Kanada kao svjetionik istine: Borba za pravdu i sjećanje na žrtve genocida u BiH

U godini kada se obilježava 30. godišnjica genocida u Srebrenici, u svijetu se intenzivira borba za istinu, pravdu i sjećanje. Dok se u Bosni i Hercegovini i dalje svjedoči negiranju ratnih zločina i glorifikaciji osuđenih zločinaca, u nekim državama svijeta, poput Kanade, kultura sjećanja je institucionalizirana i aktivno se brani kroz zakone, obrazovanje i političku podršku.

Među institucijama koje pomažu u toj borbi je i Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK), na čijem čelu je Emir Ramić, istraživač, edukator i lobista za ljudska prava i istinu o ratu u BiH.

“Kanada je jedan od lidera u strateškoj institucionalizaciji kulture sjećanja na genocid u Srebrenici”, naglašava Ramić, podsjećajući da je još 2010. godine Kanadski parlament jednoglasno proglasio 11. juli Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Od tada, svake godine premijeri Kanade, ministri, pokrajinske i lokalne vlasti daju jasne i javne izjave koje potvrđuju činjenice o genocidu te osuđuju njegovo negiranje. “Kanada je jedina zemlja u svijetu koja na osnovu peticije koju je organizovao Parlament krivično sankcioniše negatore genocida u Srebrenici”, dodaje Ramić, ističući da su zbog aktivnosti IGK-a pojedini poznati negatori, poput Srđe Trifkovića, vraćeni s kanadskih aerodroma.

Uprkos tim uspjesima, Ramić otvoreno ukazuje na problem u zemlji vlastitog porijekla: “Ambasadori BiH u Kanadi u više mandata su antibosanski orijentisani. Umjesto borbe za državu koju predstavljaju, oni se bore protiv našeg Instituta.”

Centralna komemoracija u Kanadi povodom tridesete godišnjice genocida u Srebrenici bit će održana u Windsoru, ispred prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori. Očekuju se brojni politički, akademski i kulturni lideri, kao i članovi bosanskohercegovačke zajednice iz cijele Kanade.

“Skupština Grada Hamiltona održala je i posebnu sjednicu povodom 30. godišnjice”, navodi Ramić. Osim svečanih deklaracija i saopštenja, važno je što genocid u Srebrenici ulazi i u obrazovni sistem – već nekoliko godina se izučava u pojedinim kanadskim školama i na fakultetima.

“Često u kanadskim sredstvima informisanja objavljujemo istraživanje i tekstove istaknutih članova našeg Internacionalnog ekspertnog tima. Kanađani dobro znaju o genocidu u Srebrenici, ali i o negiranju genocida, negiranju sudskih, historijskih i naučnih činjenica o genocidu u Srebrenici i glorifikaciji presuđenih ratnih zločina”, ističe Ramić.

Kontrast s Balkanom: Negiranje, glorifikacija i ignoriranje

Za razliku od Kanade, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa sistemskim negiranjem ratnih zločina, posebno onih koji su pravosnažno presuđeni pred međunarodnim sudovima. Genocid u Srebrenici, kojeg su potvrdili i Međunarodni sud pravde i Haški tribunal, ne priznaju mnogi politički lideri u bh. entitetu Republika Srpska te u Srbiji, a osuđeni ratni zločinci, poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, i dalje se u dijelovima regije doživljavaju kao “heroji”.

U BiH je tek 2021. godine donesena odluka kojom je zabranjeno i kažnjivo negiranje genocida i drugih ratnih zločina, a koju je tada nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Iako je ovaj zakon bio važan korak, njegova implementacija ostaje sporna — pravosuđe često oklijeva, a političari iz RS-a otvoreno ga ignoriraju.

Ramić ne krije razočaranje zbog nepostojanja jasne državne strategije BiH za borbu protiv negiranja genocida:

“BiH nema jedinstven plan i program lobiranja za istinu, pravdu i kulturu sjećanja. Dok negatori genocida imaju milione dolara, država BiH nema ni fond za tu borbu.”

Uprkos tome, ističe važnost pojedinačnih napora, među kojima se posebno izdvaja lobiranje za usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN-a, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ta rezolucija, usvojena u maju 2024. godine, bila je rezultat saradnje probosanskih aktera u BiH i izvan nje – a Kanada je bila jedan od sponzora.

Uspjesi IGK-a: jezik, identitet, istina

Pod vodstvom Emira Ramića, IGK je ostvario niz konkretnih rezultata u Kanadi.

On kao najvažnije rezultate ističe to što je bosanski jezik priznat u Kanadi, nacionalni termin “Bošnjak” se upotrebljava u kanadskim statističkim i drugim dokumentima, genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi te dodaje i da je Kanadski parlament jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH. “Rezolucija M-416, donesena u Parlamentu Kanade 19. oktobra 2010. godine, kojom je 11. juli svake godine proglašen kao Dan sjećanja na Srebrenicu u Kanadi i Rezolucija M-587, donesena u Parlamentu Kanade 24. aprila 2015. godine, uključila je genocid u Srebrenici i Dan sjećanja na Srebrenicu kao dio ‘Mjeseca sjećanja, osude i svijesti o genocidu’ svakog aprila u Kanadi.”

Ramić navodi i da je podržana inicijativa za osnivanje Kluba prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu, organizirana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Winnipegu, a genocid u BiH je prezentiran Kanađanima i kanadskim univerzitetima. Osim toga, otkriven je spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran je projekt kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka, a usvojena je peticija Parlamenta Kanade, kojom se traži krivično sankcioniranje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi.

“Jedan od najvažnijih rezultata IGK-a je kanadsko sponzorstvo Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom je 11. juli proglašen Internacionalnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i naša aktivna uloga u procesu lobiranja za rezoluciju.”

Sada, kako najavljuje Ramić, Institut radi na izdavanju knjige o značaju navedene rezolucije i potrebi za globalnom edukacijom o genocidu u Srebrenici.

Kanadski model za svijet

Ono što čelnik IGK-a posebno ističe jeste da Kanada može biti vodilja zemljama širom svijeta, kada je riječ o odnosu prema Srebrenici i ratnim zločinima u BiH.

“Pozitivna praksa iz Kanade u lobiranju za kulturu sjećanja i za bosanskohercegovačke državne interese može se primijeniti i u drugim zemljama”, ističe Ramić i navodi da su u kontaktu s drugim zemljama u kojima žive ljudi iz BiH te dodaje da su spremni prenijeti njihova iskustva.

“Mi smo pomogli da se usvoje rezolucije o parlamentima mnogih država u svijetu kao što su Australija, SAD-a, Evropski parlament i druge.”

Među najvažnijim iskustvima izdvaja se osnivanje Kluba prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu, koji služi kao važan alat za političku edukaciju i diplomatsku podršku BiH.

Dok se u BiH pravda sporo kreće, a politička elita često ignorira međunarodne presude i domaće zakone, dijaspora postaje jedan od ključnih nosilaca sjećanja i borbe za istinu. Kanada, uz pomoć rada IGK-a, pokazuje kako odgovorna država može djelovati: kroz obrazovanje, zakonodavstvo i javnu memoriju.

Nasuprot tome, Bosni i Hercegovini susjedna Srbija još nije priznala genocid u Srebrenici, a političke elite često ohrabruju revizionizam. Ova razlika nije samo pravna, već i moralna.

Borba za istinu o genocidu nije lokalna ni regionalna – ona je univerzalna.