Zašto je Evropa uznemirena zbog turske uloge u ukrajinskom ratu?

U trenutku kada Turska igra ulogu posrednika između Washingtona i Moskve u sukobu u Ukrajini, posebno kada je riječ o političkim kontaktima i pitanju izvoza žitarica, evropske zemlje uznemirava takva uloga Turske.

Ovu zabrinutost je izrazio visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske unije Josep Borrell.

Koji su razlozi za takvu uznemirenost i strah?

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan intenzivirao je telefonske kontakte sa zaraćenim stranama u ruskom ratu protiv Ukrajine, bilo da osigura sporazum o prolazu ukrajinskog žita, ili da ublaži energetsku krizu, ili da pozove na prekid rata između Moskve i Kijeva.

Prema saopćenju turskog predsjedništva, Erdogan je obavio telefonski razgovor s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, tokom kojeg je izrazio nadu da će rat završiti što je prije moguće.

Erdogan igra na različitim frontovima

U saopćenju Odjela za komunikacije turskog Predsjedništva piše da se tokom posljednjih razgovora između Erdogana i Putina ponovo razgovaralo o energetskom pitanju, ali i o regionalnim pitanjima, uključujući žitni koridor i borbu protiv terorizma.

Čini se da ovakvo djelovanje Turske izaziva bijes Evropljana, budući da je ovakav stav iznio Borrell u pismu upućenom Evropskom parlamentu.

“Produbljivanje ekonomskih odnosa između Turske i Rusije izvor je velike zabrinutosti”, piše u tom pismu, kako prenosi njemačka Funk Media Group.

Gostujući u Al Jazeerinom programu ”Ma weraa al khabar”, Emmanuel Dupuy, voditelj Instituta za predviđanje i sigurnost u Evropi, branio je evropski stav o ulozi Turske i ocijenio ga opravdanim.

Izrazio je uvjerenje da Erdogan igra na različitim frontovima i da ne podržava međunarodnu zajednicu po pitanju zapadnih sankcija uvedenih Rusiji.

Rekao je da Ankara zaobilazi te sankcije i da ima koristi od plinovoda koji prolaze kroz Crno more, iako je članica Sjevernoatlantskog saveza i teži ulasku u EU.

Ankara podržava samo sankcije UN-a

Dupuy ne priznaje tursku ulogu u ukrajinskom ugovoru o izvozu žitarica, tvrdeći da Ankara štiti provedbu sporazuma jer nadzire moreuze Bosfor i Hormuz, kroz koje prolaze brodovi za prevoz žita, te kako je ona, odnosno Ankara, ponudila svoje usluge što se tiče posredovanja između ruske i ukrajinske strane.

To posredovanje nije urodilo plodom jer stvari nisu jasne i atmosfera nije spremna za pregovore dviju strana.

Bilgehan Ozturk, politički analitičar Centra za istraživanje SETA, odbacio je stavove šefa Instituta za predviđanje i sigurnost u Evropi, ističući da Evropljani pate od energetske krize, za razliku od Turske, a pokušali su i prije rata posredovati između Moskve i Kijeva, u čemu nisu uspjeli.

Čak su se i po pitanju sankcija Rusiji Francuska i Njemačka usprotivile stavu Sjedinjenih Američkih Država, ali su na kraju ipak popustile.

Osim toga, načelni je stav Turske, nastavlja Ozturk, da odbacuje jednostrane sankcije nametnute Moskvi, a drži se samo sankcija koje je nametnulo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

‘Spasila svijet od prehrambene krize’

Da je slijedila put Evropljana i Amerikanaca, sada ne bi imala priliku razgovarati s ukrajinskom i ruskom stranom o razmjeni zarobljenika i sporazumu o žitu.

Naglašava da je Turska strana koja je spasila svijet od prehrambene krize.

Važno je napomenuti da je dokument inicijative za sigurnu isporuku žitarica i hrane iz ukrajinskih luka u Istanbulu potpisan 22. jula između Turske, Rusije, Ukrajine i UN-a.

Sporazum je uključivao osiguranje izvoza žitarica koje su zapele u ukrajinskim lukama na Crnom moru u svijet, kako bi se riješila globalna kriza nestašice hrane, koja prijeti humanitarnom katastrofom.