodajući da će njegova stranka raditi s drugim opozicijskim strankama u cilju promjene vlasti.
Ishiba je ranije tokom noći rekao da će pričekati do konačnih rezultata prije nego što razmotri potencijalne koalicije ili druge dogovore o podjeli vlasti. Japanski premijer raspisao je prijevremene izbore odmah nakon što je prošlog mjeseca izabran na čelo stranke, nadajući se da će osvojiti mandat za svoje premijersko mjesto. Njegov prethodnik Fumio Kishida dao je ostavku nakon što mu je pala podrška zbog ljutnje javnosti zbog krize troškova života i skandala s neevidentiranim donacijama zastupnicima.
Izbori su održani devet dana prije nego što glasači u Sjedinjenim Američkim Državama – najbližem japanskom savezniku – izlaze na birališta u još jednom nepredvidivom glasanju.
Pad jena na najniži nivo u tri mjeseca
Nakon konačnih izbornih rezultata kurs jena je pao na najniži nivo u tri mjeseca prema dolaru, a očekuje se i pad cijena japanskih dionica, dok prinosi na dugoročnije državne obveznice rastu, jer ulagači već reaguju na neizvjesnost.
“Sud glasača o vladajućem bloku bio je oštriji nego što se očekivalo. Neizvjesnost kontinuiteta administracije je povećana, a tržište dionica će sutra vjerovatno reagovati rasprodajom, posebno među stranim ulagačima”, smatra Saisuke Sakai, viši ekonomist u kompaniji Mizuho Research and Technologies.
Manje stranke, poput Demokratske stranke naroda (DPP) ili Japanske stranke inovacija, sada bi se mogle pokazati ključnim za formiranje vlade. DPP je osvojio 28 mjesta, a Japanska stranka inovacija 38 mjesta. Ali obje stranke predlažu politiku koja nije u skladu s linijom LDP-a. Čelnik DPP-a Yuichiro Tamaki nije odbacio mogućnost saradnje s koalicijom predvođenom LDP-om, ali čelnik Inovacijske stranke Nobuyuki Baba odbacio je takvu ideju.
Glavobolje za centralnu banku
DPP poziva na smanjivanje japanskog poreza na promet, koji sada iznosi 10 posto, na svega pet posto dok realne plate ne porastu, što je, međutim, politika koju LDP ne podržava, dok je Stranka inovacija obećala strožija pravila o donacijama kako bi se politika očistila.
Politička neslaganja bi, također, mogla uzrokovati glavobolju Japanskoj centralnoj banci (BOJ) ukoliko Ishiba odabere partnera koji podržava politiku održavanja kamatnih stopa blizu nule, budući da ih BOJ želi postepeno povećavati jer želi odviknuti Japan od desetljeća velikih monetarnih poticaja.
“S fluidnijim političkim krajolikom promicanje ekonomske politike, koja uključuje povećanje poreza radi finansiranja odbrambenih troškova, postat će mnogo teže. Bez jake vlade BOJ-u bi bilo teže podići stope i držati slab jen pod kontrolom”, ocjenjuje Masafumi Fujihara, vanredni profesor politike na Univerzitetu Yamanashi.