Ukrajina očekuje nove napade na Kijev, Rusija se sprema za dugi rat

Vlade Evropske unije složile su se o devetom paketu sankcija Rusiji zbog napada Moskve na Ukrajinu, saopštile su diplomate EU.

Paket će biti formalizovan kroz ono što EU naziva “pisanom procedurom” do sutra u podne, prenio je Reuters.

“Sankcije dogovorene. Pisana procedura do sutra u podne”, rekao je jedan od diplomata.

Američka vojska će proširiti obuku ukrajinskog vojnog osoblja u Njemačkoj, saopćio je Pentagon. Obuka će uključivati i obuku sa kombinovanim naoružanjem, prenio je Reuters.

Glasnogovornik Pentagona, brigadni general Patrick Ryder, rekao je da će nova obuka uključivati približno 500 Ukrajinaca mjesečno i neće zahtijevati povećanje raspoređivanja američkih trupa u Evropi.

Ukrajinski general Oleksij Gromov rekao je na konferenciji za novinare da Rusija, iako ne očekuje da će Moskva pokrenuti napad iz Bjelorusije, na bjeloruskom tlu trenira nove snage a tu je, dodao je, premijestila i borbene avione.

“Kremlj traži način da preokrene rat u produženi oružani sukob”, dodao je.

Zamjenica ministra odbrane Hana Malyar upozorila je na istoj konferenciji da ne smije biti opuštanja, jer je konačni cilj Rusije da osvoji cijelu Ukrajinu.

Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine očekuje nove ruske napade na Kijev u prvim mjesecima 2023.

Većina borbi se dešava na istoku i jugu zemlje ali general Valerij Zalužni u intervjuu za Economist upozorio je da će glavni grad ponovo biti meta.

“Veoma važan strateški zadatak je stvoriti rezerve i pripremiti se za rat koji se može desiti u februaru, u najboljem slučaju u martu, a u najgorem krajem januara”, rekao je.

“Rusi pripremaju nekih 200.000 novih vojnika. Ne sumnjam u to da će ponovo pokušati krenuti na Kijev. Napravili smo sve kalkulacije, koliko tenkova i artiljerije trebamo”, dodao je, naglasivši da je Ukrajini zbog toga potrebna vojna pomoć saveznika.

Polovina korisnika u Kijevskoj oblasti nema električnu energiju, izjavio je načelnik regionalne vojne uprave Aleksej Kuleba.

“Vremenske prilike utiču na tempo rada na oštećenoj mreži. Do sada je 50 posto potrošača ostalo bez napajanja”, napisao je Kuleba na svom Telegram kanalu i dodao da su mokar snijeg i udari vjetra izazvali dodatne vanredne nestanke struje, prenio je TAS S.

Osim u Kijevskoj oblasti, restrikcije struje uvedene su i u Odeskoj, Žitomirskoj i Hmeljničkoj oblasti. Dan ranije, nacionalna energetska kompanija Ukrenergo saopštila je da tokom prethodnog dana u Ukrajini nije bilo restrikcija, što je bilo omogućeno samo zato što je mreža bila priključena na svih devet blokova u tri nuklearne elektrane koje su pod kontrolom Kijeva.

Djelimična mobilizacija u Rusiji omogućila je Moskvi da uspori ukrajinsku kontraofanzivu kod Kremenaje i Svatova u samoproglašenoj Luganskoj Narodnoj Republici (LNR), izjavio je ukrajinski vrhovni komandant general Valerij Zalužni u intervjuu za britanski Economist.

“Ruska mobilizacija je uspjela”, rekao je Zalužni, prenio je TASS.

Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski se slaže sa tim.

“Oni imaju veoma veliki potencijal u ljudstvu”, rekao je Sirski i dodao da su mobilisane snage usporile ukrajinsku kontraofanzivu kod Kremenaje i Svatova.

Prema Sirskom, mobilizacija je omogućila Rusiji da češće rotira snage, dajući joj više vremena za rekreaciju i oporavak.

“U tom pogledu oni su u prednosti”, istakao je, prenosi Tanjug.

Govoreći o novom talasu mobilizacije u Ukrajini, Sirski je rekao da se trenutno na ovaj ili onaj način bori preko 700.000 Ukrajinaca, a da se 200.000 sprema da učestvuje u borbama.

On je prije svega ukazao na nedostatak municije.

Prvi čovjek poljske policije ranjen je kada je u njegovom štabu u Varšavi eksplodirao poklon koji je dobio tokom posjeta Ukrajini, objavilo je u četvrtak poljsko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Jaroslaw Szymczyk je poklon dobio od jednog od čelnih ljudi ukrajinskih hitnih službi kada je boravio u Ukrajini 11. i 12. decembra.

