Gašenje Koksare izaziva lančanu reakciju od Zenice do Luke Ploče

Najviše su pogođeni Luka Ploče, kojoj je ArcelorMittal bio najvažniji partner, i Željeznice Federacije BiH kojim je angažman sa Mittalom donosio 20-25 posto godišnjih prihoda.

Prema podacima iz ArcelorMittala Zenica, trenutno imaju oko 2.200 zaposlenih (Dado Ruvić / Reuters)

Obustava pogona Koksara u kompaniji ArcelorMittal Zenica ima lančani efekat na različite sektore ekonomije, uzrokujući smanjenje prometa, prihoda i potrebe za radnom snagom. Ovi efekti se osjete ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u susjednim zemljama, jer su povezani lancem snabdjevanja i trgovine.

Među prvima koji su osjetili udarac je Luka Ploče, kojoj je Željezara Zenica bila najznačajniji korisnik usluga u povijesti a zadnjih godina je tu ulogu preuzeo ArcelorMittal Zenica. U 2023. godini Mittal je preko Luke Ploče uvezao 403.570 tona ugljena koji je korišten kao sirovina za proizvodnju koksa, dok je u prvih pet mjeseci 2024. godine uvezeno samo 38.000 tona ugljena. Ova promjena će direktno uticati na promet luke i njene prihode.

Niko od radnika Koksare nije ostao bez posla

Ono što je dobro je da niko od 206 radnika Departmenta Koksara nije ostao bez posla. Iz kompanije su objasnili da su radnici preraspoređeni u druge pogone, a da će nekima od njih kao stručnjacima biti ponuđen posao u pogonima Mittala u zapadnoj Evropi.

“Gašenje Koksare je gubitak, tu nema dileme. To je kao gašenje firme sa barem dvjesto radnika. Pogođeno je i više ako posmatramo lanac u kojem je transport, željeznica i drugo. Sindikat ArcelorMittala je od 2014. godine više puta upozoravao na loše stanje Koksare, tražio od uprave da se pravi nova. Prema našim saznanjima, radilo se o investiciji od nekih 100 miliona dolara. Vlasniku je to vjerovatno bilo previše. Činjenica je da se radilo o starom i dotrajalom postrojenju, to su najbolje osjetili radnici, ali i grad”, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona.

Objašnjava da je Uprava kompanije kao glavni razlog za gašenje Koksare navela visoku cijenu uglja za koksovanje, koja se praktično izjednačila sa cijenom koksa. Odnosno da nastavak proizvodnje nije isplativ. Ali da “nemamo odgovor na pitanje kako je isplativo Koksari u Lukavcu, a nije Zenici”.

“Sada je ArcelorMittal u situaciji da ovisi o vanjskom isporučiocu koksa. Svaki poremećaj u proizvodnji koksa ili transportu može se negativno odraziti na integralnu proizvodnju u Zenici. Da se razumijemo, ovo je privatna firma, sindikat se ne može previše miješati u poslovnu politiku. Ono što je sindikatu najvažnije su radnici. Sindikat je odmah po prijemu akta u kojem je najavljeno gašenje ovog pogona i proglašenje tehnološkog viška, o čemu smo obavijestili sve nivoe vlasti, zauzeo jasan stav prema upravi da niko od 206 radnika Koksare ne smije dobiti otkaz. Da svi moraju biti raspoređeni u druge pogone. To je od strane uprave i učinjeno, svi su radnici dobili nove ugovore u drugim departmentima”, kazuje Mujkanović.

Kaže da u sindikatu žale jer, zbog ovakve situacije, većini radnika koji su bili angažovani na određeno vrijeme nije produžen ugovor, ali da se nadaju da će dio njih uskoro biti ponovo pozvan, jer “to su dobri i vrijedni radnici kojih se poslodavac ne smije olako odreći”.

Željeznice Federacije BiH također osjećaju negativne efekte obustave Koksare u Zenici. Svake godine, ArcelorMittal Zenica donosi im 20-25 posto prihoda, a smanjenje potrebe za prevozom rude će svakako uticati na prihode ovog sektora.

