Euro 2024: Koliko mogu Hrvatska, Srbija i Slovenija

U fokusu ljubitelja regionalnog fudbala su i nastupi Hrvatske, Srbije i Slovenije na predstojećem Euru. Koliko na terenu mogu pružiti, šta su ranije naučili i hoće li uspjeti nadmašiti očekivanja?

Euro 2024. donijet će priliku za Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju da pokažu svoje fudbalske sposobnosti, kao i ambicije na međunarodnoj sceni (Photo by Stewart Kendall / Sportsphoto / Allstar via Getty Images)

U mnoštvu talentovanih ekipa – izrazitih favorita i ekipa koje potajno sanjaju samu završnicu – koje će u Njemačkoj ukrstiti koplja i boriti se za naslov prvaka Evrope, tri zemlje sa prostora bivše Jugoslavije izazivaju posebnu pažnju i interes.

S bremenom trećeplasirane ekipe na svijetu, ali i činjenice da im je ovo sedmo učešće od samostalnosti na Euru, od Hrvatske se s razlogom najviše očekuje.

Procentualno gledano, između tri spomenute reprezentacije, jedini su Hrvati koji realno mogu priželjkivati borbu do samog kraja i, ukoliko se ukaže prilika, uskočiti u utrku za medalju. Sloveniji će Euro u Njemačkoj biti drugi od samostalnosti, a Srbiji debi, ne računajući nastup dok su bili u zajedničkoj državi s Crnom Gorom.

Hrvatska: Posljednja šansa za jednu generaciju

Nakon osvajanja drugog i trećeg mjesta na svijetu u posljednjih šest godina, uspjeh na tlu Evrope bio bi šlag na tortu za mandat selektora Zlatka Dalića. Bila bi to i kruna reprezentativne karijere za cijelu generaciju „Vatrenih“, koju će i u Njemačkoj predvoditi kapiten Luka Modrić (39).

Od osamostaljenja Hrvatska se samo jednom nije uspjela plasirati na Euro i to 2000. godine u Belgiji i Nizozemskoj, kada su završili trećeplasirani u kvalifikacijskoj grupi iza SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) i Irske. Presudio je remi s Jugoslavijom, nakon utakmice bez golova u Beogradu, na zagrebačkom Maksimiru u odlučujućem meču kvalifikacija rezultatom 2:2.

Bilo je to veliko razočaranje za tada bronzanu ekipu sa Svjetskog prvenstva 1998. godine, a posebno zbog toga jer su nakon 1996. godine ostali bez mogućnost da na još jednom Euru pokažu što znaju. No, idemo redom.

U trenucima kada se država još oporavljala od rata, 1996. godine Hrvati su predvođeni selektorom Miroslavom Ćirom Blaževićem debitovali na Evropskom prvenstvu koje se igralo u Engleskoj.

Zvonimir Boban i Aljoša Asanović slave pobjedu nad Danskom na Euru 1996. (Reuters)

Prvenstvo su obilježile pobjede protiv Turske i to u antologijskom meču koji je u 86. minuti golom riješio Vlaović, kao i uvjerljiva pobjeda protiv Danske rezultatom 3:0 uz jedan od najboljih poteza u historiji Eura – lob Davora Šukera preko Petera Schmeichela.

Porazom od Portugala u posljednjem kolu, rezultatom 3:0, završili su na drugom mjestu, što im je zakazalo duel protiv Njemačke u Manchesteru.

Uslijedilo je prvo veliko razočaranje ovog nacionalnog tima, u kojem je uz osjećaj poraza dominirao i onaj nezadovoljstva zbog suđenja Šveđanina Leifa Sundella. Hrvatska se od prvog Eura oprostila porazom 1:2.

U Portugalu 2004. godine već u grupnoj fazi završili su svoj nastup. Nakon dva remija protiv Švicarske (0:0) i Francuske (2:2), u odlučujućem trećem meču nisu imali lijek za tada supertalentovanog Waynea Rooneya i doživjeli su poraz od 4:2.

Da su naučili lekciju za prvi korak i grupnu fazu, pokazali su već 2008. godine na prvenstvu u Austriji i Švicarskoj kada su u grupi s Njemačkom, Austrijom i Poljskom ostvarili sve tri pobjede i kao prvoplasirani tim se plasirali u četvrtfinale.

Generacija koju je predvodio Slaven Bilić već je najavljivala da će biti ona koja se može označiti kao svjetski kalibar, a na putu ka polufinalu tada im se ispriječila Turska i to u jednoj od najtragičnijih utakmica u historiji nogometne reprezentacije Hrvatske. Čisti rollercoaster emocija.