“Zapovjednik je lakše ranjen i od jučer je u bolnici”, priopćilo je ministarstvo, dodajući da se incident dogodio u srijedu, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

Zasad nije jasno o kakvom se poklonu radi.

Poljski mediji su ranije izvijestili da je u eksploziji u sjedištu policije Szymczyk ranjen, te je oštećen strop zgrade.

Poljska strana je zatražila relevantna objašnjenja od ukrajinske strane, stoji u priopćenju.

Turski predsednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas, odgovarajući na poziv visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella da se Turska pridruži sankcijama prema Rusiji, da evropski političar nema ovlaštnja nad odnosima između Moskve i Ankare.

Erdogan je, nakon povratka sa sastanka u Turkmenistanu, istakao da bi Borrell mogao razgovarati sa turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom jer je to njegov nivo, objavio je televizijski kanal TRT, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.

“Borrell ne može definisati i formalizirati odnose Turske sa Rusijom jer nema ni kvalifikacije, niti sposobnosti da donosi takve odluke”, kazao je Erdogan.

Borrell je nedavno u pismu Evropskom parlamentu naveo da sve dublje veze između Turske i Rusije predstavljaju razlog za veliku zabrinutost, kao i nastavak turske politike da se ne pridružuje restriktivnim mjerama protiv Rusije.

SAD je u četvrtak uveo sankcije jednom od najbogatijih Rusa Vladimiru Potanjinu, kao i ruskoj komercijalnoj banci Rosbank i Interosu, investicionoj holding kompaniji koju kontroliše Potanjin.

Na sajtu američkog ministarstva finansija navodi se da je Rosbank ranije ove godine kupio “Interos”.

Potanjin, kojem je 61 godina, najveći je akcionar Nornikla, a Interos je vlasnik 36 posto te kompanije.

Nornikl je najveći svjetski proizvođač paladijuma i prerađenog nikla i bio je jedna od najvećih “nagrada” na postsovjetskom prostoru prilikom podjele ruskih industrijskih objekata 1990-ih, navodi Reuters.

SAD je danas uveo sankcije za više od 40 pojedinaca kao dio novih sankcija prema ruskom sektoru finansijskih usluga.

Više od 14 miliona tona žitarica izvezeno je iz ukrajinskih luka zahvaljujući Crnomorskoj inicijativi, rekla je visoka dužnosnica Ujedinjenih nacija, dodajući da je “umjerena optimistica” u vezi s izvozom ruskog gnojiva.

Na konferenciji za medije u četvrtak u Ženevi, generalna sekretarica UNCTAD-a Rebeca Grynspan, koja učestvuje u pregovorima, istaknula je da je dogovor Ukrajine i Rusije omogućio da se sedam mjeseci uzastopno smanjuje svjetska cijena prehrambenih proizvoda.

“Premašili smo 14 miliona tona (…) koje su raspodijeljene zahvaljujući Crnomorskoj inicijativi za žitarice”, što je “izuzetno velika količina za tržište”, rekla je, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Ugovor koji su 22. jula potpisali UN, Ukrajina, Rusija i Turska na 120 dana, ublažio je svjetsku prehrambenu krizu izazvanu ratom te je produžen na četiri mjeseca.

Grynspan je upozorila da bi iduće godine moglo doći do nestašice gnojiva.

Vremena je malo jer se sjetva ne može odgađati.

“Zato se trudimo što prije riješiti ovaj problem”, rekla je.

Moskva se žali da ne može prodati svoje gnojivo zbog zapadnih sankcija uvedenih financijskom i logističkom sektoru.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da odluka poljskog Sejma da označi Rusiju kao državu koja sponzoriše terorizam predstavlja antirusku histeriju.

Peskov je odgovorio na zahtjev novinara da prokomentariše odluku donjeg doma poljskog parlamenta da označi Rusiju kao sponzora terorizma, kao i da Moskvu proglasi odgovornom za avionske nesreće 2010. i 2014. godine.

Prema riječima Peskova, poljske vlasti odbijaju se suočiti s istinom i priznati realnost onoga što se dogodilo, prenijela je Izvestija.

Istovremeno, portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je danas da je ta odluka poljskog Sejma neprijateljska, protivpravna, kao i da predstavlja dio zapadne kampanje i da ne može da doprinese u borbi protiv međunarodnog terorizma.

Donji dom poljskog parlamenta usvojio je ranije danas rezoluciju u kojoj se Rusija označava kao zemlja koja podržava terorizam.

