Klizi li Izrael u građanski rat pod vlašću Netanyahua

„Neće biti građanskog rata“, rečenica je koju je izraelski premijer Benjamin Netanyahu počeo često ponavljati u posljednje vrijeme usljed eskalacije protesta kojima se zahtijeva prekid rata u Pojasu Gaze i sporazum o razmjeni zarobljenika, kada očajnički nastoji prikazati sebe kao Menachema Begina na brodu Altalena prije 77 godina.

Izraelska desnica voli isticati primjer Begina koji je, kao komandant organizacije Irgun, pomirljivim riječima spriječio građanski rat između oružanih jevrejskih vojnih organizacija nakon rata 1948. i prve izraelske vlade na čelu s Davidom Ben-Gurionom, koja je nastojala sve oružane organizacije staviti pod komandu vojske.

Izrael se trenutno suočava s dubokom društvenom podjelom, političkom polarizacijom i neslaganjima oko ključnih pitanja, od zakona o regrutaciji Hareda preko reforme pravosuđa do smjene šefa [sigurnosne agencije] Shin Beta, Ronena Bara. Zbog toga se komentatori i analitičari ponovo osvrću na historijske događaje u vezi sa sukobima unutar cionističkog pokreta, koji su intenzivirani za vrijeme trenutne izraelske vlade.

Mašina otrova

Ofer Aderet, dopisnik za historijska pitanja novina Haaretz, rekao je da detaljna analiza historijskih događaja pokazuje kako je rečenica „Neće biti građanskog rata“ bila isprazna parola. Kao što se desilo u raznim trenucima cionističke historije, upravo desnica je bila ta koja je najviše poticala na sukobe i dijelila narod.

„Desnica je više od bilo koga drugog gurala ljude u građanski rat. Danas u Izraelu, kao i ranije, desnica bi trebala upozoravati na opasnost skliznuća u bratoubilački rat. Ali, čini se, ona potiče na njeg, što predstavlja prijetnju stabilnosti Izraela i njegovom opstanku kao jedinstvene jevrejske i demokratske države“, smatra.

Aderet se osvrnuo na neke od prekretnica u cionističkoj historiji koje su bile obilježene žestokim huškanjem desnice, od onog protiv Haima Arlozorova, ubijenog 1933. godine, do huškanja koje je desnica vodila protiv Yitzhaka Rabina 1995. godine. „Desnica je ta koja nas je nekoliko puta kroz historiju dovela na rub građanskog rata“, rekao je.

Objasnio je da su desničarski aktivisti koristili metode lične represije, zastrašivanja, klevetanja, brutalne propagande i širenja mržnje i laži. „Netanyahu je posljednja osoba na svijetu koja može napisati da ‘neće biti građanskog rata’.“

Aderet smatra da je „Netanyahu kreator političke podjele i poticanja mržnje u Izraelu već generacijama. Ušao je u političku arenu koristeći huškanje protiv Yitzhaka Rabina, a zatim je pokrenuo ‘mašinu otrova’ koja snažno radi i sada, dok traje rat protiv Gaze“.

Netanyahu kao prijetnja

Kao pokazatelj ozbiljnosti prijetnji za unutrašnju stabilnost Izraela, Avigdor Lieberman – lider stranke Izrael naš dom – intenzivno održava sastanke s opozicionim blokovima i briefinge za medije, šaljući poruke da Netanyahu predstavlja egzistencijalnu prijetnju za Izrael i gura ga prema diktaturi te ga hitno treba ukloniti s vlasti.

Lieberman je odlučio otvoriti sedmični sastanak svog parlamentarnog bloka upozorenjem premijeru. „Ako Vlada ne ispoštuje odluku Vrhovnog suda o zamrzavanju smjene šefa Shin Beta Ronena Bara, obratit ću se predsjedniku Isaaku Herzogu sa zahtjevom da smijeni premijera Netanyahua s njegove funkcije.“

„Svi moramo imati na umu da svaki zvaničnik i sve državne institucije moraju biti lojalni kraljevstvu, a ne kralju. U trenutku kada se taj odnos promijeni, demokratija se pretvara u diktaturu. Izrael je na putu da postane Netanyahuovo kraljevstvo, ali ćemo to zaustaviti i onemogućiti“, prenijele su njegove riječi novine Yedioth Ahronoth.

Lieberman je u svom govoru djelovao još ozbiljnije kada je predstavio ilustraciju „crvene linije“ između demokratije i diktature, podsjećajući na ilustraciju koju je premijer Netanyahu predstavio pred Generalnom skupštinom UN-a prošle decenije u vezi s iranskim nuklearnim programom.

Lieberman je objasnio da će „test biti odluka Vlade hoće li ili ne ispoštovati presudu Vrhovnog suda“. Također je doveo u pitanje premijerovu „mentalnu stabilnost“. „Budući da ga poznajem decenijama, gledam ga, njegove izraze lica i njegov govor, moram reći da nisam siguran u njegovu mentalnu stabilnost.“

Duboka država

Pod naslovom „Bit će teško vratiti džina duboke države u bocu“, bivša zvaničnica izraelskog ministarstva vanjskih poslova Tova Herzl napisala je članak za portal The Times of Israel, u kojem je razmotrila rastuću diskusiju o „dubokoj državi“ i njenim implikacijama na budućnost Izraela u kontekstu međusobnog povjerenja između vladinih institucija i naroda.

Navela je da popularizacija izraza „duboka država“ u Izraelu, posebno od strane Netanyahua, podsjeća na „Protokole sionskih mudraca“ – dokument koji je početkom 20. stoljeća objavila obavještajna služba Rusije koja je postojala za vrijeme carstva, a koji navodno sadrži detaljan jevrejski plan za dominaciju u svijetu.

„Ne morate biti historičar da biste shvatili da, kada lideri krive svoje neprijatelje za svoje neuspjehe, put do represije je kratak. Vlastodržac je prikazan kao neko ko radi na spašavanju zemlje, čak i ako to zahtijeva raspad postojećih institucija i davanje njemu i njegovim sljedbenicima sve više i više moći. To je, u stvari, ono što Netanyahu radi“, smatra Herzl.

S obzirom na trenutnu situaciju u Izraelu, vjeruje se da će biti teško vratiti džina – kojeg je oslobodio Netanjahu – i zlu silu predstavljenu dubokom državom natrag u bocu.

Građanski rat

Yossi Ahimeir, predsjednik Upravnog odbora Jabotinsky instituta u Izraelu i kolumnista u Maarivu, upozorio je na posljedice trenutne unutrašnje situacije u Izraelu, ističući da upotreba riječi „izdajnik“, društveni raskol, politička polarizacija i podjela predstavlja faktor koji vodi ka građanskom ratu.

Ahimeir, bivši član Knesseta iz stranke Likud, objasnio je da je riječ „izdajnik“ postala uobičajena u izraelskom javnom diskursu, a posebno među liberalima. „Ne koriste je i ne promoviraju oni koji su marginalna struja u politici, već lideri koji predvode političku scenu. Ako izbije građanski rat, oni će biti odgovorni“, rekao je.

Zapitao se hoće li preživjeti ove teške dane, a da ne dođe do građanskog rata. „Možemo se nadati, ali je teško u to povjerovati jer predvodnici huškanja i oni koji govore o izdaji su lideri stranaka i istaknuti govornici u medijima. Ako izbije građanski rat, oni će biti odgovorni za tu katastrofu“, zaključio je Ahimeir.