Turska je 2008. nanijela jedan od najbolnijih poraza Hrvatskoj (Michael Regan / Action Images via Reuters)

Ivan Klasnić je golom u 119. minuti utakmice doveo Hrvate na korak od polufinala, a kada se činilo da je gotovo, ispriječio se napadač Turske Semih Şentürk koji je golom u dubokoj 122. minuti odveo meč na penale. U raspucavanju je Turska bila sretnija i spretnija i prošla među četiri najbolja tima, a Hrvatska doživjela bolan poraz.

U Poljskoj i Ukrajini 2012. godine Hrvati su nastup na Euru, također, završili već u grupnoj fazi nakon što im četiri osvojena boda nisu bila dovoljna za prolaz grupe sa Španijom, Italijom i Irskom. Presudio im je poraz od Španaca u trećem kolu rezultatom 0:1.

Četiri godine nakon toga i na prvenstvu u Francuskoj 2016. godine, u grupi koju su opet igrali sa Španijom, ali i Turskom te Češkom, uspjeli su ostvariti dvije pobjede te uz jedan remi proći u četvrtfinale gdje ih je čekao Portugal. Luka Modrić u životnoj formi, partnerstvo s Ivanom Rakitićem na sredini terena, Perišić i Mandžukić u napadu davali su im nadu da je konačno došao trenutak.

Prepuni samopouzdanja, a znajući i da je Portugal u tom trenutku tim koji je kroz iglene uši i s tri remija prošao u osminu finala, doživjeli su novo teško razočaranje. Iako su bili i više nego ravnopravan rival, san o borbi za medalju prekinuo je Ricardo Quaresma golom u 117. minuti. Na kakvom nivou su bili i koliko im je godinama poslije sve još teže palo, Portugal je kasnije pobijedio Francusku u finalu i postao prvak Evrope.

U konačnici, na Evropskom prvenstvu 2020. godine, koje se odigralo sa zakašnjenjem 2021. godine poslije pandemije, Hrvatska je uz dosta muke prošla grupnu fazu pored Engleske, Češke i Slovačke. S četiri osvojena boda osigurali su meč protiv Španije u osmini finala, ali su u istinskom fudbalskom spektaklu i još jednoj utakmici koja će ostati zapamćena kao tragična doživjeli poraz nakon produžetaka rezultatom 3:5.

Hrvatska je prije tri godine izbačena od Španije u vrhunskoj utakmici (Friedemann Vogel / Reuters)

Ukupno gledano, Hrvatska je tokom godina ispisala bogatu priču na evropskim prvenstvima i to je najveće oružje koje će ponijeti na Euro u Njemačkoj. Dok su s jedne strane doživjeli trenutke o kojima će se vječno pričati, kao što su golovi Šukera i hrabra igra s najvećim, s druge su se suočili s velikim razočaranjima i lekcijama.

Prvenstvo u Njemačkoj 2024. godine, odnosno grupa sa Španijom, Italijom i Albanijom, zapravo će pokazati koliko su zreli i koliko su dorasli ambicijama od kojih nikada nisu odustali. Ono što će sigurno biti najjače oružje selektora Zlatka Dalića je činjenica da sve najbolje igrače ima na raspolaganju, ali i da su svi svjesni kako je ovo vjerovatno posljednja šansa za generaciju.

Srbija: Debi na Euru

Ako Hrvatska ima bogatu historiju nastupa na Evropskom prvenstvu, za Srbiju će nastup u Njemačkoj biti prvi u kojem će nastupiti kao samostalna država.

Pod imenom Savezna republika Jugoslavija, Srbija i Crna Gora nastupali su na smotri najboljih evropskih selekcija i to u već spomenutom plasmanu 2000. godine, kada su izbacili Hrvatsku u kvalifikacijskoj fazi.

U prvom kolu Eura 2000. godine, u spektakularnom meču, remizirali su sa Slovenijom rezultatom 3:3 uz po dva gola Save Miloševića s jedne i Zlatka Zahoviča s druge strane. Jugoslavija je, do 67. minute, gubila 0:3 i u samo šest minuta, s igračem manje, dostigla prednost Slovenaca.