Pored toga, u dokumentu se navodi da je Rusija direktno odgovorna za pad malezijskog aviona u julu 2014, kao i za pad aviona poljske vlade u blizini Smolenska 2010. godine.

Evropski parlament usvojio je sredinom novembra neobavezujuću rezoluciju kojom se Rusija označava kao država koja sponzoriše terorizam.

Taj dokument podržalo je 494 zastupnika, protiv je bilo 58, a suzdržano 44.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je rekao da će Rusija proširiti trgovinsku saradnju s novim partnerima uključujući preusmjeravanje plinskih tokova susjedima prema istoku, kako bi se lakše nosila sa zapadnim sankcijama.

Putin je u govoru koji je prenosila televizija rekao da će Rusija razvijati ekonomske odnose s partnerima u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, kako bi osujetila napore Zapada da je ekonomski izolira.

“Uklonit ćemo ograničenja u logistici i finansijama. Zapadne zemlje uvođenjem sankcija pokušale su gurnuti Rusiju na periferiju svjetskog razvoja. No, nikada nećemo krenuti putem samoizolacije”, rekao je, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuterts.

“Naprotiv, širimo i širit ćemo saradnju sa svima kojima je to u interesu”, dodao je.

Ruska prodaja energije Evropi naglo je pala od početka rata u Ukrajini. Putin je rekao da će povećati prodaju plina na istoku te je ponovio svoj plan izgradnje novog “plinskog čvorišta” u Turskoj.

Rekao je da će definirati cijene za prodaju plina u Evropu koristeći “elektroničku platformu”.

Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije smanjit će se za oko 2,5 posto u 2022, saopštio je Putin.

„Smanjenje BDP-a do kraja godine je projektovano na oko 2,5 procenata“, rekao je on, dodajući da se zapadna kalkulacija „o padu ruske ekonomije, kao što vidimo, kao što i svi vide, nije materijalizovala“, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.

Evropski parlament je priznao kao genocid glad u Ukrajini koju su izazvali Sovjeti tokom1930-ih kada je umrlo više miliona ljudi.

U tekstu usvojenom gotovo jednoglasno (507 glasova za, 12 protiv i 17 uzdržanih), eurozasupnici ocjenjuju da je tu glad, poznatu kao “Holodomor”  izazvao “sovjetski režim u namjeri da uništi grupu ljudi namećući namjerno takve uvjete života koji neumoljivo vode do njihovog fizičkog uništenja”, prenosi AFP.

Tokom Holodomora, milioni seljaka su umrli zbog posledica prisilne kolektivizacije poljoprivrede koju je sproveo Staljin.

Vrhovna rada Ukrajine 2006. je proglasila Holodomor aktom genocida nad ukrajinskim narodom.

Ukrajinski grad Herson, kojeg su ukrajinske snage nedavno povratile od Rusa, danas je “potpuno” ostao bez struje zbog jakog ruskog napada na osnovnu infrastrukturu, rekao je regionalni guverner Jaroslav Januševič, prenosi AFP.

Ukrajinski zvaničnici javljaju i da je danas u ruskim napadima na centar Hersona pginulo dvoje ljudi.

Rusi redovno gađaju Herson od kada su ga Ukrajinci povratili prije mjesec dana.

Prema pisanju ukrajinskih medija, grad je danas gađan tri puta.

U jučerašnjem napadu na sjedište regionalne administracije šest osoba je povrijeđeno, objavila je tamošnja vlast.

Zbog gotovo svakodnevnih napada i vrlo teških uvjeta života, vlasti pozivaju stanovnike Hersona da se evakuišu ka sigurnijim zonama, rekao je regionalni zvaničnik Juri Sobolevski.

On je rekao da stotine ljudi napuštaju Herson svakog dana. Ukupno je oko 11.000 stanovnika napustilo grad od kada su ukrajinske vlasti pozvale na dobrovoljnu evakuaciju pošto su povratile taj grad.

Tokom prvih 41 dana ruskog rata u Ukrajini ubijen je 441 civil, rekao je visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Govoreći pred Vijećem za ljudska prava UN-a, Volker Turk je rekao da je njegov ured u periodu od 24. februara do 6. aprila u tri ukrajinske regije dokumentirao pogubljenja po kratkom postupku i direktna ubistva stotina civila.

Predstavljajući izvještaj, Turk je rekao da su direktna ubistva najmanje 341 muškarca, 72 žene, 20 dječaka i osam djevojčica dokumentirana u 102 sela i grada u regijama Kijev, Černjihiv i Sumi.

