Izrael napao pet zemalja u posljednjih 20 mjeseci

Izrael je u posljednjih 20 mjeseci napao pet zemalja, uzrokujući smrt desetaka hiljada osoba, a stotine hiljada je ranio, destabilizirajući Bliski istok u potpunosti.

Sedmog oktobra 2023. godine počeo je operaciju okupacije palestinskog Pojasa Gaze, počinivši brojne zločine nad civilnim stanovništvom, posljednjih mjeseci napadajući ljude i u redovima za humanitarnu pomoć.

Odbacujući međunarodne pozive na prekid vatre, izraelska vojska provodi brutalnu ofanzivu u Gazi i u posljednje gotovo dvije godine ubila je blizu 56.000 Palestinaca. Većinom žena i djece.

U novembru prošle godine je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se suočava i s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u palestinskoj enklavi.

Za tri mjeseca 3.000 ubijenih u Libanu

Na udaru vlasti i oružanih snaga Izraela potom se u drugoj polovini prošle godine našao Liban. Izrael je bombardirao susjednu zemlju, kako su isticali, da bi eliminirao Hezbollah, vojnu i političku frakciju sa sjedištem u Bejrutu, blisku Iranu. Uspio je nanijeti teške gubitke Hezbollahu, ali su Izraelci u napadima ubili i brojne nevine, među kojima su stotine djece i žena.

U periodu od približno tri mjeseca blizu 3.000 ljudi je poginulo, dok je 13.000 ranjeno u izraelskim napadima do potpisivanja primirja u novembru 2024. Od tada je, prema informacijama vlasti Libana, zabilježeno 3.000 izraelskih kršenja primirja, uključujući smrt više od 200 ljudi i ranjavanje više od 500.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Izrael se trebao u potpunosti povući s juga Libana do 26. januara ove godine. Međutim, rok je produžen do 18. februara nakon što je Izrael odbio ispuniti uvjete. Izrael i dalje održava vojnu prisutnost na pet graničnih ispostava s Libanom.

Udari na Siriju i Jemen

Nakon što je opozicija 8. decembra prošle godine svrgnula s vlasti sirijskog višedecenijskog predsjednika Bashara al-Assada, odgovornog za građanski rat u toj zemlji i bliskog saradnika Rusije i Teherana, Izrael je napao i ovog susjeda. Napali su resurse Vojske Sirije koja je bila u rasulu, kako su iz Tel Aviva istakli, da bi spriječili da oružje dođe u ruke nove vlasti koju smatraju radikalnom i koja bi mogla ponovno potaknuti pitanje okupacije Golanske visoravni, koju Izrael drži pod kontrolom od 1967. godine, a 1981. je anektirao, što izaziva velike tenzije na Bliskom istoku.

Uz to, posljednjih mjeseci Izrael ratuje i s Jemenom. U toj zemlji u sukobu je s proiranskim Husima koji su u nekoliko navrata ispaljivali rakete na izraelske interese u znak podrške Palestincima u Gazi. Od novembra 2023. godine napali su gotovo 100 brodova koji su plovili Crvenim morem ka Eilatu, gradu na krajnjem jugu Izraela.

Meta jednog od posljednjih napada u Jemenu, prema izraelskim zvaničnicima, “bio je načelnik Generalštaba Vojske Husa Muhamed el-Gamari”, vojne frakcije koja kontrolira glavni grad Sana'u i veći dio teritorija Jemena.

Masovno raketiranje Irana

Na koncu, u petak, 13. juna Izrael je izveo masovne raketne napada na Iran usred pregovora ove zemlje o nuklearnom programu sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiji predsjednik Donald Trump kaže da nema ništa s akcijom i poziva na deeskalaciju.

U napadima na Iran vojska Izraela uspjela je ubiti određen broj komandanata i naučnika koji rade na nuklearnom programu ove zemlje. U protekla četiri dana stradale su ukupno 224 osobe, uključujući 70 žena i djece.

Šef Obavještajne službe Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC) i još dva generala ubijeni su u izraelskim napadima u nedjelju.

Deseci su nevinih, civilnih žrtava i u Izraelu, nakon što raketni štit Željezna kupola nije uspjela zaustaviti sve “osvetničke” projektile koje je lansirao Teheran.

Ministar vanjskih poslova Irana Abbas Araghchi rekao je da će iranski odgovor prestati kada Izrael zaustavi napade na Iran.

Iran i Izrael su razmijenili vatru i u oktobru prošle godine, ali daleko manjeg intenziteta.

Iz Izraela do danas nije bilo pomirljivih stavova. Naprotiv. Netanyahu najavljuje još snažnije udare na Iran, kazavši da to čine “zbog opstanka Izraela”.