Situacija zabrinjava Rudnik Ljubija u Prijedoru, odakle ArcelorMittal Zenica nabavlja željeznu rudu. Svako smanjenje proizvodnje u Zenici i odluka da ne gomilaju rudu na svojim depoima, utiče i na poslovanje Ljubije čiji je većinski vlasnik u iznosu od 51 posto ArcelorMittal a imaju 780 zaposlenih.

Grupacija će se fokusirati na elektrolučne peći?

Negativni efekti također eventualnog smanjenja nabavke rude iz Prijedora bi se odrazili na Željeznice Republike Srpske, jer ArcelorMittal Zenica čini značajan dio njihovih prihoda. Čak 42 posto godišnjeg prihoda im dolazi od novca dobivenog od ArcelorMittala Zenica za prevoz rude. U 2023. godini su za potrebe zeničke kompanije prevezli ukupno 1.143.969 tona željezne rude i ostvarili od toga prihod od 15.614.830 konvertibilnih maraka (7,98 miliona eura).

“Vjerovatno će doći do smanjenja i proizvodnje i broja zaposlenih dok ne naprave sebi neku poziciju da mogu upaliti elektrolučnu peć u Zenici. Njihova tranzicija ide prema “zelenom čeliku”. Fokusiraće se grupacija na elektrolučne peći. Znam da jednu grade u Austriji, a da drugu rade u Španiji. To je fokus tih velikih kompanija da bi mogle biti konkurentne na tržištu”, smatra Dario Antonić, predsjednik Sindikata ArcelorMittala Prijedor.

Pojašnjava kako ih u Prijedoru očekuje reorganizacija, da se bore da ne dođe do otkaza za radnike, da oni koji ispunjavaju uslove mogu otići u penziju a oni koji izraze želju moći napustiti firmu uz stimulativne otpremnine.

“Pokušaće se zadržati mlađa radna snaga, da se svede na optimalan broj radnika za ovu proizvodnju od 1,1 miliona tona koja je umanjena za nekih 300.000 tona. Sve zavisi od poslovanja Zenice pred kojom je zadatak da u trećem i četvrtom kvartalu se stabilizuje, da dođu na neku nulu, da ne bude gubitaka. Čekamo i mi šta će biti”, ističe Antonić.

Obratili smo se kompaniji ArcelorMittal Zenica sa željom da dobijemo komentar o svemu ovom. Odgovor nismo dobili.

Podsjećamo, Nikhil Mehta, generalni direktor kompanije ArcelorMittal Zenica, prilikom najave gašenja Koksare je izjavio da će Kompanija dio koksa nabavljati od GIKIL-a iz Lukavca a da će se željezna ruda i dalje nabavljati iz Rudnika u Ljubiji.

Zbog gašenja Koksare problem bi mogli imati građani Zenice jer se za Toplanu Zenica (većinski vlasnik ArcelorMittal zenica, a jedan od suvlasnika Grad Zenica; op.a.) koja proizvodni toplotnu energiju za daljinsko grijanje grada. Toplana je do sada koristila koksni i visokopećni plin koji su nus produkt, a sada bi morala u većoj mjeri koristiti zemni gas, što bi povećalo poprilično troškove proizvodnje toplotne energije.

Iako je ArcelorMittal Zenica potpisao ugovor da sedam godina da neće biti povećanja cijene toplotne energije koja se dostavlja preduzeću Grijanje Zenica, a samim tim i cijene grijanja za građane korisnike centralnog grijanja, Nikhil Mehta je rekao da se “treba razgovarati o novoj cijeni isporuke toplotne energije”, da ne želi “zarađivati na tome nego samo pokriti troškove proizvodnje”.

Povećanja cijene grijanja u Zenici (ne)će biti

Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, tvrdi da do poskupljenja grijanja neće doći, da “to što Mittalu više ne radi Koksara,  građane i Gradsku upravu ne zanima”.

“U ugovoru decidno stoji da je ta cijena narednih sedam godina. Ugovori se moraju poštovati, mi nemamo nikakvu dilemu”, kaže Kasumović.

Prema podacima iz ArcelorMittala Zenica trenutno imaju oko 2.200 zaposlenih. Sarađuju sa 550 lokalnih dobavljača sa oko 12.000 zaposlenih.

Obustava pogona Koksara u ArcelorMittal Zenica ima lančani efekat na različite sektore ekonomije, uzrokujući smanjenje prometa, prihoda i potrebe za radnom snagom.

Izvor: Al Jazeera