“Stvarne brojke će vjerovatno biti znatno veće, jer radimo na potvrđivanju dodatnih 198 navodnih ubistava u ovim regijama”, rekao je.

“Imamo čvrste pokazatelje prema kojima ta ubistva po kratkom postupku predstavljaju ratni zločin protiv civilnog stanovništva”, istakao je Turk.

Turk je prošle sedmice posjetio Ukrajinu i iznio potresne detalje nekih ubistava kojia su dokumentirania u izvještaju.

Visoka zvaničnica Ujedinjenih nacija Rebeca Grynspan izrazila je optimizam da će doći do pomaka u pregovorima o omogućavanju izvoza ruskog đubriva.

“Oprezni sam optimista da ćemo uskoro ostvariti značajan napredak (u pregovorima)”, rekla je Grynspan novinarima u Ženevi, izvještava Reuters.

Ona je odbila iznijeti više detalja.

Predstavnici Rusije i Ukrajine su prethodno razgovarali o tome da se Rusiji dozvoli da nastavi izvoz amonijaka, koji se koristi za proizvodnju đubriva, u zamjenu za razmjenu zatvorenika kojom bi se oslobodio veliki broj ukrajinskih i ruskih zatvorenika.

Ukrajinske snage u noći na četvrtak granatirale su grad Donjeck na istoku Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom, u jednom od najvećih napada posljednjih godina, rekli su dužnosnici koje je postavila Rusija u anektiranim područjima.

“Jutros tačno u 7 sati centar Donjecka bio je meta najmasovnijeg napada od 2014. godine”, rekao je na Telegramu Aleksej Kulemzin, gradonačelnik Donecka koji podržava Rusija, prenosi Reuters.

Na civile u našem gradu ispaljeno je 40 raketa iz višecijevnih bacača BM-21 Grad, dodao je Kulemzin.

Napad je opisao kao ratni zločin.

Reuters nije mogao odmah provjeriti izvještaje s bojišta ni s jedne strane.

Rusija je saopćila da je od Vatikana primila izvinjenje zbog prošlomjesečnih komentara pape Franje da su ruski vojnici iz nekih etničkih manjinskih grupa “najokrutniji” borci u ukrajinskom sukobu.

Na brifingu u Moskvi, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da Rusija sada smatra da je stvar zaključena i da se nada konstruktivnom dijalogu između Rusije i Vatikana, prenosi Reuters.

U prošlomjesečnom intervjuu za isusovački časopis America, papa Franjo je govorio o, kako je rekao, okrutnostima ruskih vojnih snaga u Ukrajini.

“Općenito, najokrutniji su možda oni koji su porijeklom iz Rusije, ali ne drže do ruske tradicije, poput Čečena ili Burjata. U svakom slučaju napadač je ruska država, to je sasvim jasno”, rekao je Franjo .

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov papine je komentare nazvao “nekršćanskim” i neshvatljivim.

Sveti Otac je u više navrata ponudio posredovanje Vatikana u rješavanju sukoba, no zbog njegovih oštrih kritika Rusije to je vrlo malo vjerovatno.

Rusija je u četvrtak upozorila Sjedinjene Američke Države da ne šalju svoj protivraketni odbrambeni sistem Patriot u Ukrajinu, navodeći da to povećava rizik od direktnog uključivanja Washingtona u sukob koji je u toku.

“Mnogi stručnjaci, uključujući i one iz inostranstva, sumnjaju u mudrost takvog koraka, koji bi doveo do eskalacije sukoba i povećao rizik od direktnog uključivanja američke vojske u neprijateljstva”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.

Ona je rekla da SAD vrše pritisak na druge zemlje NATO-a za značajniju vojnu podršku Ukrajini, prenosi Anadolija.

“Rusija svo oružje koje se isporučuje Ukrajini smatra legitimnim vojnim ciljevima koji će biti uništeni ili zarobljeni”, rekla je Zaharova.

Predstavnik generalštaba ukrajinske vojske Aleksij Gromov izjavio je da Rusija nastoji rat u Ukrajini pretvoriti u dugu vojnu konfrontaciju i da obučava nove snage na teritoriji susjedne Bjelorusije.

Dodaje da je vjerovatnoća pokretanja vojne operacije sa bjeloruske teritorije i dalje mala, prenosi Reuters.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je 10. oktobra najavio formiranje regionalne vojne grupe sa Rusijom nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objasnivši da je odluka o tome donesena “usljed zaoštravanja situacije na zapadnim granicama Unije Rusije i Bjelorusije”, prenio je ranije TASS.