Slovenija je na Euru 2000. protiv Jugoslavije vodila 3:0 i nije uspjela sačuvati prednost (Michael Mayhew / Sportsphoto / Allstar via Getty Images)

Vrata četvrtfinala otvorio im je Milošević svojim trećim golom na turniru kada su pobijedili Norvešku sa 1:0, čime su i pokazali da imaju kvalitet da se takmiče na tom nivou. Uprkos porazu od Španije rezultatom 3:4 u trećem kolu, u kojem su objektivno pokazali svoje slabosti, uspjeli su proći u četvrtfinale i zakazati meč s Nizozemskom.

Utakmica koja je odigrana 25. juna 2000. godine u Feyenoordu donijela je apsolutnu rapsodiju Nizozemske i uvjerljivu pobjedu rezultatom 6:1, što je označilo i kraj generacije koju su predvodili Dragan Stojković, Siniša Mihajlović, Savo Milošević, Predrag Mijatović i Dejan Stanković.

Zajedno s Crnom Gorom, reprezentacija Srbije se 2004. godine, u grupi s Italijom, Velsom, Finskom i Azerbejdžanom, nije uspjela plasirati na smotru najboljih.

Od 2006. godine, kada je Srbija nezavisna država, ovaj tim se četiri puta nije uspio plasirati na Euro, sve do ovogodišnjeg prvenstva u Njemačkoj.

Pod vodstvom selektora Dragana Stojkovića Srbija je uspjela osvojiti drugo mjesto u kvalifikacijskoj grupi s Mađarskom, Crnom Gorom, Litvanijom i Bugarskom, pa bez sumnje s velikim nestrpljenjem očekuju da se prezentuju u Evropi. Tim sličan onom koji je nastupio na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine tražit će svoju priliku da u grupi s Engleskom, Danskom i Slovenijom probaju doći do plasmana u nokaut fazu.

Najveću nadu polažu u dvojac koji zajedno igra u Saudijskoj Arabiji – Aleksandar Mitrović i Sergej Milinković-Savić, kao i veterana Dušana Tadića kojem će Euro vjerovatno biti i posljednji u dresu “Orlova”.

Slovenija: Povratak nakon 24 godine

Za Sloveniju će nastup u Njemačkoj biti drugi na Evropskom prvenstvo od samostalnosti. Prvi i do sada jedini nastup 2000. godine završili su s dva remija protiv SR Jugoslavije (3:3) i Norveške (0:0) te porazom od Španije rezultatom 1:2.

Najbliži plasmanu bili su četiri godine poslije kada su protiv Hrvatske igrali play-off na Euru u Portugalu, ali ukupnim rezultatom 2:1 u dvije utakmice doživjeli su poraz i ostali bez učešća na smotri najboljih.

Ključne karike slovenske reprezentacije danas su golman Jan Oblak i napadač Benjamin Šeško (Borut Živulovič / Reuters)

Poslije 24 godine čekanja, u grupi H kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. godine osvojili su drugo mjesto sa 22 osvojena boda te zajedno s Danskom izborili direktan plasman u Njemačku.

Iza sebe su ostavili Finsku, Kazahstan, Sjevernu Irsku i San Marino, što u suštini pokazuje da nisu imali pretežak put. S druge strane, pravo lice ovog tima pokazat će im protivnici već u grupnoj fazi, a to su: Engleska, Danska i Srbija.

Uz vjeru u trenerske i taktičke sposobnosti Matjaža Keka, kao i kvalitete golmana Jana Oblaka i supertalentovanog napadača Leipziga Benjamina Šeška, Slovenci se nadaju da kao autsajderi mogu pomrsiti račune svojim protivnicima i ostvariti historijski uspjeh, što bi plasman u nokaut fazu svakako bio.

***

Euro 2024. donijet će priliku za Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju da pokažu svoje fudbalske sposobnosti, kao i ambicije na međunarodnoj sceni. Hrvatska, kao iskusna ekipa s bogatom historijom, ima priliku da iskoristi spoj iskustva i mladosti kako bi konačno ušla u borbu za medalju i potvrdila svoj status renomiranog svjetskog tima.

U debiju Srbije na Euru, ekipa koju predvodi Dragan Stojković ima priliku da pokaže svoj potencijal i napravi korak naprijed u fudbalskom smislu, a za Sloveniju, koja se vraća nakon 24 godine, Evropsko prvenstvo predstavlja priliku da pokažu svoju snagu i iznenade kao autsajderi.

Na kraju, iako geografski dolaze s istog evropskog podneblja, Hrvatska, Srbija i Slovenija na Euro 2024. godine odlaze s različitim ambicijama. Svako poseban i različit na svoj način, ali svi s jednim univerzalnim ciljem – pokazati najbolje lice. Na kraju je samo teren mjerilo.

Izvor: Al Jazeera